Cyberbullying je namjerno ponašanje, koje nije slučajno te se ne radi iz neznanja. To je ponavljajući obrazac namjernog ponašanja koji nanosi štetu žrtvi, a radi se putem računala i / ili mobitela. Cyberbullying se može događati putem SMS-a, aplikacija za razmjenu poruka, foruma ikomentara na društvenim mrežama, obično dijeljenjem ili objavljivanjem osobnih podataka ili štetnog sadržaja o nekome.
Veoma je teško boriti se protiv cyberbullyinga jer digitalni uređaji pružaju mogućnost 24-satne komunikacije, a objavljeni podaci ponekad mogu ostati trajno vidljivi drugim osobama ako ih na vrijeme ne prijavite nadležnim službama. Također je teško primijetiti cyberbullying jer se može događati na mjestima koja su izvan nadzora ili svjesnosti roditelja te učitelja.
Postoji mnogo vrsta cyberbullyinga, ali među najčešćima su razmjene golišavih fotografija, prisilni sexting, lažne optužbe, sramoćenje nečijeg financijskog statusa ili seksualne orijentacije, profili lažnog identiteta koji služe za traženje podataka, poticanje samoubojstva i doxing (“dox” je žargon za “dokumente” ; traženje i javno otkrivanje privatnih podataka osobe na mreži, sa zlonamjernom namjerom).
Korištenje društvenih medija kod adolescenata u Hrvatskoj
U Hrvatskoj većina adolescenata ima pristup Internetu. Prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, adolescenti provode 3-5+ sati na društvenim mrežama, uglavnom na Instagramu (50% +), YouTubeu (20%) i WhatsAppu (13,7%). Nevjerojatnih 30% njih stvorilo je svoje profile na tim društvenim mrežama kad su imali 10 godina ili manje.
Ne bježe od upoznavanja ljudi koje su upoznali putem interneta jer je čak 68,3% ispitanika odlučilo upoznati se uživo s drugim osobama, a 13% ih je pronašlo partnera na društvenim mrežama.Ista istraživačka studija pokazuje da je isexting u porastu – 58,6% adolescenata primilo je seksualno eksplicitan materijal od svojih prijatelja, a 17% ga je proslijedilo bez pristanka osobe. Iznuđivanje je uobičajena vrsta ucjene u kojoj je osoba prisiljena nastaviti slati seksualni sadržaj korištenjem prijetnji javnim objavljivanjem prošlih materijala. Iako je samo 5,4% priznalo sexting s osobama starijima od sebe, 87% tvrdi da je to učinilo svojevoljno. Mogu li adolescenti stvarno dati informirani i zreli pristanak?
Također je i zabrinjavajući nesrazmjer između njihove želje za druženjem uživo (64%) te postotka onih koji to i čine (41,7%). Mnogi adolescentizapravo vode vrlo povučeni internetski život –a u kombinaciji s njihovim godinama kao i potrebom za druženjem, to stvara brojne mogućnosti za manipulacije i cyberbullying od strane zlonamjernih osoba.
Komunikacijske platforme i internetska privatnost
Tvrtke sve više obraćaju pozornost na cyberbullying, a neke popularne platforme za razmjenu poruka poput Vibera nude alate koje mladi korisnici mogu upotrijebiti za zaštitu svoje privatnosti. Korisnici između 13 i 16 godina zaštićeni su prema unaprijed zadanim postavkama, tako da je obrada njihovih podataka ograničena samo na ono što je potrebno.
No, što mladi korisnici mogu učiniti da dodatno zaštite svoju privatnost? Alati poput tajnih chatova omogućuju im postavljanje timera za samouništenje za svaku poruku koju pošalju u chatu. Primatelj ne može napraviti snimke zaslona poruka na Androidu, a na iPhoneu ćete primiti obavijest ako je netko pokušao snimiti snimak zaslona ili proslijediti poruku. Slike i videozapisi imaju zamućeni pregled, a nakon isteka vremena, poruka nestaje. Sakrivanje internetskog statusa može vam pomoći smanjiti vrebanje od strane zlonamjernih osoba, a uvijek postoji mogućnost da zlouporabu izravno prijavite Viberu.
Tehnike za borbu protiv zlostavljanja
Naučite djecu i mlade da posebno pažljivo čuvaju svoje osobne podatke. Dijeljenje adrese, broja mobitela i gdje idu u školu – sve se tomože koristiti za stvaranje lažne internetske „persone“ koja se potom ili predstavlja kao da suoni ili se pretvara da je jedan od njihovih prijatelja.
Odustajanje od pristupa internetu ili prisiljavanje djece da deinstaliraju aplikacije i budu „izvan mreže“ nije dugoročno rješenje. Dodatno ih moramo educirati o tome kako stvari koje govore i rade naštetiti drugima te ih motivirati da budu ljubazni i u stvarnom životu kao i na internetu. Zajedno s djecom pregledajte nekoliko postova i komentara te odlučite što je, a što nije prikladno, što bi se trebalo prijaviti te kako mogu potražiti pomoć od osoba kojima vjeruju.
Učinci cyberbulling vrlo su stvarni. Stres, neugodnost, ljutnja, sram, depresija, usamljenost, problemi sa snom i glavobolja su mentalni, emocionalni i fizički simptomi nasilja.Pružite djeci sigurne aplikacije koje nude veliku zaštitu privatnosti i pružaju im najbolju moguću priliku da koriste Internet da budu kreativni, izražavaju se, uče i komuniciraju.
