Obilježavanje protoka vremena u svijetu otkucaja satova i njihajućih ćunjeva jednostavan je slučaj brojanja sekundi između ‘onda’ i ‘sada’.
Međutim, dolje na kvantnoj skali zujanja elektrona, ‘tada’ se ne može uvijek predvidjeti. Što je još gore, ‘sada’ se često zamagljuje u izmaglici neizvjesnosti. Štoperica jednostavno neće uspjeti za neke scenarije.
Potencijalno rješenje moglo bi se pronaći u samom obliku kvantne magle, tvrde istraživači sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj.
Njihovi eksperimenti o valovitoj prirodi nečega što se naziva Rydbergovo stanje otkrili su nov način mjerenja vremena koji ne zahtijeva preciznu početnu točku. Rydbergovi atomi su prenapuhani baloni kraljevstva čestica. Napuhani laserima umjesto zraka, ovi atomi sadrže elektrone u ekstremno visokim energetskim stanjima, koji kruže daleko od jezgre.
Naravno, ne mora svaka pumpa lasera napuhati atom do karikaturalnih razmjera. Zapravo, laseri se rutinski koriste za prevođenje elektrona u viša energetska stanja za razne namjene. U nekim primjenama, drugi laser se može koristiti za praćenje promjena u položaju elektrona, uključujući protok vremena. Ove tehnike ‘ pumpa-sonda ‘ mogu se koristiti za mjerenje brzine određene ultrabrze elektronike, na primjer.
Upravo te ‘otiske prstiju’ vremena namjeravali su testirati fizičari koji stoje iza ovog najnovijeg niza eksperimenata, pokazujući da su dovoljno dosljedni i pouzdani da služe kao oblik kvantnog označavanja vremena.
Njihovo istraživanje uključivalo je mjerenje rezultata laserom pobuđenih atoma helija i usklađivanje njihovih nalaza s teorijskim predviđanjima kako bi se pokazalo kako bi njihovi karakteristični rezultati mogli trajati neko vrijeme.
Vodič o razvoju Rydbergovih valnih paketa mogao bi se koristiti u kombinaciji s drugim oblicima spektroskopije pumpa-sonda koja mjeri događaje na maloj skali, kada su s vremena na vrijeme manje jasni ili jednostavno previše nezgodni za mjerenje.
