Kada jedemo kao odgovor na pojavu određenih emocija događa se ono što zovemo emocionalno jedenje. Jedenje zbog stresa postalo je uobičajen mehanizam kada se borimo s pritiskom, ali to nije nimalo zdrav način ponašanja u stresnim situacijama. U situacijama kada osjećamo umor, razdražljivost ili tjeskobu posežemo za hranom (masnom ili onom punom šećera) kako bismo se osjećali bolje ili zbog straha da taj dobar osjećaj ne prođe.
U početku će visoki stres povećati oslobađanje adrenalina, što može smanjiti želju za jelom. Ali kada stres potraje duže vrijeme, nadbubrežne žlijezde počinju ispumpavati kortizol – hormon odgovoran za reakcije našeg tijela – objašnjava Gail Saltz profesorica psihijatrije u New Yorku.
Dr. Saltz objašnjava da to povećava energetske zahtjeve vašeg tijela, izazivajući porast vašeg apetita i izazivajući žudnju za hranom s visokim sadržajem šećera i masnoća.
Svakako zaslužujemo osjećati se bolje, ali hrana ipak ne rješava probleme koji su doveli do pojave neugodnih emocija. Emocionalno jedenje postaje problematično kada se događa prečesto i dovodi do znatnog povećanja konzumiranih kalorija. U tom slučaju imamo dva problema.
Mnogi misle da je hrana utjeha – kaže Elise Museles, stručnjakinja za psihologiju i prehranu.
Čak i ako nismo fizički gladni, uobičajeno je da se okrenemo hrani kako bismo se nosili s određenim emocijama, odvratili pozornost od tjeskobnih misli i stvorili osjećaj opuštanja.
Jedenje pod stresom problematično je zato što stres može utjecati na ono što odlučite jesti. Kao što dr. Saltz ističe, kortizol nas motivira da tražimo hranu s visokim udjelom masti i šećera, zbog čega je tako zadovoljavajuće jesti nezdravu hranu.
Zapamtite da neugodne emocije nisu opasne. One su sastavni dio života i daju nam informaciju o tome što trebamo raditi ili mijenjati u svojoj okolini.
Emocionalno jedenje može dovesti do viška kilograma
Čak i ako jedete relativno zdravu hranu kada ste pod stresom, brojne studije su otkrile da kortizol usporava tjelesni metabolizam. To znači da zadržavamo više energije u obliku kalorija, što otežava mršavljenje.
Osim toga, jedna studija iz 2014. objavljena u Biological Psychiatry pokazala je da stres može povećati razinu inzulina u našem tijelu, što doprinosi većem skladištenju masti.
Uništava i probavu
Kako bi pomogao pripremiti vaše tijelo da se nosi s stresnim faktorom, kortizol daje prioritet funkcijama u tijelu koje su usmjerene na preživljavanje, poput povećanja razine šećera u krvi kako bi mozak imao više energije na raspolaganju za korištenje. To znači da se druge funkcije koje su u usporedbi s prijetnjom ‘nebitne’ – uključujući probavni proces – mogu djelomično ili značajno potisnuti.
Kada crijeva dobivaju manji protok krvi zahvaljujući ovom stresnom stanju, probava se usporava, objašnjava dr. Saltz. To ograničava sposobnost vašeg gastrointestinalnog (GI) trakta da se kreće i učinkovito obrađuje hranu. Zato jedenje pod stresom može dovesti do nelagode u želucu kao što su mučnina, zatvor i nadutost. Bilo bi dobro u prehranu ubaciti hranu bogatu vlaknima.
Ljudsko tijelo se može oporaviti od povremene opstipacije izazvane stresom, ali šteta počinje kada stres postane kroničan, kaže Museles.
S vremenom, sav taj stres ne ometa samo probavni sustav već ga može ozbiljno oštetiti te oslabiti sluznicu crijeva – objašnjava ona.
Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Physiology and Pharmacology kaže da je kronični stres povezan s nizom crijevnih poremećaja, od upalne bolesti crijeva do sindroma iritabilnog crijeva, gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) i negativnih promjena u crijevnom mikrobiomu.
Može izazvati žgaravicu
Kada vašem gastrointestinalnom traktu pod stresom treba više vremena za probavu hrane, vaše tijelo počinje proizvoditi više želučane kiseline u nastojanju da probavi hranu. Ako jedete pod stresom mogli biste osjetiti žgaravicu ili probavne smetnje, osobito ako se prepuštate hrani za koju je poznato da izaziva žgaravicu.
Može utjecati na imunitet
Stres posebno smanjuje razinu magnezija, cinka, kalcija, željeza i niacina, prema istraživanju objavljenom u Advances in Nutrition. Oslabljena apsorpcija hranjivih tvari tijekom vremena povećava rizik od niza kroničnih bolesti.
Kako prestati jesti pod stresom?
Početak toga da prestanete s emocionalnim prejedanjem je suočiti se s time da problem postoji. Prihvaćanje vlastitih emocija, koliko god loše one možda bile, prvi je korak pri ozdravljenju. S obzirom na to da je stres obično glavni pokretač emocionalnog jedenja bilo bi dobro raditi na tome da se smanji svakodnevni stres. Ne ustručavajte se obratiti stručnjaku, psihologu koji vam može pomoći pri rješavanju stresa i stvaranju kvalitetnih i pozitivnih obrazaca koji će smanjiti emocionalno prejedanje.
Najvažniji korak je svjesnost o sebi i osluškivanje vlastitog tijela i uma.
Kako biste se riješili emocionalnog prejedanja možete početi meditirati, baviti se tjelovježbom, šetati, boraviti u prirodi, čitati knjigu, popiti šalicu čaja i slično.
Šetnja je najlakši način za smiriti se te izbjeći posezanje za hranom. Na taj način se endorfini počinju proizvoditi jednako kao da ste pojeli ukusnu čokoladu. Čak i šetnja od 10 minuta može smanjiti glad te umanjiti stres.
Stvaranje dobre playliste može opustiti svakoga jer je muzika prirodno sredstvo za smirenje. Fokusiranje na opuštajuće pjesme odvratiti će um od gladi i želje za hranom. Slušajte glazbu koja vas ujedno opušta i oraspoložuje, ili čak novu glazbu kako ne biste razmišljali o hrani.
Dobar odmor preko noći može smanjiti stres i suzbiti unos velikih količina hrane. Ljudi koji se odmore lakše podnose neočekivane probleme na poslu i teže će osjetiti snažan stres te potegnuti za lošom hranom.
