Predstavnici Studentske liste, koja je uvjerljivo osvojila vlast u Srbiji, među prioritete svojega rada stavljaju oduzimanje nezakonito stečene imovine domaćih i stranih političara.
To bi moglo utjecati i na bosanskohercegovačke političare koji imaju imovinu u Srbiji, a koju nerijetko skrivaju od javnosti, piše Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Parlamentarni izbori u Srbiji, održani krajem listopada 2026. godine, donijeli su smjenu vlasti nakon 14 godina vladavine Aleksandra Vučića iz Srpske napredne stranke (SNS). Studentska lista – Studenti pobjeđuju osvojila je više od 2,3 milijuna glasova i osigurala uvjerljivu većinu u državnom parlamentu.
Utvrđivanje podrijetla imovine
Predstavnici Studentske liste navode da će među prioritetima rada nove Vlade u prvih 100 dana biti i utvrđivanje podrijetla te oduzimanje nezakonito stečene imovine političara i njihovih financijera. Zakonski okviri već postoje, a nova vlast obećava i njihovu primjenu.
Radomir Saičić, jedan od predstavnika Studentske liste, rekao je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) da će sva nezakonito stečena imovina biti oduzeta, bez obzira na to je li riječ o domaćim ili stranim političarima.
Ako ispune svoje najave, to bi značilo da će i bosanskohercegovački političari i dužnosnici, vlasnici nekretnina u Srbiji, morati dokazivati podrijetlo te imovine.
Novinari CIN-a godinama prikupljaju podatke o nekretninama političara i objavljuju ih u bazi „Imovina političara“. Istraživanja su pokazala da nekretnine u Srbiji uglavnom imaju političari iz Republike Srpske (RS). Oni i članovi njihovih užih obitelji kupovali su stanove i kuće najčešće u Beogradu i Novom Sadu.
Još 2009. godine novinari su otkrili da je Milorad Dodik, tadašnji premijer Republike Srpske, za 850.000 eura kupio vilu u elitnom dijelu Beograda. Dodik je isplatio novac i upisao se kao vlasnik luksuzne nekretnine, a tek osam mjeseci kasnije podignuo je kredit za njezinu kupnju.
Tužiteljstvo BiH pokrenulo je istragu još 2015. godine, ali, kako su priopćili u proljeće 2026. godine, nema većeg pomaka u istrazi. Tvrde da državna tijela Srbije godinama ignoriraju zahtjeve za dostavu ključne dokumentacije.
Kao i u Srbiji, isti zakonski propisi o ispitivanju podrijetla imovine i njezinu oduzimanju ako je stečena kriminalnim radnjama postoje i u Republici Srpskoj, a djelomično i u Federaciji BiH. Međutim, u praksi se gotovo uopće ne primjenjuju.
„Mi sada očekujemo, jesmo li naivni, jesmo li neinformirani, ne znamo li da ova promjena vlasti u Srbiji riješi korupciju, klijentelizam, zlouporabu javnih resursa, javnih sredstava (kod nas, op. a.), a vlast ovdje formiraju. Mi smo je potvrdili na izborima – isti ljudi koji su na vlasti posljednjih 20 godina“, kaže politička analitičarka Tanja Topić.
Zakon o oduzimanju imovine
Studentska lista svojim programom najavljuje uvođenje vladavine prava, posebno ističući iskorjenjivanje korupcije. To će, tvrde, među ostalim, postići oslobađanjem pravosuđa, lustracijom javnih dužnosnika i ispitivanjem podrijetla imovine.
Oduzimanjem nezakonito stečenog bogatstva proračun bi uprihodio stotine milijuna eura, koje bi, tvrde, iskoristili za javna ulaganja.
Zakonski okviri postoje, a programom je predviđeno jačanje i kadrovsko opremanje Porezne uprave, ključne institucije u primjeni Zakona o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu Republike Srbije.
Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz kaznenog djela drugi je zakonski propis kojim se preispituje zakonitost stečene imovine u Srbiji. On posebne ovlasti daje javnim tužiteljima, koji u suradnji s drugim državnim tijelima mogu privremeno ili trajno oduzeti nezakonito stečenu imovinu.
Iako ovi zakonski propisi godinama postoje u Srbiji, njihova je primjena do sada bila „nikakva“, kaže Sarah El Sarag, odvjetnica i predstavnica Studentske liste. Ističe da će, osim fizičkih osoba, ispitivati i podrijetlo imovine tvrtki koje su s njima povezane.
„Javnost je upoznata s tim da građani Republike Srpske imaju dvojno državljanstvo i samim time mogu poslovati ovdje i biti naši državljani te će biti podložni ispitivanju imovine, kao i javni dužnosnici ovdje i privatna poduzeća koja su poslovala, bilo da je riječ o natječajima ili nečemu drugom, i na temelju toga će, naravno, ako postoji kazneno djelo, biti procesuirani“, kaže El Sarag.
Dodaje da će u ovom procesu biti ključna suradnja između poreznih uprava.
„Ako su vam primanja 2.000 eura, odakle vam, primjerice, stan u Beogradu na vodi vrijedan pola milijuna eura?“
Ispitivanje podrijetla imovine Porezna uprava može pokrenuti po službenoj dužnosti ako utvrdi nerazmjer između imovine i primanja, po prijavi drugog tijela, kao i na inicijativu fizičke ili pravne osobe.
Oba ova zakona postoje i u Republici Srpskoj, dok je u FBiH usvojen samo Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine kaznenim djelom. Međutim, učinaka primjene ovih zakona još nema.
Politička analitičarka Topić kaže da je to posljedica zarobljenog pravosuđa koje godinama kontroliraju vladajuće političke strukture.
„Strahujem da je taj dio imovine koja postoji u Srbiji samo vrh ledenog brijega. Mislim da jako puno imovine naši dužnosnici imaju u zemljama Europske unije – što u nekretninama, što u novcu.“
Za sada bi se situacija mogla promijeniti jedino u Srbiji. U prvim danima nakon listopadskih izbora uslijedila su uhićenja visokopozicioniranih dužnosnika i kontrola rada pravosuđa.
Zagorka Dolovac, vrhovna javna tužiteljica u Srbiji, naložila je kontrolu svih tužiteljstava u državi, uključujući i Javno tužiteljstvo za organizirani kriminal.
Toj se instituciji Tužiteljstvo BiH obratilo 2016. godine s molbom da ispita jednog svjedoka i putem međunarodne pravne pomoći dostavi dokumentaciju u vezi s istragom o kupnji vile Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske i aktualnog predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Ranije je Javno tužiteljstvo za organizirani kriminal odgovorilo novinarima CIN-a da su imali poteškoća u pronalaženju svjedoka, da su zatražili pomoć Ministarstva pravosuđa te da je nisu dobili, zbog čega su tek 2022. godine uspjeli pronaći osobu i saslušati je.
Tko koči istragu o Dodikovoj vili?
Ministarstvo pravosuđa Republike Srbije godinama ignorira zahtjeve pravosudnih institucija BiH za dostavu dokumentacije koju je prikupilo srbijansko tužiteljstvo tijekom istrage o kupnji vile Milorada Dodika u Beogradu.
Ni MUP ove susjedne zemlje ne postupa po zahtjevima Javnog tužiteljstva za organizirani kriminal Srbije za financijske provjere kupnje vile.
Zapisnike sa saslušanja i traženu dokumentaciju proslijedili su Ministarstvu pravosuđa Srbije, koje od tada ignorira zahtjeve za njihovu dostavu, naveli su iz Tužiteljstva BiH.
Novinari CIN-a još su 2009. godine pisali da je Dodik kupio vilu od 342 četvorna metra na Dedinju, elitnom naselju u Beogradu.
Da bi se 2007. godine upisao kao vlasnik luksuzne trokatnice, morao je isplatiti kupoprodajnu cijenu od 850.000 eura. Novinari su tada otkrili da je kredit za kupnju vile dobio tek osam mjeseci kasnije.
U ožujku 2022. godine Dodik je u Tužiteljstvu BiH dao izjavu povodom kupnje ove nekretnine.
Iz Tužiteljstva BiH novinarima su odgovorili da je predmet otvoren, ignorirajući pitanja hoće li nakon smjene vlasti u Srbiji uputiti nove požurnice za dostavu podataka.
Goran Bubić, odvjetnik Milorada Dodika, tvrdi da je kupnja vile bila regularna.
Iako je prvotno odbio razgovarati jer je predmet u fazi istrage, Bubić je naknadno nazvao novinarku i ispričao da su financijska vještačenja oborila tezu o pranju novca.
Tvrdi da je njegov klijent podignuo kredit 2007. godine za objekt koji je „tek trebao kupiti“, zbog čega, kaže, „nije bilo uvjeta da se uspostavi hipoteka“.
Dodaje da je kreditom iz 2008. godine zatvorio prethodni i da je slučaj potpuno rasvijetljen jer nema kaznenog djela.
Bubić kaže da je priča o nedostavljanju dokumentacije iz Srbije samo izgovor:
„Nitko ne želi preuzeti odgovornost za obustavu istrage koja je odavno trebala biti obustavljena.“
Dodik je godinama podržavao politiku Aleksandra Vučića, čija je Srpska napredna stranka (SNS) bila na vlasti od 2012. godine.
Javno je podržavao Vučića i tijekom dvogodišnjeg vala građanskih prosvjeda, započetih krajem 2024. godine.
Opće nezadovoljstvo građana Srbije uslijedilo je nakon pada betonske nadstrešnice na obnovljenoj zgradi željezničkog kolodvora u Novom Sadu, kada je život izgubilo 16 osoba.
Prosvjedi su doveli do prijevremenih parlamentarnih izbora, održanih 25. listopada 2026. godine.
U izbornoj noći Milorad Dodik stajao je uz Aleksandra Vučića kada je on proglasio poraz i kraj svoje četrnaestogodišnje vladavine.
Dodik je danima nakon izbora poručivao predstavnicima Studentske liste, koja je ostvarila pobjedu na izborima, da se nada dobroj suradnji.
Nešić prešutio stan i kuću u Novom Sadu
Novoj vlasti u Srbiji mogle bi biti zanimljive i nekretnine koje bivši državni ministar sigurnosti i predsjednik DNS-a Nenad Nešić ima u toj zemlji.
Nešić je prilikom preuzimanja dužnosti državnog ministra 2023. godine prešutio da je sa suprugom suvlasnik stana od 98 četvornih metara i kuće od 176 četvornih metara u Novom Sadu.
Novinarima CIN-a tada je izjavio da nije znao kako mora navoditi i imovinu supružnika, opravdavajući se time da mu je tako rečeno u Vijeću ministara, nakon čega je odbio dalje razgovarati o toj temi.
Nekoliko dana kasnije, gostujući na televiziji N1, Nešić je objasnio kako je stekao nekretnine.
„Platio sam bez kredita, kupio regularno, od primanja. Imam plaću. Sve sam platio regularno preko banke u kojoj primam plaću.“
U idućim godinama nastavio je trgovati nekretninama u Novom Sadu. Kuća više nije u vlasništvu supružnika, a Nešić je postao vlasnik još dviju nekretnina.
Prema katastarskim podatcima, trenutačno u ovom gradu ima dva stana i garažu.
Nešić i članovi njegove obitelji imaju vrijedne nekretnine i u Crnoj Gori. Državno tužiteljstvo te zemlje stavilo je ukupno pet njihovih nekretnina u Budvi i Tivtu pod mjeru zabrane raspolaganja.
Tužiteljstvo BiH već šestu godinu vodi predmet protiv Nešića. Sumnja se da je počinio kaznena djela pranja novca, primanja mita i zlouporabe položaja dok je bio direktor Javnog poduzeća „Autoputevi Republike Srpske“ te da je ostvario financijsku korist od oko milijun maraka.
Njegov ministarski mandat prekinut je početkom 2025. godine, nedugo nakon što je završio u pritvoru, u kojem je proveo oko šest mjeseci.
U svibnju te godine pušten je na slobodu nakon što je platio jamčevinu od 1,37 milijuna maraka. Za to je založio jednu od nekretnina.
Nešić nije odgovorio na poziv novinara.
