Tijekom pandemije koronavirusa, zemlje članice Europske unije marljivo su radile na digitalnom napretku, ali još se uvijek muče kako bi popunile praznine u smislu digitalnih vještina, digitalne transformacije manjih i srednjih biznisa (SME) te uvođenja naprednih 5G mreža na svojim područjima, navodi se u izvještaju za ovu godinu od strane Digital Economy and Society Index (DESI).
Mehanizam za oporavak i otpornost (The Recovery and Resilience Facility), s oko 127 milijardi eura namijenjenih reformama i ulaganjima u digitalno područje, nudi priliku bez presedana za ubrzavanje digitalne transformacije, koju EU i njegove države članice ne mogu propustiti, dodatno stoji u izvještaju.
Naime, iznimno je bitno iskoristiti sve dostupne prilike jer svijet se ubrzano mijenja, što se tijekom pandemije moglo najbolje primijetiti te oni koji ne reagiraju adekvatno ostaju daleko iza drugih. Neki pak moraju prekinuti s poslovanjem, što smo se također mogli uvjeriti.
I dok se u smislu digitalne transformacije čine pomaci, prilagodba na ključne tehnologije, kao umjetna inteligencija i veliki podaci (eng. Big Data) ostaje niska. Nadalje, iznimno je bitno raditi na 5G infrastrukturi i implementaciji te mrežne tehnologije, što također kaska. Bez nje se ne može na odgovarajuć, ili uopće, raditi s inovativnim uslugama i aplikacijama. Time dolazimo do digitalnih vještina…
U teoriji je moguće napraviti iskorake u smislu strategije, implementacije i raznih detalja, no nedostatna radna snaga ogroman je problem. Primjerice, Finska, Nizozemska, Danska i Švedska su lideri na razini EU, ali svejedno zaostaju u smislu AI i Big Data jer je zaokret prema tim tehnologijama ispod 30 posto, a cilj je do 2030. dostići 75 posto. Takva je situacija jer nedostaje vještih pojedinaca.
Tek 54 posto Europljana između 16 i 74 godine ima barem osnovne digitale vještine, a cilj je do 2030. stići do 80 posto. Također, iako je na tržište rada između 2020. i 2021. stiglo novih 500.000 ICT stručnjaka te ih je trenutno ukjpno devet milijuna u EU, cilj je imati ih 20 milijuna do 2030., što ovim tempom neće biti dostignuto.
Ni organizacije nisu na očekivanim razinama, njih tek osam posto koristi umjetnu inteligenciju u poslovanju, a njih 14 posto velike podatke. Cilj je do 2030. imati 75 posto za obje kategorije. Problematično je i što njih tek 55 posto ima barem osnovnu razinu digitalizacije, a cilj je do 2030. biti na 90 posto.
Brzi internet je pozitivna stavka i u 2021. je bio dostupan u 50 posto kućanstava, a cilje je sto posto do 2030. Što se 5G tiče, pokrivenost u EU mu je na 66 posto, ali to se odnosi isključivo na naseljena područja, ne i ona ruralna.
Na kraju, online dostupnost javnih usluga je ključna stavka u politici EU, ali neki oblik digitalne identifikacije kaska pa samo 18 ima eID pod eIDAS regulativom.
