Trenutno je jedna od najaktualnijih rasprava o tome jesu li električni automobili uistinu toliko bolji za okoliš i koji su potencijalni problemi na koje ćemo tek naići zbog sve rasprostranjenije kupovine električnih automobila.
Naravno, električni automobili moraju biti bolji za okoliš, jer nemaju ispušne plinove i stoga ne ispuštaju stakleničke plinove dok voze. Međutim, električna vozila (EV) nisu savršena i dolaze sa svojim vlastitim skupom problema povezanih sa zagađenjem. Naime, njihove baterije sadrže komponente poput litija koje zahtijevaju značajnu količinu energije za izvor i ekstrakciju.
Proizvodnja baterija samo je jedan dio životnog vijeka električnog automobila. Studija iz 2014. objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences promatrala je cijeli životni ciklus emisija električnih vozila, od rudarenja metala potrebnih za baterije do proizvodnje električne energije potrebne za njihovo napajanje, a zatim je to usporedila s prosječnim emisijama vozila na plin. Otkriveno je kako su električna vozila koja se pune električnom energijom na ugljen zapravo gora za okoliš od konvencionalnih automobila na benzin.
Ipak, ne postoji puno mjesta u svijetu u kojima je i dalje uobičajena opskrba električne mreže ugljenom. Kina je jedna od posljednjih takvih država; u 2019. procijenjeno je da 58% opskrbe električnom energijom u zemlji dolazi iz ugljena i vjerojatno je da se neki dijelovi Kine još uvijek u potpunosti opskrbljuju ugljenom. Međutim, kineska mreža se poboljšava s više ulaganja u obnovljive izvore energije – na primjer, ima dvostruko veći kapacitet energije vjetra od SAD-a i gradi više solarnih panela godišnje od bilo koje druge zemlje, prema časopisu Nature.
Ovaj obrazac poboljšanja – više obnovljivih izvora energije i manje fosilnih goriva – globalan je i pomaže u jačanju ekoloških prednosti električnih vozila, rekao je Gordon Bauer, istraživač električnih vozila pri Međunarodnom vijeću za čisti transport u San Franciscu.
U studiji objavljenoj u veljači 2021. u časopisu Environmental Science and Technology, Sheppard je modelirao hipotetski scenarij budućnosti u kojem su svi automobili bili električni. „Željeli smo razumjeti kakve bi implikacije na energiju, infrastrukturu i emisije mogle biti ako su sva putnička vozila elektrificirana“, rekao je Sheppard za Live Science. Bauer je također surađivao sa Sheppardom na projektu. Njihovi nalazi snažno idu u prilog budućnosti električnih vozila.
Na primjer, Sheppard je izračunao da bi, kada bi sva privatna vozila u SAD-u bila električna, to smanjilo emisije stakleničkih plinova u zemlji za 46% godišnje u usporedbi s automobilima na gorivo. Ovo smanjenje moglo bi se još više povećati kada bi ta vozila bila podvrgnuta takozvanom „kontroliranom punjenju“, tehnici poznatoj i kao „pametno punjenje“, u kojoj se vozila pune u strateški odabranim vremenima kako bi se smanjili financijski troškovi proizvodnje električne energije. (Na primjer, punjenje noću često je jeftinije nego danju; ova strategija također daje prednost učinkovitijim postrojenjima za proizvodnju energije koja proizvode jeftiniju električnu energiju.) Kad bi se svi električni automobili u privatnom vlasništvu punili na takav način uštede emisija mogle bi se povećati na 49% godišnje.
Ove procjene temelje se na onome za što Sheppard priznaje da je ambiciozno zamišljanje budućeg energetskog portfelja SAD-a. Ova budućnost predviđa zemlju s puno više obnovljive energije, ali koja još uvijek nije postigla cilj nulte emisije ugljika ili ima nacionalnu mrežu koja ne doprinosi klimatskim promjenama, rekao je. Postoji znatna količina političke volje i praktične promjene koje se moraju dogoditi da bi se ovaj scenarij omogućio, ali je još uvijek korisno mapirati puni teoretski potencijal električnih vozila u ovim okolnostima.
Ukratko, daleko je lakše argumentirati u korist kupnje električnog vozila nego vozila na benzin ili dizel iz ekološke perspektive.
Što je s troškovima?
Izvješće grupe za prava potrošača Consumer Reports za 2020. sugerira da se to također mijenja. U radu se procjenjuje da su troškovi popravka i održavanja po kilometru tijekom životnog vijeka električnog vozila nešto manji od polovice u odnosu na tradicionalna vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem. To je uglavnom zato što električni motori imaju samo jedan pokretni dio u usporedbi s tradicionalnim motorima koji često imaju desetke. To znači da je manje komponenti potrebno zamijeniti u EV-u što rezultira značajnim uštedama.
