Zapadnohercegovačka županija posljednjih je nekoliko godina jedina županija u Federaciji Bosne i Hercegovine koja bilježi pozitivan prirodni priraštaj. No ta slika prikriva ozbiljnu unutarnju razliku: Grad Ljubuški, unatoč stotinama poroda godišnje, kontinuirano gubi stanovništvo. Upravo u trenutku kada se demografski trend županije počeo okretati nagore, Skupština ŽZH je, na prijedlog Vlade premijera Predraga Čovića, smanjila naknadu za treće i svako sljedeće dijete u obitelji sa 70% na 50% minimalne plaće u FBiH a svi nazočni zastupnici izabrani u samom Ljubuškom glasali su za tu odluku.
Prirodno kretanje stanovništva u ŽZH, 2019.–2026.
| Godina | Rođeni | Umrli | Prirodni priraštaj |
|---|---|---|---|
| 2019. | 729 | 875 | -146 |
| 2020. | 756 | 1.064 | -308 |
| 2021. | 815 | 1.208 | -393 |
| 2022. | 849 | 1.033 | -184 |
| 2023. | 826 | 770 | +56 |
| 2024. | 958 | 799 | +159 |
| 2025. | 959 | 821 | +138 |
| Q1 2026. | — | — | -7 |
Županija je 2023. godine prekinula niz od najmanje pet uzastopnih godina negativnog prirodnog priraštaja, koji je 2021. dosegnuo dno od -393. Pozitivan trend ojačan je 2024. i 2025., kada je ŽZH bila jedina županija u FBiH s pozitivnim prirodnim priraštajem, dok je u preostalih devet broj umrlih premašivao broj rođenih. U prvom tromjesečju 2026. županija je ponovno pala u blagi minus (-7), no i dalje znatno bolji od susjedne Hercegovačko-neretvanske županije, gdje je manjak u istom razdoblju iznosio -191, piše portala Paralele.info.
Gradovi ŽZH: Tko raste, tko se prazni
Pozitivan rezultat na razini županije gotovo je isključivo zasluga Širokog Brijega i, u manjoj mjeri, Posušja i Gruda. Ljubuški je jedini veći grad u županiji koji sustavno ostaje u minusu.
2025. godina, po gradovima:
| Grad | Rođeni | Umrli | Prirodni priraštaj |
|---|---|---|---|
| Široki Brijeg | 374 | 264 | +110 |
| Posušje | 182 | 128 | +54 |
| Grude | 171 | 158 | +13 |
| Ljubuški | 232 | 271 | -39 |
Prvo tromjesečje 2026., po gradovima:
| Grad | Rođeni | Umrli | Prirodni priraštaj |
|---|---|---|---|
| Široki Brijeg | 81 | 58 | +23 |
| Posušje | 36 | 18 | +18 |
| Grude | 44 | 52 | -8 |
| Ljubuški | 33 | 77 | -44 |
Ljubuški je u prvom tromjesečju 2026. zabilježio najveći negativan omjer rođenih i umrlih u cijeloj županiji lošiji i od Gruda, jedinog drugog grada ŽZH koji je te godine u minusu.
Ljubuški po godinama: 2023.–2026.
| Godina | Rođeni | Umrli | Prirodni priraštaj |
|---|---|---|---|
| 2023. | 236 | 295 | -59 |
| 2024. | 241 | 270 | -29 |
| 2025. | 232 | 271 | -39 |
| Q1 2026. | 33 | 77 | -44 |
Ljubuški nije grad bez djece s više od 230 poroda godišnje spada među sredine s najvećim brojem novorođenih u županiji, ispred Gruda i Posušja. Problem je struktura stanovništva: starija dobna piramida i dugogodišnje iseljavanje mladih generiraju broj umrlih koji nadmašuje i solidan natalitet. Grad tako svake promatrane godine ostaje u minusu, dok susjedni Široki Brijeg treću godinu zaredom raste.
Zakon koji je trebao pomoći velikim obiteljima
Zakon o zaštiti obitelji s djecom, usvojen 2022. na prijedlog tadašnjeg ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi Tomislava Pejića, propisao je da naknada za treće i svako sljedeće dijete (do sedme godine) ne smije biti niža od 70% najniže neto plaće u FBiH. Kada je Vlada FBiH minimalnu plaću podigla s 619 na 1.000 KM od 1. siječnja 2025., automatska primjena tog postotka podigla bi naknadu sa 500 na 700 KM mjesečno.
Vlada ŽZH, koju vodi premijer Predrag Čović, umjesto toga je predložila da se prag spusti na 50%, čime bi naknada ostala zamrznuta na 500 KM. Prijedlog je upućen Skupštini po skraćenom postupku, zaobilazeći dulju proceduru koja bi omogućila širu javnu raspravu o mjeri koja izravno pogađa obitelji s troje i više djece. Ministar Pejić, koji je 2022. sam predložio prag od 70%, na sjednici Vlade glasao je za njegovo smanjenje.
Sjednica Skupštine, 23. siječnja 2025.
Prema službenom, potpisanom zapisniku 20. sjednice Skupštine ŽZH, rasprava o izmjeni zakona bila je jedna od najburnijih te večeri.
Zastupnik Zvonko Jurišić izravno je osporio tajming odluke, ukazujući da je Vlada FBiH minimalnu plaću povisila tek 16. siječnja, dva dana nakon što je prijedlog izmjene zakona već bio pripremljen ocijenivši da mjera “trenutno nije dobra” i da se “nešto skriva”. Zastupnica Antonija Banožić pridružila se kritici. Zastupnik Tomislav Bandić, sumnjajući u ishod prvog, skupnog glasovanja, prikupio je pet potpisa prema članku 76. Poslovnika i zatražio pojedinačno, poimenično glasovanje, koje je i provedeno.
Poimenično glasovanje
Za (15): Ivan Jelčić, Bernardica Ilić (Luburić), Ivana Barišić, Marko Radić, Ivana Zrimšek-Šaravanja, Miroslav Mitrović, Ivica Pavković, Tomislav Mandić, Damir Jurišić, Vedran Kožul, Zdravko Herceg, Ante Pavlović, Željko Dragićević, Ivan Leko, Milan Ševo.
Protiv (7): Klaudija Skoko, Ivan Damjanović, Antonija Banožić, Tomislav Bandić, Ivan Pušić, Zvonko Jurišić, Marija Lovrić.
Nije glasao (1): Zrinko Čuvalo (odsutan).
Zakon je usvojen omjerom 15:7.
Ljubuški jednoglasno za smanjenje vlastite potpore
Zastupnici izabrani u Ljubuškom bili su: Ivan Jelčić, Bernardica Ilić (Luburić), Ivana Barišić, Marko Radić, Ivana Zrimšek-Šaravanja, Miroslav Mitrović, Zdravko Herceg, Ante Pavlović, Željko Dragićević, Milan Ševo i Zrinko Čuvalo.
Od njih je na sjednici bilo nazočno desetero i svih deset glasalo je za smanjenje naknade. Čuvalo, jedanaesti predstavnik Ljubuškog, nije glasao jer nije bio nazočan. Nijedan nazočni zastupnik izabran u Ljubuškom nije glasao protiv mjere koja smanjuje potporu upravo obiteljima u gradu s najizraženijim negativnim prirodnim priraštajem u cijeloj županiji.
Politički promašaj?
Odluka je donesena u trenutku kada je ŽZH, nakon niza godina minusa, tek počela bilježiti demografski oporavak, dok je Ljubuški ostao jedini veći grad u županiji koji tu prekretnicu nije napravio. Vlada premijera Predraga Čovića provela je smanjenje po skraćenom postupku, unatoč otvorenom protivljenju dijela oporbe, dvoje zastupnika vladajuće koalicije i udruge “Porodice 3 plus”. Ministar Tomislav Pejić koji je zakon 2022. predložio glasao je za njegovo umanjenje. Zastupnici izabrani u gradu koji najviše trpi demografski manjak jednoglasno su podržali mjeru koja tom istom gradu smanjuje jedan od poticaja za obitelji s više djece.
Statistika ne dokazuje da će ova konkretna odluka sama po sebi ubrzati pad nataliteta na broj rođenih utječe niz gospodarskih i socijalnih čimbenika. No politički signal odluke, donesene usred demografskog oporavka županije i produbljivanja krize u Ljubuškom, ostaje činjenica koju brojke iz zapisnika i statistike ne poriču.