Srčani udari među mladima su u porastu. Slučajevi u nekim mlađim dobnim skupinama gotovo su se udvostručili tijekom posljednjeg desetljeća.
Stručnjaci kažu da je porast broja srčanih udara, koji je postao sve očitiji nakon covida, rezultat mnoštva čimbenika, uključujući veće stope pretilosti kod mladih. Više od polovice mlađih od 35 godina sada ima prekomjernu težinu ili je pretilo, što je glavni uzrok srčanog udara jer se kritične arterije s vremenom začepe.
Prije nego što je pandemija krenula, broj slučajeva srčanog udara bio je u velikom porastu u većini odraslih dobnih skupina, uključujući mlade. U Ujedinjenom Kraljevstvu su pokrenuli kampanju za javnost da budu svjesni potencijalnih simptoma koje bi mogli zanemariti. To uključuje znakove poput osjećaja stiskanja u prsima, znojenja i općeg osjećaja nelagode.
Covid cjepiva, poput mRNA verzija koje su napravile Pfizer i Moderna, rijetko mogu izazvati srčanu komplikaciju zvanu miokarditis. To može oslabiti srčani mišić uzrokujući stvaranje ugrušaka koji, u teoriji, mogu izazvati srčani udar. Ali prema dosadašnjim nalazima, većina slučajeva miokarditisa izazvanog cjepivom je blaga. Mnogi prođu sami od sebe, a mlađi od 40 godina nisu rutinski bili pozvani na cijepljenje od 2021. tijekom vala omicrona. Kardiolozi tvrde da cjepivo nije dovelo do porasta kardiovaskularnih zdravstvenih problema.
Porast srčanih udara kod mladih
Kardiolog Nick Linker rekao je da mnoštvo razloga stoji iza porasta zabilježenih srčanih udara kod mladih ljudi. “Zahvaljujući medicinskom napretku, većina će ljudi koji dožive srčani udar i dobiju hitno liječenje – preživjeti. Unatoč tome, zbog niza čimbenika načina života uključujući pretilost, pušenje, električne cigarete i konzumaciju alkohola, vidimo globalnu sliku ljudi koji razvijaju kardiovaskularne bolesti u mlađoj dobi, što ih dovodi u opasnost od potencijalno životno opasnih ili iscrpljujućih stanja kao što su srčani ili moždani udar”, rekao je Linker.
Iz brojnih dobrotvornih organizacija poput British Heart Foundation (BHF) poručuje se da ne vjeruju da cjepiva protiv covida značajno pridonose trendovima kardiovaskularnog zdravlja. “Većina ljudi koji su doživjeli blagu bolest, oporavili su se bez medicinskog liječenja”, piše na njihovoj web stranici. Također je istaknuto da su ljudi izloženi većem riziku od razvoja miokarditisa od covid infekcije nego kao nuspojava cjepiva.
MailOnline analiza podataka pokazuje da su pacijenti sa srčanim udarom od 25 do 29 godina zabilježeni na najvišoj razini u posljednjem desetljeću. Brojke takvih hitnih slučajeva gotovo su se udvostručile sa samo 97 u 2013. i 2014. na 189 prema ovogodišnjim podacima. Skokovi u prijemu također su vidljivi u drugim dobnim skupinama ispod 40 godina. Porast od otprilike jedne četvrtine zabilježen je među osobama u dobi od 20-24 godine, 30-34 godine i 35-39 godina, pokazuju podaci. Valja napomenuti da je broj mladih koji dožive srčani udar mali, pa čak i manji porasti mogu rezultirati velikim postotnim skokovima.
Većina srčanih udara javlja se kod starijih osoba, međutim, prosječna dob polako se smanjuje. U usporedbi sa zemljama Europske unije, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti od 572,8 osoba na 100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka zemalja EU-a, koji iznosi 367,6. Raspon stopa za zemlje Europske unije kreće se od 190,4 – koliko ima Francuska, do 1051,8 – koliko ima Bugarska. Zadnjih 20 godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i nadalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti, navodi HZJZ.
Što loše utječe na srce
No, dobrotvorne organizacije upozorile su na sveukupni golem porast broja smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti. BHF je izračunao da je od lipnja ove godine bilo gotovo 100.000 više smrti od kardiovaskularnih bolesti od početka pandemije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prekomjerni smrtni slučajevi su oni iznad broja koji bi se normalno očekivao za određeno vremensko razdoblje, a izračunati su korištenjem dugoročnih trendova. Izvješće BHF-a o tom pitanju pokazalo je da su ove smrti bile izrazito česte kod starijih osoba, onih u dobi od 45 i više godina.
Porast su pripisali višestrukim čimbenicima, uključujući utjecaj infekcija zbog covida na zdravlje srca, kasnog djelovanja hitne pomoći i poremećaja u uslugama pregleda liječnika opće prakse i zdravlja srca. Dobrotvorna organizacija također je istaknula dugoročni porast dijabetesa i pretilosti, čimbenika koji povećavaju rizik od kardiovaskularne smrtnosti pojedinca, koji postaju sve češći u populaciji.
Profesor Linker pozvao je ljude da budu svjesni ranih znakova srčanog udara, bez obzira na njihovu dob. “Ljudi često odbacuju rane znakove srčanog udara jer ne smatraju da su u opasnosti, ali srčani udar je hitan medicinski slučaj i ako osjetite znakove kao što su bol u prsima, osjećaj stiskanja ili stezanja u prsima, odmah nazovite hitnu pomoć i opišite svoje simptome”, rekao je doktor
