Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne nije rijetka tema u medijima. Najčešće po tome kako ima veliki broj zaposlenih (brojni ekonomski stručnjaci upozoravaju kako je i to jedan od razloga lošeg poslovanja), načina na koji se zapošljava u ovo javno poduzeće (klasično ‘partijsko’ uhljebljenje), izgradnja, kupovina ili najam silnih objekata za smještaj viška zaposlenih, raznoraznim sumnjivim natječajima… Sve to itekako utječe na poslovanje ovog poduzeća ali, ništa manje važno, i na njegovu percepciju u javnosti.
Kada se na sve to nadoveže i najmanja moguća kriza ili poremećaji onda cijeli ovako postavljen sustav počinje pucati. Kako je tomu tako svjedoči i financijsko izvješće o poslovanju EP HZHB za 2022. godinu.
Loši rezultati
Naime, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar okončala je 2022. sa gubitkom od 81 milijun maraka, pokazuje financijsko izvješće objavljen na Sarajevskoj burzi.
Nakon dobiti od oko 43 milijuna maraka ostvarene u 2021., ovo je značajno pogoršanje financijskog rezultata. Nesporno je kako je na koji su najviše uticale loše hidrološke prilike,zbog kojih je trpjela proizvodnja koja inače u cijelosti počiva na obnovljivim izvorima energije, prije svega na hidroelektranama. Uslijed toga, ova elektroprivreda morala je uvoziti više električne energije čija cijena je prošle godine na svjetskom tržištu rapidno porasla.
To je vidljivo po ukupnim prihodima koji su smanjeni na oko 75 milijuna maraka, sa 496,5 milijuna maraka u 2021. pali su na 421,2 milijuna maraka u 2022.
Istovremeno, ukupni rashodi povećani su na 502,4 milijuna maraka, nakon 453,5 milijuna maraka ostvarenih godinu ranije.
Najveću stavku u povećanim rashodima čini nabavna vrijednost prodane robe – 184,3 milijuna maraka, naspram 115,4 milijuna maraka u 2021.
Svemu dodajmo kako posljednji podaci kojima mediji barataju pokazuju da je EP HZHB na kraju 2022. zapošljavala 2.283 radnika.
Loša politika
Nakon svega ovog postavlja se pitanje zbog čega EP HZHB, i silni ‘stručnjaci’ kojima se sami hvale, nikako da sustavno rješavaju probleme. Hoćemo li svaki put kada dođu poremećaji, s svjedoci smo da su posljednjih godina u svijetu češći no ikada, biti u slinim problemima i gubicima?
Zbog čega se nije radila druga strategija i osigurali drugi izvori električne energije kako ne bi ovisili o tome pada li dovoljno kiše ili ne? Hoće li napokon i ‘stručnjacima’ u EP HZHB postati jasno kako samo i isključivo najbolji, najsposobniji i najobrazovaniji kadrovi mogu donijeti nove, bolje ideje i prosperitet?
Zar nas već tridesetak godina ništa ne uči to do kuda je BiH dovela dosadašnja praksa, a do kuda je najrazvijenije države svijeta dovela njihova paradigma? Ili smo mi koji smo druga najsiromašnija država Europe, leglo korupcije, klijentelizma i kriminala opet pametniji i sposobniji od Nijemaca, Francuza, Britanaca, Amerikanaca, Japanaca… čiji životni standard nećemo dosegnuti nikada?
Dragan Bradvica / Dnevni.ba
