Prema najnovijim analizama znanstvenika iz World Weather Attribution (WWA), klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem utjecale su na svih deset najsmrtonosnijih prirodnih katastrofa u posljednjih dvadeset godina. Razorni cikloni, toplinski valovi, suše i poplave, uključujući one u Europi, odnijeli su više od 570.000 ljudskih života
Svi ovi događaji, prema analizi istraživačke grupe World Weather Attribution (WWA), postali su intenzivniji i vjerojatniji zbog klimatskih promjena koje su zagrijale atmosferu. Znanstvenici iz WWA uspjeli su tako identificirati ‘otiske prstiju klimatskih promjena’ u složenim vremenskim uvjetima, poput nedavnih smrtonosnih poplava u Španjolskoj.
‘Klimatske promjene nisu daleka prijetnja’, izjavila je dr. Friederike Otto, suosnivačica i voditeljica World Weather Attribution, prenosi Sky News. ‘Ova bi studija trebala otvoriti oči političkim vođama koji se i dalje oslanjaju na fosilna goriva koja zagrijavaju planet i ugrožavaju živote.’
Tim WWA analizirao je prirodne katastrofe s najvećim brojem žrtava iz Međunarodne baze podataka o katastrofama od 2004. godine:
1.Bangladeš, Ciklon Sidr, 2007. – Umrlo 4.234 ljudi
2.Mjanmar, Ciklon Nargis, 2008. – Umrlo 138.366 ljudi
3.Rusija, toplinski val, 2010. – Umrlo 55.736 ljudi
4.Somalija, suša, 2010.-2012. – Umrlo 258.000 ljudi
5.Uttarakhand, Indija, poplava, 2013. – Umrlo 6.054 ljudi
6.Filipini, Tajfun Haiyan, 2013. – Umrlo 7.354 ljudi
7.Francuska, toplinski val, 2015. – Umrlo 3.275 ljudi
8.Europa, toplinski val, 2022. – Umrlo 53.542 ljudi
9.Europa, toplinski val, 2023. – Umrlo 37.129 ljudi
10.Libija, Oluja Daniel, 2023. – Umrlo 12.352 ljudi
Najsmrtonosniji događaj na listi bila je suša u Somaliji koja je odnijela čak 258.000 života. Nedostatak padalina, pojačan klimatskim promjenama, doveo je do nestašice hrane. Povećanje temperatura uzrokovano klimatskim promjenama dodatno je pogoršalo sušu jer je ubrzalo isparavanje vode s tla.
Broj poginulih u bujičnim poplavama kakve se ne pamte u južnoj Španjolskoj porastao je na 158, a potraga za desecima nestalih i dalje traje. Više od 1.200 ljudi raspoređeno je u misiji spašavanja u pogođenim područjima. Najteže su stradali dijelovi Valencije te Castellon, a Španjolskoj prijete nove oluje.
Klimatske promjene i njihovi razorni učinci
Toplinski val 2023. godine u zapadnom Mediteranu pokazao je kako klimatske promjene mogu izazvati ekstremne temperature koje bi inače bile ‘nemoguće’ bez utjecaja globalnog zagrijavanja, tvrdi WWA, dodajući da to pokazuje kako su čak i bogate regije osjetljive na posljedice klimatskih promjena.
WWA također upozorava da je stvarni broj žrtava vjerojatno puno veći, jer se u mnogim zemljama smrti povezane s visokim temperaturama često ne prijavljuju ili se prijavljuju u smanjenim brojevima. Prema njihovoj procjeni, stvarna kombinirana brojka može biti značajno podcijenjena.
Rastući rizici klimatskih promjena i međunarodna politika
Iako analiza WWA nije formalno recenzirana, temelji se na znanstvenim metodama koje jesu recenzirane, a WWA se smatra jednom od vodećih svjetskih organizacija za procjenu uloge klimatskih promjena u ekstremnim vremenskim uvjetima. Njihova istraživanja pokazuju kako je klimatska kriza već sada izuzetno opasna s globalnim zagrijavanjem od 1,3 °C iznad predindustrijskih razina. Prošlog je tjedna Program Ujedinjenih naroda za okoliš upozorio da svijet ide prema zagrijavanju od 2,6 do 3,1 °C, što bi imalo katastrofalne posljedice.
U studenom će se globalni čelnici okupiti u Bakuu, u Azerbajdžanu, na COP29, godišnjoj klimatskoj konferenciji UN-a, kako bi razgovarali o osnivanju novog fonda za financijsku pomoć zemljama u razvoju u procesu napuštanja fosilnih goriva i prilagodbe ekstremnim vremenskim uvjetima. Na konferenciji COP27 2022. godine dogovoren je poseban fond za nadoknadu šteta uzrokovanih klimatskim promjenama, no njegova isplata ne očekuje se prije 2025. godine, a obećana sredstva zasad su daleko od onoga što je potrebno.
OTPOR.Media
