Bliži nam se blagdan Velike Gospe i zaštitnica našeg svetišta u Širokom Brijegu. Posljednjih godina sama Crkva i njeno dvorištu su dobili brojne renovacije i uređenje o čemu smo već i pisali.
No, nakon renoviranja, na red su stigla i nova vrata koja će uistinu krasiti ulaz u ovo marijansko svetište u srcu Hercegovine koje svake godine na sam blagdan Velike Gospe i devetnice koje približavaju taj dan svake godine na desetine tisuća hodočasnika iz zemlje i cijelog svijeta u zagrljaj Blažene Djevice Marije.
Tom prilikom razgovarali smo sa Gvardijanom franjevačkog samostana na Širokom Brijegu fra Ivanom Marićem povodom postavljanja novih ulaznih crkvenih vrata u crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Fra Ivan Marić nam je kazao kako se ideja ugradnje tih brončanih vrata planirala još za vrijeme tadašnjeg Gvardijana fra Joze Zovke 1993. godine. Umjetnik iz Italije a Egidio Sastori koji je umro prošle godine u Bergamu, akoji je u bronci izgradio ta vrata. On je bio hodočasnik u Međugorje te pobijenim franjevcima na Širokom Brijegu a ujedno veliki štovatelj pobijenih franjevaca 1945. godine u tom samostanu u više navrata kao zavjet je obećao izgraditi crkvena vrata na franjevačkom samostanu.
Kako nam je kazao fra Ivan, u planu je zamjena svih ulaznih vrata na franjevačkom samostanu, njih troja do kraja ove godine jer je ugradnja takve vrste vrata zahtjevan posao imajući u vidu kako su na njima u bronci ugravirani motivi iz liturgije kao i motivi vezani za Mariju Majku i crkve, Gospi kao tješiteljici svog naroda u radosti i žalosti.
Na vratima piše: Marijo Majko crkve moli za nas
Isto tako na tim vratima opsuju se scene vezane za pobijene franjevce na Širokom Brijegu 07. veljače 1945.godine. Trebalo je broncu očistiti jer vrijeme čini svoje te je stoga ugradnja tih vrata kasnila ali će uz Božju pomoć sva troja vrata na franjevačkom samostanu biti ugrađena do konca ove godine, govori nam gvardijan franjevačkog samostana na Širokom Brijegu fra Ivan Marić koji ne krije oduševljenje simbolima i oslikanim motivima na vratima.
Kao što smo i mi mogli vidjeti na licu mjesta, radnici koji rade na postavljanju ovih novih vrata a koja su u bronci, paze na svaki detalj da se ista uklope i adekvatno zamjene donedavna drvena koja su do sada krasila ulazak u ovo svetište.
KOMPLETAN INTERVJU možete poslušati u nastavku:
Podsjetimo, gradnju crkve odobrio je sultan Abdul-Medžid fermanom (odobrenjem) iz 1845. godine i hercegovački vezir Ali-paša Rizvanbegović bujruntijom iz 1846. godine.
Kamen temeljac je postavljen 23. srpnja 1846. godine. Stara crkva je srušena 1905. godine a na njezinom mjestu je biskup fra Paškal Buconjić postavio kamen temeljac nove crkve posvećene blaženoj Djevici Mariji 20. lipnja 1905. godine.
Intenzitet gradnje ovisio je od količine prispjelog novca. Tako su do 1910. godine završeni zidarski i krovopokrivački radovi na crkvi. Godine 1939. urađeni su od kamena svodovi bočnih lađa kada je crkva i uređena iznutra. Sjeverni zvonik je dozidan 1927. godine a južni 1969. godine. Glavni oltar, koji je izrađen od kamena, postavljen je u prosincu 1978. godine kao i postolje za svetohranište.
Mili Marušić / OTPOR.Media
