Bankarski sektor u BiH uopće se na srami reći koliko su milijuna opljačkali narodu dok su im usluge nikakve!

PRO Oglas

Profit banaka u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj za proteklih devet mjeseci 2023. godine iznosio je 580 milijuna maraka, podaci su entitetskih agencija za bankarstvo. Ekonomista Muris Čičić smatra da je ovolika dobit sramotna i bar su mogli svojim klijentima dati kamatu na štednju i ubrzati svoje usluge.

Tako su banke u Federaciji BiH za devet mjeseci ostvarile dobit od 432,7 milijuna maraka. To je čak za 46,6 posto više u odnosu na isti period 2022. godine.

Prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH, banke u ovom bh. entitetu imale su ukupan prihod od 1,09 milijardi maraka. Na prihode od kamata i slične prihode otpada 604,8 milijuna maraka, odnosno 55,2 posto.

Ukupni depoziti i štednja iznosila je 23,6 milijardi maraka. Najveći udio ima štednja stanovništva 11,5 milijardi maraka. Štednja privatnih poduzeća iznosi 5,5 milijardi ili 23,3 posto, a depoziti vladinih institucija 3,3 milijarde maraka ili 14 posto.

Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, pojasnio je za Faktor kako je rasla dobit banaka za devet mjeseci 2023. godine u Federaciji BiH u odnosu na isti period 2022. godine.

-Povećanje kamata na sredstva do 30 dana i oročenih sredstava više od 30 dana koje banke iz FBiH drže kod banaka u inozemstvu su rasla za 62 milijuna maraka uslijed rasta međubankarskih kamatnih stopa na tržištu novca EU, odnosno rasta EURIBOR-a. Prihodi od kamata po kreditima su rasli za 58 milijuna maraka, uslijed rasta iznosa kreditnog portfolija banaka u FBiH i konverzije varijabilne kamatne stope u fiksnu kamatnu stopu. Naknade za izvršene bankarske usluge su rasle 18 milijuna maraka. Povećanje prihoda banaka u iznosu od pet milijuna maraka uslijed uvođenja naknade na sredstva obavezne rezerve kod Centralne banke BiH. Smanjenje rashoda u iznosu od 16 milijuna maraka uslijed ukidanja negativne naknade na sredstva iznad obavezne rezerve kod CBBiH. Rast kamatnih prihoda uslijed ulaganja u domaće i inozemne vrijednosne papire u iznosu od sedam milijuna maraka. I na sve ovo plus efekat inflacije – pojasnio je Mahmuzić.

Banke u entitetu Republika Srpska su u devet mjeseci ove godine iskazale neto dobit u ukupnom iznosu od 147 milijuna maraka.

Kako se navodi u izvještaju Agencije za bankarstvo RS, depoziti pravnih lica iznose 3,1 milijardu maraka, od čega se 1,4 milijarde ili 45 posto odnosi na depozite privatnih društava. Ukupni depoziti iznose 4,4 milijarde maraka, od čega se 2,5 milijardi maraka ili 56 posto odnosi na štednju stanovništva.

Kako su banke u BiH napravile visok profit pojasnio je za Faktor Muris Čičić, ekonomista i član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

-Ovaj sramni profit naših banaka isključivo je stvoren pljačkanjem štediša i smanjenjem kvaliteta usluga. Ni jedna banka kod nas nije krenula stopama ostalih banaka u svijetu da bar građanima i pravnim licima poveća kamatu na njihovu štednju. Banke se na našem tržištu ponašaju tako kao da nitko u BiH ne zna što se događa u bankarskom sektoru u svijetu. Dok banke u Americi, Australiji, pa i europske banke uveliko vode borbu za privlačenje štediša, potrošača, ulagača i nude povećanje kamata na štednju, naše banke još uvijek drže nulte stope na štednju. U isto vrijeme u Austriji koja je u našem susjedstvu kamata na štednju je tri do četiri posto – ističe Čičić.

Bila je korona koja je svima napravila velike probleme i kamatne stope su bile došlo do nula ili do minus. U to vrijeme to je bilo uredu, smatra sugovornik Faktora.

-Međutim, poslije korone kada su svjetske banke počele normalno poslovati od toga su koristi imali i njihovi klijenti. U Australiji u veljači ove godine svi su mogli oročiti svoj novac na slobodnoj štednji po kamatnoj stopi 4,1 posto, a u BiH kamata na štednju od tada do danas nula! Ovo pokazuje da u BiH nema tržišta u ovom sektoru, te da se naše banke ponašaju monopolski. Pitam se što rade agencije za bankarstvo u BiH. Sramota je da se entitetske agencije svrstavaju na stranu banaka, jer one su državni organ i treba da slijede i prate dobru bankarsku praksu u okruženju i svijetu – izričit je Čičić.

Kako tvrdi Čičić, banke u BiH umanjuju i nivo usluga i na tim potezima ostvaruju veću dobit.

-Sve je manje ekspozitura banka i smanjena je mogućnost klijentima da brže završe poslove u banci. Ekspoziture su srezane na minimalan nivo. U onim koje rade velike su gužve i klijenti dugo čekaju na uslugu. Često na telefonske pozive upućene bankama nećete dobiti odgovor. Dakle, režu maksimalno troškove jer ne zapošljavaju više službenika, smanjuju broj šaltera i na taj način kažu da su srezali svoje troškove, a to opet na račun klijenata zato što smatraju da naše tržište nije toliko osjetljivo. Bankari znaju da BiH nije Njemačka ili Francuska da se moraš boriti za klijenta. Bankarski sektor je vrlo privilegiran u BiH i oni smatraju da je normalno da ostvaruju ogromne profite uz niske usluge – zaključuje Čičić.

Faktor.ba

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

SLUČAJ "AMIR GROSS KABIRI"

POSLJEDNJE OBJAVLJENO