Saveznici u NATO-u ne žele vidjeti Ukrajinu u svojim redovima i Kijev to shvaća, rekao je predsjednik Volodymyr Zelensky zapadnim čelnicima u utorak. Sada Kijev traži zaštitu od pojedinih država članica.
“Godinama smo slušali da su vrata [NATO-a] navodno bila otvorena, ali sada znamo da tamo nećemo ući. To je istina i to moramo priznati”, rekao je Zelensky tijekom videopoziva sa Združenim ekspedicijskim snagama Ujedinjenog Kraljevstva, sastanka čelnika nordijskih i baltičkih naroda čiji je domaćin bio premijer Boris Johnson.
“Drago mi je da naši ljudi to počinju shvaćati i oslanjati se na sebe i one partnere koji nam pomažu” , dodao je.
Ukrajinski čelnik očito je ljude kojima se obraćao uvrstio na popis dobrih prijatelja Ukrajine, unatoč tome što većina njih vodi NATO saveznike. Rekao je da vojna organizacija nije u poziciji ponuditi sigurnosna jamstva koja njegova zemlja želi dobiti od drugih nacija. Ali pojedine države mogle bi pomoći Ukrajini čak i kada su joj vrata NATO-a zatvorena, sugerirao je, i to čine već osam godina, kako je opisao, ukrajinskog rata protiv Rusije.
Zelensky je osramotio NATO jer nije nametnuo zonu zabrane letova iznad Ukrajine zbog zabrinutosti da bi to neprijateljstva eskalirala u puni svjetski rat. Odbijanje nametanja dijele svi članovi organizacije, a SAD, njezin de facto vođa, to je ponavljao u više navrata tijekom proteklih tjedana.
Ukrajinski čelnik ustvrdio je da su se zemlje članice NATO-a “hipnotizirale” strahom od globalnog sukoba koji bi mogao dovesti do okončanja ljudske civilizacije. Nije skrivao gorčinu zbog činjenice da su saveznici odbili zaštititi Ukrajinu onako kako su dužni braniti jedni druge u slučaju vojnog napada.
Ukrajina je članstvo u NATO-u učinila ključnim ciljem svoje vanjske politike nakon što je oružani udar u Kijevu 2014. doveo na vlast antirusku vladu. Težnja je uvrštena u njen nacionalni ustav 2019. godine.
Rusija je krajem veljače pokrenula vojnu ofenzivu na Ukrajinu. Predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je puzajuća ekspanzija NATO-a na Ukrajinu bez njenog formalnog pristupanja bila glavni čimbenik u njegovoj odluci da naredi upad. Kijev je napad nazvao “ničim izazvanim”.
Zapadne zemlje su se uglavnom složile, ali su se odbile vojno boriti za Ukrajinu. Umjesto toga, povećali su opskrbu Kijevu oružjem i uveli oštre ekonomske sankcije Rusiji, očekujući da će nanijeti dovoljno štete da zaustave vojnu ofenzivu.
VIŠE o svim bitnim događanjima oko Ukrajine možete pronaći OVDIJE
OTPOR.Media
