Švicarski list Neue Zürcher Zeitung (NZZ) navodi da je od ruske invazije na Ukrajinu u Srbiju ušlo oko 200.000 ruskih državljana, ali se ne zna koliko ih se trajno nastanilo. Za ulazak im nije potrebna viza, a oni koji imaju radno mjesto ili su samozaposleni već sada dobivaju boravišnu dozvolu bez ikakvih problema.
A „Rusi koji nemaju takvu dozvolu mogu svakog mjeseca pro forma putovati u BiH, koja također ne zahtijeva vizu za Ruse”. Takve ekskurzije nude transportna poduzeća, piše Deutsche Welle.
Rusi umjesto Srba koji su otišli na Zapad
Većina ruskih emigranata živi u Beogradu i Novom Sadu. Prema izvještajima medija, od početka rata, registrirali su oko 3.000 tvrtki, piše NZZ navodeći da se „vlada i predstavnici gospodarstva nadaju da će ruski imigranti pružiti značajan doprinos razvoju Srbije. Većina je dobro obrazovana i mlada. Oni odgovaraju upravo onom segmentu stanovništva koji već dvadeset godina masovno napušta zemlju u smjeru zapadne Europe. Mnogi Rusi rade u IT sektoru”.
NZZ piše da vlada u Beogradu želi olakšati proces stjecanja državljanstva mladim, dobro obrazovanim Rusima: „Državljanke i državljani Rusije koji su samozaposleni ili rade u srpskoj tvrtki mogli bi dobiti srpsku putovnicu već poslije godinu dana.”
Švicarski list potom navodi da je većina ruskih emigranata u Srbiji protiv rata, da se mali broj politički angažira, dok većina dolazi da bi izbjegla mobilizaciju ili zbog pogoršanja poslovne situacije u domovini. „Mnogi bi vjerojatno željeli nastaniti se u zapadnoj Europi, ali im je taj put onemogućen zbog viza.”
Zlatni putovnice za Turke, Arape, a sada i za Ruse
Neue Zürcher Zeitung zatim piše da je plan vlade Srbije da ponudi Rusima srpsko državljanstvo već nakon jedne godine, izazvao reakciju Europske komisije koja je „Beogradu nedavno uputila pismo upozoravajući da pažljivo prati tamošnju politiku radi rane identifikacije mogućih sigurnosnih rizika za EU. U pismu se navodi da je Bruxelles još 2022. jasno preporučio Beogradu da ukine programe državljanstva za investitore (koji se drugdje nazivaju ‘zlatni putovnice‘)”.
NZZ napominje da je „Beograd to do sada prakticirao uglavnom s turskim i arapskim investitorima, a sada bi program rado proširio na poslovne ljude iz Rusije.”
„Prošle godine je broj Rusa koji su dobili srpsko državljanstvo značajno porastao (za barem 70 posto). Međutim, apsolutni brojevi su još uvijek skromni, radi se o otprilike tridesetak osoba. Većinom su to poslovni ljudi i sportaši kojima je bez problema dodijeljeno srpsko državljanstvo.”
„Od toga je profitirao 19-godišnji boksač Aleksej Šendrik iz Moskve – koji je srpsku putovnicu dobio za samo dva mjeseca”, piše NZZ i navodi još jedan primjer: „Nedavno je srpsko državljanstvo stekao i Arkadij Mutavči, bivši dobavljač administracije Kremlja koji je, prema Radiju Slobodna Europa, povezan i s jednom firmom u Luksemburgu.”
Ovaj list također navodi da „nije poznato jesu li se ti novi Srbi odrekli ruskog državljanstva, kako to propisuje srpski zakon.”
Dvosjekli mač
Andreas Ernst, autor teksta za Neue Zürcher Zeitung smatra da „upozorenjem Beogradu EU hoće spriječiti da ruski državljani zahvaljujući srpskoj putovnici dobiju bezvizni pristup Šengenskom prostoru” i konstatira da su „šanse da se Bruxelles izbori za svoje stavove – velike”.
Naime, „EU prijeti ukidanjem bezviznog režima za Srbiju”. Taj režim je zemlji dodijeljen 2009. poslije mukotrpnih reformi, piše NZZ i naglašava da bi se „svaka vlada koja bi dovela tu privilegiju u opasnost suočila s velikim pritiskom javnosti“.
„Stoga se računa da Beograd neće Rusima masovno dodjeljivati državljanstva“ zaključuje švicarski list, „pogotovo jer bi se to moglo pokazati kao mač s dvije oštrice: više Rusa bi okrenulo leđa Srbiji i pokušalo otići dalje na Zapad”, piše Deutsche Welle.
OTPOR.Media
