Petak, 10. svibnja ujedno je 807. dan intenzivnog ratovanja u Ukrajini, gdje ugodno proljetno vrijeme i manjak ozbiljnijih padalina zadnjih dana itekako pogoduje provedbi kopnenih operacija. Za njihovu uspješnu provedbu Ukrajina je obavila nekoliko bitnih stvari. Kao prvo, 7. svibnja je plasirano još jedno izdanje vojnih obveznica vrijednih oko 9,3 milijardi UAH (oko 218,1 milijuna eura) kojima se na sustavan način pomaže financiranje nacionalne obrane. Uz to, do sada po jedanaesti put produženo je i izvanredno stanje te opća mobilizacija u državi na dodatnih 90 dana, odnosno do 11. kolovoza – što je prvo usvojeno u parlamentarnom Odboru za nacionalnu sigurnost 7. svibnja, pa na plenarnoj sjednici Vrhovne Rade 8. svibnja, što je predsjednik Zelenski onda i potpisao 9. svibnja.
Uz to, 8. svibnja je u drugom čitanju usvojen i prijedlog zakona kojim se određenim kategorijama zatvorenika osuđenim za blaža djela dopušta pridruživanje Oružanim snagama Ukrajine, što bi prema procjenama iz Ministarstva pravosuđa trebalo otvoriti pristup za vojnu službu do oko 50.000 ljudi koji su nekad ranije bili osuđeni i odslužili svoje kazne, te do 26.000 građana koji su trenutno na odsluženju kazni. Naravno, pri tome se samim Oružanim snagama otvorilo prostora da dodatnim propisima utvrde koje im takvo ljudstvo odgovara, a koje ne.
Zalužni ide u London
Oružanih snaga se tiče i uredba Vlade kojom se u djelo provodi prijedlog o osnivanju posebne grane Oružanih snaga – „Snage bespilotnih sustava“ – na taktičkoj, operativnoj i strateškoj razini, na kopnu i moru, te u zraku. Uz to, 9. svibnja je predsjednik Zelenski riješio i status donedavnog Vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga generala Valerija Zalužnog – koji je prvo dobio častan otpust iz vojne službe uz pravo nastavka nošenja odore, da bi onda bio imenovan na mjesto veleposlanika u Velikoj Britaniji (baš kako se to već dugo šuškalo i nagađalo). Ponešto manje sreće u karijeri imali su Serhij Rud, donedavni čelnik Ureda državne sigurnosti (službe u kojoj su početkom tjedna otkriveni ruski špijuni) te Serhij Lupačuk, zapovjednik Snaga za specijalne operacije koji je s tog mjesta smijenjen nakon samo šest mjeseci službe.
Zadnjih dana nije mirovala ni ruska strana. Osim što je u noći na 8. svibnja opet izveden veliki napad na ukrajinske objekte energetske infrastrukture (oštećene tri termoelektrane) – bilo je to već peto po redu raketiranje (nakon onih od 22. i 29. ožujka, pa 11. i 27. travnja).
Budući se samo dan kasnije čulo i o teškim štetama na dvije hidroelektrane, ne čudi da čitava Ukrajina ima pojačanih problema u opskrbi električnom energijom – 9. svibnja su proširene redukcije za industriju, a intenziviran je i uvoz struje iz Rumunjske, Poljske i Slovačke (danas je uvezeno 13.904 KWh, s vršnim uvozom od 1.483 MW u pojedinim satima). Naravno, popravci traju neprekidno, s naglaskom na Harkivsku oblast, koja je zadnje vrijeme bila svakodnevno na meti napada. Ujedno, nastavljeni su i ruski radovi na željezničkom povezivanju okupiranih prostora na jugu Ukrajine s ruskim teritorijem – gdje se nakon puštanja u promet pruge Mariupolj-Volnovaha 2. svibnja sada tu trasu nastoji do početka lipnja povezati s Rostovom-na-Donu, za što su izgrađena i nova dva mosta.
Rusi rješavaju usko grlo logistike
Ova trasa skratila bi put vojnih roba do bojišta za oko 300 km, a izbjeglo bi se i daljnje korištenje Krimskog mosta koji se pod napadima Ukrajinaca zadnjih godina pokazao „uskim grlom“ ruske logistike. Jednako tako, nastavljeno je i žestoko ometanje GPS-signala satelitske navigacije, ne samo na bojištima nego i iz ruske enklave u Kaliningradu na Baltičkom moru – što postupno postaje sve veći problem za susjede ovog ruskog teritorija, posebno podižući rizike u tamošnjem civilnom zračnom prometu.
Naravno, posebno treba spomenuti i tradicionalnu „Paradu pobjede“ koju je 9. svibnja u središtu Moskve Vladimir Putin opet iskoristio za svoju ratnu propagandu. U relativno kratkom govoru on je nastavio povezivati 79. godišnjicu pobjede SSSR-a u Drugom svjetskom ratu s aktualnim ratovanjem Ruske Federacije u Ukrajini – no ipak je tu bilo malo teže od javnosti sakriti utjecaje koje agresija na Ukrajinu ima na ruske Oružane snage. Naime, pod snježnim naletima nestandardnim za svibanj Crvenim je trgom defiliralo oko 9.000 vojnika, ali tek oko 60 vojnih vozila i samo 15 aviona (pretežito iz sastava vojnih akrobatskih skupina).
Dok je naglasak bio na lakim oklopnim vozilima i raketnim sustavima strateškog dosega (protuzračni te nuklearni), teško je bilo previdjeti pojavu samo jednog tenka (T-34) i gotovo kompletni izostanak raznih vrsta ruske vojne avijacije koje se dnevno vidi nad bojištima. Slično je oskudan bio i popis međunarodnih gostiju – samo čelnici Bjelorusije, zemalja centralne Azije (Kazahstan, Kirgizija, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan), te Kube, Laosa i Gvineje-Bisao. Ujedno, zanimljivo je bilo uočiti i paralelni rat ruskih i ukrajinskih obavještajnih i hakerskih skupina – gdje su Rusi nastojali Ukrajincima „uvaliti“ predsjednika Putina i njegove fraze te prijenos parade u Moskvi, dok su istodobno Ukrajinci na više mjesta prijenose parade u Rusiji ometali ubacivanjem materijala o Ukrajini. Sve se to događalo u okolnostima koncentriranja dodatnog ruskog ljudstva uz granicu ukrajinskih regija Sumi i Harkiv, ne bi li onda s današnjim danom barem dio te vojske ondje stupio i u nova napadna djelovanja (čiju se mogućnost već neko vrijeme naslućivalo).
Novo bojište kod Harkiva
Dok zadnjih dana nije bila nikakva posebna vijest da se iz Ruske Federacije svakodnevno gađalo Harkiv i njegovu okolicu, danas ujutro su se obistinile prognoze kako bi agresori svoj pritisak ondje mogli pojačati i obnovom kopnenih djelovanja preko granice. Prvi pokušaji ruskih prekograničnih upada registrirani su prvo prošloga tjedna, da bi onda rano ujutro u srijedu 8. svibnja bila zaustavljena i skupina od oko 10 boraca, navodno iz okvira jedne „Diverziono-izviđačke grupe“ (Диверсионно-разведывательная группа – DRG) u okolici pograničnog sela Piljna, oko 30 km sjeveroistočno od grada Harkiva i samo par stotina metara od ruske granice.
Iako se tada još nije vidjelo razloga ikakvim evakuacijama civilnog stanovništva, bilo je jasno da rusko povećanje lokalno raspoloživih snaga s nedavnih oko 35.000 ljudi na oko 50 do 70 tisuća boraca predstavlja rizik – iako je bilo jasno kako to nipošto nije dovoljno za velik napad na čitavu regiju (čiju se sjevernu granicu i dodatno utvrđivalo) ili za zauzimanje grada velikog kao Harkiv, s predratnih preko 1,4 milijuna stanovnika.
No čitava ta situacija eskalirala je prošle noći, nakon jakog raketiranja i granatiranja Harkiva i pograničnih krajeva sjeverno i sjeveroistočno od grada (posebno oko Vovčanska). Oko 5 sati ujutro ovi su napadi bili dopunjeni i kopnenim prodorima iz Rusije u Ukrajinu na ukupno oko 45 kilometara zračne linije po granici, načelno u šest odvojenih smjerova – (1) njih pet sjeverno od Harkiva i (2) jedan sjeveroistočno. Sjeverno od Harkiva se radilo o upadu iz ruskog sela Žuralevka prema ukrajinskom selu Goptivka, pa onda četiri upada na potezu širine 13 km (prema ukrajinskim selima Strileča, Krasne, Piljna i Borisivka), te konačno – pedesetak kilometara sjeveroistočno od Harkiva, u prostoru pograničnih sela Ogirceve i Gatišće kod Vovčanska).
Budući da se prostor oko Vovčanska prvo čitave noći gađalo topništvom, vođenim zrakoplovnim bombama te iz višecijevnih bacača raketa – ne čudi da se tijekom jutra odande krenulo i evakuirati civile (predratna populacija oko 17.500 stanovnika, od čega su djeca već bila evakuirana u kolovozu 2023. godine).
Dok se još jutros iz ukrajinskih izvora moglo čuti kako su navale agresora bile zaustavljene, situacija na terenu očigledno je bila ponešto kompliciranija. Kao prvo, iz ruskih se izvora uskoro čulo o uspješnoj okupaciji sela Strileča, Piljna i Gatišće kod Vovčanska, sve uz podršku topništva i zrakoplovstva. Vjerojatno iz tih krajeva dolaze i slike ukrajinskih zarobljenika koje se moglo vidjeti na ruskim društvenim mrežama. No, kao drugo, očigledno tu nije baš sve išlo potpuno glatko, jer je dio daljnjih ruskih napada izgleda naišao na probleme.
Naime, na cestovnom pravcu od pograničnog sela Piljna prema većem naselju Lipci udaljenom oko 10 km, na oko 4 km od granice, bila je napadnuta i većim dijelom uništena ruska mehanizirana kolona (potez između sela Morohovjec i Oljinjkove). Dok borbe itekako još traju, a ukrajinski predsjednik Zelenski spominje zaustavljanje ruskog napada topničkom vatrom – kompletno stanje na tom novom bojištu još nije jasno.
Ipak, već i ovo što se do sada čulo bilo je dovoljno da Sjedinjene Američke Države danas popodne interventno najave novu vojnu pomoć vrijednu oko 400 milijuna USD – ukupno 57. paket opreme iz zaliha državnih institucija i Pentagona temeljem „Presidential Drawdown Authority“ (PDA). Konkretno, tu se radi o raketama za protuzračne sustave Patriot i NASAMS, PZO sustavima Stinger, radarima, raketama za moderni VBR sustav HIMARS, topničkim granatama kalibra 155 i 105 mm, oklopnjacima Bradley i M113, MRAP vozilima i raznim kamionima, protuoklopnim sustavima TOW, Javelin i AT-4, preciznom zrakoplovnom streljivu i antiradarskim raketama, streljivu za ručno naoružanje i eksplozivima, riječnim i patrolnim brodicama, raznoj NBK zaštitnoj opremi te raznim rezervnim dijelovima i pomoćnoj opremi. Dakle, sve ono što Ukrajini već mjesecima najviše nedostaje.
Stanje na terenu
Dok se kod Harkiva situacija tek postupno razabire, treba napomenuti kako se proteklih dana u Ukrajini itekako žestoko ratovalo uz čitavu trasu oko 1.000 km duge bojišnice. Na sjeveru Donbasa ponovo su oživjeli ruski napadi na Kupjansk (nekoliko km istočnija sela Sinkivka i Petropavlivka), ali i oko 20 km jugoistočno uz cestu P-07 prema okupiranom gradu Svatove (kod nedavno okupiranog sela Kislivka, čiju su okupaciju Rusi objavili 8. svibnja, i obližnje Kotljarivke), kao i zapadno od Svatove, oko Berestove i Stelmahivke. Uglavnom se tu radi o jurišnom pješaštvu u malim skupinama, uz laka vozila ili motocikle, a manje ozbiljnije oklopne tehnike.
Navodno je slično bilo i ponešto južnije, u prostorima zapadno od okupiranog grada Kremina – gdje se nastavio pritisak agresora na potezu Nevske-Terni-Jampolivka-Torske. Tijekom intenzivnih borbi južno od rijeke Siverski Donjec, ruski agresori navodno su manje napredovali oko ukrajinskog uporišta Spirne, te oko nedavno okupiranog sela Vesele (na pravcu prema Viimki) – no nije bilo naznaka iole bitnijih pomaka bojišnice između okupiranog Bahmuta i ukrajinskog uporišta Časiv Jar. Dakle, usprkos tri odvojena pravca ruskih napada na Časiv Jar – nije uspjelo zauzimanje ovoga gradića do 9. svibnja i ruske „Parade pobjede“, što si je navodno Putin itekako priželjkivao.
Iako je glavnina kopnenih sukobljavanja tijekom zadnjih dana bila koncentrirana zapadno od sredinom veljače okupirane Avdiivke – i ondje kao da se ruska navala uvelike ispuhala gubitkom dodatne oklopne tehnike. Iako su ruski službeni izvori tek 8. svibnja službeno objavili okupaciju sela Novokalinove, i tu se radi tek o priznavanju realiteta od prije tjedan dana. Dakle, oko okupiranog sela Očeretine i nadalje se spominju ruska nastojanja za prodorom sjeverno (prema Kalinove), sjeverozapadno (prema Novooleksandrivki, do čijih su rubova agresori navodno stigli), zapadno (prema ukrajinskim selima Progres i Jevgenivka), te jugozapad (prema selu Sokil i južnije prema Novopokrovske).
Za sada izgleda da su sva ta napredovanja zaustavljena, a pojedini dijelovi fronte su tu izloženi i ukrajinskim protunapadima. Stanje je do jučer izgledalo relativno dobro i u zoni oko 6 km južnije – da bi se danas naglo pojavile snimke ruskog podizanja zastave u središtu mjesta Umanske na rijeci Durnaja, čime je u pitanje doveden taj dio obrambene linije Umanske-Jasnobrodivka-Netailove (gdje je i samo selo Netailove pod žestokim napadima i navodno podijeljeno). Jednako tako, zadnjih se dana čulo i o dodatnom smanjivanju ukrajinske obrambene izbočine između okupiranog sela Pervomajske i južnijeg Nevelske, iako tu još nema naznaka ukrajinskom povlačenju na sigurnije položaje.
Veliko je pitanje i sudbine ukrajinskih položaja na istočnom rubu gradića Krasnogorivka. Naime, nakon dužih borbi na njegovu jugoistočnom kraju (koje su navodno došle i do središta mjesta) – zadnjih se dana bilježilo i uspješni ruski prodor na sjeveroistoku mjesta, koji je prvo uspio zaobići jake obrambene pozicije na istoku naselja da bi se 9. svibnja navečer čulo i o mogućem zaokruživanju tamošnje ukrajinske posade. Ipak, znajući kako rado agresori u Ukrajini spominju „opkoljenja“ i „kotlove“, te činjenicu da ukrajinski izvori nisu potvrdili ovaj razvoj situacije – treba još itekako pažljivo popratiti razvoj ove borbene situacije na istoku Krasnogorivke, koja možda i nije kao na prvi pogled iz jednostranih izvora.
Za to vrijeme, oštre borbe su bilježene i južnije od Krasnogorivke – ali bez naznaka o promjenama bojišnice oko Georgiivke te uz cestu koja od ukrajinske Kostjantinivke vodi do Vugledara. Kako izgleda, ukrajinskoj je strani uspjelo odoljeti žestoko intenziviranim ruskim napadima i južno od Velike Novosilke, gdje se pritisak koncentrirao na Staromajorske (navodno su Rusi ušli u jugozapadni dio sela), te obližnje selo Urožajne (odolijeva napadima s juga i otvorenih prostora istočno). Jednako tako nije bilo bitnijih promjena bojišnice ni južno od Orihiva (Robotine), kao ni na južnom toku Dnjepra (mostobran kod sela Krinki).
Zračni napadi
Osim ruskim zračnim napadima na Harkiv i Odesu, utorak 7. svibnja bio je obilježen i napadima ukrajinskih bespilotnih letjelica na ciljeve u Belgorodskoj oblasti Rusije (više od 40 letjelica), te večernjim eksplozijama u gradu Lugansku. Navodno se ondje radilo o napadu na lokalno skladište nafte korištenjem američkih raketa ATACMS, koji je izazvao požar, ali i prekide lokalne opskrbe strujom i plinom (baš kao što je i danas, 10. svibnja, pogođeno slično skladište u mjestu Rovenjki na jugoistoku Luganske oblasti, oko 120 km iza bojišnice). Zauzvrat, srijeda 8. svibnja započela je eksplozijama širom Ukrajine, od Harkiva i Kijeva, do ukrajinskih oblasti Poltava, Kirovgrad, Ivano-Frankivsk, Vinica i Lviv. Riječ je bila o lansiranju 21 kamikaza-drona iz Primorsko-Ahtarska i Kurska (20 uništeno), te još 55 raznih raketa. Konkretno – 1 Kh-47M2 „Kindžal“, 2 „Iskander-M“ s Krima, 1 rakete „Iskander-K“ s Krima, 4 rakete 3M54 Kalibr s Crnog mora (sve uništene), 45 raketa Kh-101/555 sa strateških bombardera Tu-95MS (33 uništene), te 2 vođene rakete Kh-59 ispaljene iznad Zaporižja (obje srušene).
Kako smo već spomenuli, primarni ciljevi ovih napada bili su razni objekti strateške infrastrukture (uvelike proizvodnje i distribucije struje, termoelektrane Dobrotvorskaja kod Lviva, Kremenčuk i Burštin) – kod Lviva i željeznička mreža te aerodrom, a u Kijevu i zrakoplovna industrija te pogoni za popravke vozila. Višekratno je bio gađan opet i Harkiv – gdje su bile pogođene stambene četvrti i obrazovno-sportske institucije (niz ozlijeđene djece). Nasuprot tome, napadi ukrajinskih bespilotnih letjelica bilježili su se diljem ruske regije Belgorod (barem 6 oborenih letjelica i više uspješnih napada), te Kurska.
Četvrtak 9. svibnja započeo je vijestima o ukrajinskom noćnom napadu bespilotnim letjelicama na skladišta naftnih proizvoda kod mjesta Anapa na obali Crnog mora u Krasnodarskom kraju u Rusiji – gdje je 6 letjelica navodno oboreno, a izbili su i veliki požari u dvama pretovarnim skladištima iz kojih se opskrbljuju ruske snage na Krimu. Zauzvrat, ruske snage su lansirale val od 20 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 s rta Čauda na okupiranom Krimu, od čega ih je 17 bilo uspješno srušeno u dolasku. Preostali dronovi izazvali su eksplozije oko Odese (u Černomorsku, i luci Bilgorod-Dnjistrovski), te u selu Pervomajske kod Mikolajeva (navodna točka baziranja ukrajinskih snaga). Osim toga, vođenim zrakoplovnim bombama gađan je Liman sjeverno od rijeke Siverski Donjec (6 projektila) te Berislav u Hersonskoj oblasti (2 projektila).
No, kasnije u danu stigle su vijesti i o uspješnom ukrajinskom napadu na rafineriju nafte „Gazprom Neftehim Salavat“ u mjestu Salavat, ruska regija Baškortostan. Riječ je o desetoj po veličini rafineriji u Rusiji, smještenoj na oko 1.500 km od Ukrajine – čime je ovo ujedno i rekord u prostornom dosegu takvih ukrajinskih zračnih napada – na što su ruski agresori opet odgovorili raketnim napadima na Odesu. Ujedno, tijekom dana bilježilo se i djelovanje preko 14 ukrajinskih bespilotnih letjelica nad regijom Belgorod, barem tri nad regijom Kursk, barem dvije nad regijom Brijansk, te topničke duele na brojnim dijelovima graničnih područja. Sve to predstavljalo je žestoki uvod u današnja kopnena sukobljavanja na granici Belgorodske regije u Rusiji i Harkivske oblasti u Ukrajini.
Ujedno, danas u petak 10. svibnja bilježilo se opet i rusko jutarnje lansiranje 10 kamikaza-dronova Shaheed-136/131 s Krima (svi uništeni), te dvije rakete sustava S-300 iz Belgorodske oblasti prema Harkivu – koje su navodno pogodile stambene četvrti. Uz to, vođenim zrakoplovnim bombama gađalo se prigradsko mjesto Dergači na sjeverozapadu Harkiva, kao i Vovčansk te vojni poligon kod Čuguiva u Harkivskoj oblasti – što su djelovanja vjerojatno izvedena u pripremi današnjeg kopnenog napada.
Nasuprot tome, ukrajinske bespilotne letjelice djelovale su u smjeru Moskve (jedna oborena), te u ruskoj regiji Kaluga – gdje se bilježio uspješan napad na rafineriju nafte u mjestu Polotnjani Zavod, gdje je u skladištima nafte izbio i požar. Naravno, koliko god takva vijest obradovala Ukrajince i napravila problema ruskim prihodima od njihove naftne industrije, treba ipak napomenuti da se tu radi tek o detalju na rubu čitave ukrajinske ratne priče – koja se ipak prvenstveno odlučuje na kopnenim bojištima sjeveroistoka, istoka, jugoistoka i juga te velike europske države.
