Novo istraživanje upozorava na rizike koje donose neuređene geo-inženjerske tehnike dizajnirane za snižavanje visokih temperatura u specifičnim područjima. Ovi napori mogu pružiti samo privremene koristi za neke populacije, dok mogu izazvati negativne učinke za druge dijelove svijeta.
Da bi se postigli ciljevi postavljeni Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine, zemlje diljem svijeta morat će prihvatiti razne pristupe. To će vjerojatno uključivati smanjenje emisija stakleničkih plinova, uklanjanje ugljičnog dioksida i solarno geo-inženjerstvo.
Solarno geo-inženjerstvo podrazumijeva namjerno hlađenje planeta reflektiranjem više sunčeve svjetlosti natrag u svemir. Na primjer, tehnika poznata kao posvjetljivanje morskih oblaka povećava reflektivnost određenih oblaka tako da mogu odbiti sunčevu svjetlost natrag u svemir. Zagovornici ove tehnike nadaju se da će ona pomoći ublažiti neke posljedice klimatskih promjena.
Nastao problem
Jedan od načina za postizanje ovog cilja je sjemenjavanje prirodno prisutne morske soli u oblake, što je primjenjivo na regionalnoj razini jer se može provoditi u nižoj troposferi iznad lokaliziranog područja. Ovdje nastaje problem.
Prema novom istraživanju, ciljane intervencije u jednom mjestu mogu imati nepredviđene posljedice za druge dijelove svijeta. Situacija je dodatno otežana jer trenutno postoji vrlo malo, ako ikakvih, propisa koji bi nadzirali i kontrolirali regionalne primjene specifičnih tehnika.
Kako klimatske promjene postaju sve disruptivnije, moguće je da će sve više zemalja tražiti lokalne opcije, poput posvjetljivanja morskih oblaka, kako bi pomogle svojim populacijama, posebno jer su globalni programi često opterećeni izazovima. No, zbog nedostatka relevantnih propisa, moguće je da bi gradovi, tvrtke ili čak bogati pojedinci mogli pokušati modificirati svoje lokalne klime.
Porast toplinskih valova diljem svijeta naveo je neka istraživačka tijela i privatne tvrtke na istraživanje geo-inženjerskih opcija. Na primjer, u posljednje četiri godine Australija je testirala tehnike posvjetljivanja morskih oblaka koje bi mogle pomoći u hlađenju Velikog koraljnog grebena, čime bi se usporilo izbjeljivanje koralja, tvrdi IFL Science.
Posvjetljivanje oblaka
Prema novom istraživanju, učinak tehnika posvjetljivanja oblaka može se smanjiti ili čak obrnuti kako se klimatski uvjeti nastavljaju mijenjati zbog ljudskih uzroka, poput kontinuirane upotrebe fosilnih goriva.
Autori istraživanja ističu: “Učinci regionalnih programa – koji su dosad malo istraživani – mogli bi biti mnogo teže predvidjeti nego globalni programi jer koncentrirane, a ne difuzne sile, vjerojatnije pokreću nelinearne klimatske odgovore.”
Tim je koristio računalne modele Zemljinog sustava za klimatske uvjete 2010. i 2050. godine te je usporedio simulacije dvaju programa posvjetljivanja oblaka. Programi su provedeni kako bi se smanjili učinci jakih vrućina u različitim regijama sjeveroistočnog Pacifika, jedan blizu Kalifornije i jedan blizu Aljaske.
Simulacija za 2010. godinu pokazala je da bi posvjetljivanje oblaka blizu Aljaske, područje srednjih geografskih širina, smanjilo rizik od opasnog ljetnog izlaganja vrućini za 55 posto, dok bi program blizu Kalifornije, suptropskog područja, rezultirao skromnijim smanjenjem od 16 posto.
Lokalni pokušaji hlađenja povećali temperature
Međutim, simulacije za 2050. godinu, koje uzimaju u obzir turbulentne uvjete uzrokovane kontinuiranim klimatskim promjenama, dale su mnogo zabrinjavajuće rezultate. Zbog manje oblaka, kao i više osnovne temperature i postupnog usporavanja Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), inicijativa na Aljasci nije imala isti učinak kao u simulaciji iz 2010. godine, dok je inicijativa za Kaliforniju zapravo povećala temperature, postižući suprotan rezultat.
Istovremeno, simulacije sredinom stoljeća pokazale su da su lokalni pokušaji hlađenja klime povećali temperature i stres diljem svijeta, osobito u Europi, zbog usporavanja AMOC-a. Učinak posvjetljivanja oblaka može imati lokalne koristi sada, ali s vremenom će postati manje predvidljiv i mnogo štetniji za druga mjesta.
“Iznenadni sporedni učinci [solarnog inženjeringa] ostaju jedna od najjačih zabrinutosti oko bilo kakve buduće primjene, bilo regionalne ili druge,” objašnjavaju istraživači. “Osvrt na složene mehanizme koji čine ovu daljinsku intervenciju učinkovitom za regionalno hlađenje pod današnjim uvjetima, ali neučinkovitom pod toplijim uvjetima sredinom stoljeća, ilustrira izazove s kojima će se znanstvenici i donositelji odluka suočiti ako prijedlozi za upravljanje klimatskim rizicima, poput [posvjetljivanja morskih oblaka], ostanu uglavnom neuređeni, kao što su danas.”
Trenutno istraživanje možda podcjenjuje mjeru u kojoj bi buduće intervencije posvjetljivanja oblaka mogle uzrokovati neočekivane odgovore kako se pozadinsko stanje klime nastavlja mijenjati. Ono što se na regionalnoj razini čini obećavajućim, moglo bi rezultirati drastičnim problemima drugdje ako ne bude pravilno regulirano ili upravljano.
OTPOR.Media
