Ako ruske snage pokrenu napad na zapadni konvoj koji isporučuje oružje Ukrajini, NATO će to smatrati razlogom za pozivanje na članak 5. sporazuma o vojnom bloku koji osigurava kolektivnu samoobranu svojih članica, Aleksej Danilov, tajnik ukrajinske nacionalne sigurnosti i Vijeće obrane, tvrdi u nedjelju, citirajući glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga.
“Danas je šef NATO-a… gospodin Stoltenberg dao izjavu: ako jedan projektil, jedan metak pogodi konvoj koji … [isporučuje oružje] Ukrajini, [NATO] će to smatrati okidačem za članak 5. Sjevernoatlantski ugovor]”, rekao je Danilov tijekom emitiranja na Rada, TV kanalu ukrajinskog parlamenta, javlja RT.
Ni NATO ni Stoltenberg osobno u nedjelju nisu dali nikakve javne izjave potvrđujući ili demantirajući Danilovu tvrdnju. Izjava ukrajinskog dužnosnika dolazi dan nakon što je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov upozorio da će Rusija smatrati konvoje oružja koji idu prema Ukrajini “legitimnim ciljevima” ruskih snaga. Rjabkov nije precizirao bi li konvoji mogli biti gađani na ukrajinskom teritoriju ili negdje drugdje.
Članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora kaže da će se “oružani napad na jednu ili više” članica NATO-a “u Europi ili Sjevernoj Americi” smatrati napadom na NATO u cjelini i da će zahtijevati odgovor svake od članica bloka, “ uključujući korištenje oružane sile.”
Prethodno je Stoltenberg potvrdio da će “svaki napad na bilo koju zemlju NATO-a, teritorij NATO-a… pokrenuti članak 5” nakon posjete latvijskoj vojnoj bazi zajedno s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom i čelnicima Španjolske i Latvije 8. ožujka.
Dana 9. ožujka također je rekao da je vojni blok “odlučio jasno dati do znanja da cyber napad može pokrenuti članak 5.” Stoltenberg je, međutim, dodao da NATO “nikada neće dati privilegiju potencijalnom protivniku da točno kaže gdje je taj prag”.
Ranije je, unatoč inzistiranju Kijeva, blok odbacio ideju o uvođenju zone zabranjenog leta iznad Ukrajine, ukazujući na činjenicu da bi to dovelo do izravnog vojnog sukoba između NATO-a i Rusije.
Dana 24. veljače, ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je sve vanjske snage koje bi mogle biti “u iskušenju da se miješaju” u ono što Moskva naziva “operacijom” u Ukrajini da će ruski odgovor na takve akcije biti “trenutni” i da će imati posljedice “nikada viđene u povijesti .” Četiri dana kasnije, Rusija je svoje nuklearne snage stavila u stanje visoke borbene pripravnosti.
Moskva je pokrenula svoju veliku “operaciju” s argumentom da je usmjerena na “demilitarizaciju” Ukrajine u ime zaštite naroda dviju republika Donbasa koje je Rusija ranije priznala. Kijev je taj potez ocijenio kao potpuno ničim izazvan čin agresije i rekao da uopće nije planirao napad na dvije republike.
