Novoizabrani predsjednik Donald Trump vodio je kampanju obećavajući izolirati Ameriku od stranih sukoba, poput rata u Ukrajini, povećanje carina na trgovinske partnere te obnovu domaće proizvodnje.
Međutim, posljednjih dana sugerirao je agresivniji pristup vanjskoj politici. Isprva se našalio o Kanadi kao dodatnoj saveznoj državi SAD-a. Zatim je zaprijetio povratkom kontrole nad Panamskim kanalom. Ponovno je izrazio želju iz svog prvog mandata za stjecanjem autonomnog danskog teritorija Grenlanda, koji nije na prodaju.
Iako je malo vjerojatno da će SAD preuzeti kontrolu nad bilo kojim od ovih područja, takve izjave mogle bi ukazivati na to da Trumpova vizija “Amerika na prvom mjestu” uključuje pokazivanje američke moći izvan njenih granica radi trgovinskih i sigurnosnih interesa.
Panamski kanal u fokusu
Trump je na konzervativnoj konferenciji u Arizoni izjavio da Panama naplaćuje američkim brodovima “smiješne, izrazito nepravedne” naknade za korištenje kanala. SAD je preuzeo izgradnju kanala početkom 20. stoljeća, ali je u potpunosti predao kontrolu Panami 1970-ih temeljem sporazuma.
Trump je ovog tjedna izjavio da će, ako “iskorištavanje” ne prestane, zahtijevati povratak kanala SAD-u – iako nije naveo na koji način. Dodao je da ne želi da Panamski kanal “padne u pogrešne ruke” te je posebno istaknuo Kinu, koja ima značajne interese u toj vodnoj ruti.
“Postoji stvaran interes američke nacionalne sigurnosti u kontroli neutralnosti kanala”, rekao je Will Freeman, stručnjak za Latinsku Ameriku pri Vijeću za vanjske odnose, komentirajući Trumpove izjave.
Kina je, prema podacima, drugi najveći korisnik Panamskog kanala nakon SAD-a, a ima i velika ekonomska ulaganja u zemlji. Godine 2017. Panama je prekinula diplomatske veze s Tajvanom i priznala ga kao dio Kine, što je bio veliki uspjeh za Peking.
Freeman je istaknuo da je Panamski kanal ključan za američku trgovinu na Pacifiku, ali i za premještanje brodova i drugih resursa u slučaju vojnih sukoba s Kinom.
Trumpove pritužbe na naknade za prijevoz odražavaju njegove općenite stavove o nepravednom trgovinskom tretmanu SAD-a, kao i njegovo obećanje o velikom povećanju carina na strane proizvode, osobito one iz Kine.
Panamski predsjednik José Raúl Mulino odgovorio je izjavom kako kanal i okolno područje pripadaju Panami, a tako će i ostati.
Trumpove ambicije za Grenland
Tijekom vikenda Trump je na društvenim mrežama izjavio kako SAD smatra da su “posjedovanje i kontrola Grenlanda apsolutna nužnost” zbog nacionalne sigurnosti i globalne slobode.
SAD već ima Pituffik, svemirsku bazu, na Grenlandu. Teritorij je bogat prirodnim resursima, uključujući rijetke zemne minerale i naftu, te zauzima strateški položaj za trgovinu dok velike sile nastoje proširiti svoj utjecaj u Arktičkom krugu.
Rusija posebno vidi tu regiju kao stratešku priliku. Trump je još 2019., tijekom svog prvog mandata, predložio kupnju Grenlanda, no plan nije realiziran.
Premijer Grenlanda Múte B. Egede odgovorio je na njegove najnovije komentare: “Nismo na prodaju i nećemo biti na prodaju.”
Trump je, međutim, nastavio isticati svoje izjave na društvenim mrežama. Na platformi Truth Social objavio je sliku američke zastave postavljene usred Panamskog kanala. Njegov sin Eric Trump na platformi X objavio je sliku koja prikazuje kako SAD u Amazonovu košaricu dodaje Grenland, Panamski kanal i Kanadu.
Povratak taktike moći
Trumpova obećanja o iskorištavanju američke moći u svoju korist pomogla su mu u osvajanju dvaju predsjedničkih mandata.
Tijekom prvog mandata koristio je sličnu taktiku prijetnji carinama i slanjem “naoružanih vojnika” kako bi natjerao Meksiko na pojačano provođenje mjera sigurnosti na američkoj granici.
Pred ulazak u svoj drugi mandat, koji započinje 20. siječnja, Trump bi mogao primijeniti sličnu strategiju. I dok je ishod neizvjestan, Danska je izrazila spremnost za suradnju s njegovom administracijom.
Ujedno je najavila veliko povećanje izdataka za obranu Grenlanda nekoliko sati nakon što je Trump ponovio svoju želju za kupnjom tog arktičkog teritorija.
