Ruski oligarsi su ponovo u centru međunarodnih kontroverzi kako kriza između Rusije, Ukrajine i Zapada eskalira.
Pošto je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, Zapad je pooštrio sankcije ruskim bankama i mnogim pojedincima, koje zapadni mediji često opisuju kao Putinove „prijatelje”.
Šta je oligarh?
Riječ „oligarh” ima dugu povijest, ali je u moderno vrijeme dobila mnogo konkretnije značenje.
Oligarh u tradicionalnom smislu je član ili pristalica oligarhije – političkog sustava u kojem vlada mala grupa ljudi.
Ali sada se najčešće koristi za označavanje grupe izuzetno bogatih Rusa koji su postali istaknuti nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Riječ potiče od grčkog oligoi, što znači „malo”, i arkhein, što znači „vladati”.
Razlikuje se od monarhije (vladavina jedne osobe, monos) ili demokracije (vladavina naroda, demos).
Šta definira oligarha?
Dakle, oligarh može biti član vladajuće kaste koju od ostatka društva izdvaja njihova religija, srodstvo, prestiž, ekonomski status, pa čak i jezik.
Takve elite imaju tendenciju da vladaju u osobnim interesima, često sumnjivim sredstvima.
Tko su današnji oligarsi?
Danas oligarha sve češće definira izuzetno bogata osoba koja je zaradila novac baveći se takvim poslovima sa državom.
Možda najpoznatiji oligarh u Velikoj Britaniji je ruski biznismen Roman Abramović, dojučerašnji vlasnik londonskog nogometnog kluba Chelse.
Procjenjuje se kako mu je imovina vrijedna 14,3 milijarde dolara i obogatio se prodajom imovine koja je ranije bila u ruskom državnom vlasništvu koju je stekao nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Drugi je Aleksandar Lebedev, bivši oficir KGB-a i bankar, čiji je sin Jevgenij vlasnik londonskog lista Ivning standard.
Jevgenij je državljanin Velike Britanije i postao je član Doma lordova.
I druge zemlje imaju oligarhe
Ukrajinski institut za budućnost (UIF), nezavisna organizacija sa sjedištem u Kijevu, krivi širok utjecaj oligarha na ukrajinsko društvo, industriju i politiku za spori razvoj zemlje.
U izvještaju UIF navodi da su „stari oligarsi” u zemlji cvjetali pod predsjedništvom Leonida Kučme, nakon raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih.
„Ukrajinski oligarsi su dobili većinu svoje imovine u dosluhu sa službenicima i putem netransparentne privatizacije.
„Od tada, kontrola nad političkim sustavom i dalje je ključni aspekt za spas njihovog poslovanja”, dodaje se.
Kako su se oligarsi obogatili?
Izvršni direktor UIF-a, Viktor Andrusiv, rekao je jednom prilikom 2019. da su oligarsi „posebna klasa” ljudi, sa „posebnim načinom poslovanja” i da imaju „poseban način života i utjecaja”.
„Oni zapravo nisu biznismeni. Oni su bogati ljudi, ali način na koji su postali bogati je potpuno drugačiji od onoga što se događa u (funkcionalnoj) kapitalističkoj državi”, rekao je Andrusiv tijekom događaja u Vilson centru u Washingtonu.
„Oni nisu napravili vlastiti posao: oni su preuzeli posao od države”.
Zašto ima toliko mnogo Rusa oligarha?
Razlog zašto toliko ljudi danas priča o ruskim oligarsima je i ono što se dogodilo nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Na Božić 1991. godine, Mihail Gorbačov, je podnio ostavku na mjesto predsjednika Sovjetskog Saveza i predao vlast Borisu Jeljcinu, koji je postao predsjednik nove nezavisne Rusije.
Dok pod komunizmom nije bilo privatne svojine, kapitalistička Rusija je doživjela privatizaciju u velikim razmjerima – posebno u industrijskom, energetskom i financijskom sektoru.
Kao rezultat toga, mnogi ljudi su se fantastično obogatili tijekom privatizacije ranih devedesetih.
Da su dobro pozicionirani, sa pravim vezama, mogli bi da steknu čitave dijelove ruske industrije – često se baveći sirovinama kao što su minerali ili nafta i plin, za kojima u svijetu postoji ogromna potražnja.
Zatim su isplatili službenike koji su to učinili ili im dali poslove direktora.
Oligarsi su posjedovali masovne medije, naftna polja, čeličane, inženjerske kompanije i vrlo često su plaćali veoma mali porez na dobit.
Oni su podržavali Jeljcina i financirali njegovu predsjedničku kampanju 1996. godine.
Putin i oligarsi
Kada je Putin naslijedio Jeljcina, počeo je obuzdavati oligarhe.
Međutim, oni koji su ostali politički vezani za njega postali su još uspješniji.
Neki od prvobitnih oligarha koji su se odbili složiti, kao što je bankar Boris Berezovski, bili su primorani da pobjegnu iz zemlje.
Mihail Hodorkovski, za koga se nekada vjerovalo kako je najbogatiji čovjek Rusije, sada živi u Londonu.
Na pitanje o oligarsima 2019. Putin je za Financial Times kazao:
„Mi više nemamo oligarhe”.
Ali ljudi koji su imali dosta bliske odnose sa Putinom uspjeli su da izgrade poslovna carstva zahvaljujući njegovom pokroviteljstvu.
Borisa Rotenberga, koji je bio u istom džudo klubu kao i Putin kada su bili djeca, vlada Velike Britanije je opisala kao „istaknutog ruskog biznismena sa bliskim osobnim vezama” sa Putinom.
Prema Forbsu, Rotenbergova imovina vrijedi 1,2 milijarde dolara.
I Rotenberg i njegov brat Arkadij bili su na meti britanskih sankcija pošto je Putin priznao dvije separatističke regije Donjeck i Lugansk u istočnoj Ukrajini kao „narodne republike”.
Pored Velike Britanije, Ukrajina, SAD, EU, Australija i Japan uvele su sankcije ruskim oligarsima nakon ruske invazije na Ukrajinu – mnoga od tih ograničenja će vjerojatno biti pooštrena.
VIŠE o svim bitnim događanjima oko Ukrajine možete pronaći OVDIJE
