Evo para za bh političare i nove limuzine – Njemačka pooštrava politiku prema migrantima i uopće njihova ulaska u EU

PRO Oglas

Što je točno upravo napravila Njemačka? Kakve će biti posljedice? Pitanja su to koja se otvaraju nakon napetog sastanka predstavnika federalnih vlasti predvođenih kancelarom Olafom Scholzom s premijerima 16 njemačkih država na kojem je dogovorena povijesna promjena načina na koji najjača ekonomija Europe prima migrante. Na burnom višesatnom sastanku dogovorena je rezolucija u kojoj piše da će “Federalna Vlada istražiti može li se utvrđivanje zaštitnog statusa izbjeglica obavljati tijekom njihovog tranzita u trećim zemljama, istovremeno poštujući Ženevsku konvenciju i Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava”.

Pojedini njemački mediji, kao što je Bild – najveća njemačka novina koja nakon napada na Gazu širi popriličnu antiimigrantsku histeriju kao da se radi o ispostavi AfD-a, a ne o popularnom tabloidu – već slave pomake u zaoštravanju politike prema imigrantima, ali u ovom trenutku još je nejasno kojom brzinom bi moglo doći do primjene novih pravila, prema kojima bi procedura dobivanja azila trebala biti pokrenuta i dovršena izvan granica EU. Svakog imigranta koji ne bi dobio azil prije ulaska u EU, njemačke vlasti ubuduće bi deportirale izvan EU.

Novo pravilo koje namjerava uvesti Njemačka utjecat će na promjenu ponašanja migranata, povećat će pritisak na druge države (unutar i izvan EU), a neizvjesno je može li u kratkom roku izazvati paniku izbjegličke populacije, možda i humanitarnu katastrofu.

Uz kancelara Scholza, sastanku s premijerima 16 država sudjelovali su ministar ekonomije Robert Habeck i ministar financija Christian Linder. Na sastanku se nije raspravljalo samo o temeljnom pitanju (gdje treba pokrenuti proceduru traženja azila), nego i o nizu novih pravila koja za zajednički nazivnik imaju stroža pravila za doseljenike, ali i o najvažnijem – pravilima financiranja prihvata imigranata. Sve te promjene u njemačkom tretmanu imigranata zapravo definiraju demografsku i ekonomsku budućnost ne samo Njemačke, već i Europe.

Nakon višemjesečnih rasprava federalne i državne vlasti u Njemačkoj dogovorile su se i oko buduće preraspodjele troškova imigranata. Scholz je pristao da federalna vlast državama plaća 7500 eura po svakom migrantu tj. tražitelju azila. Dogovoreno je da se ubuduće traženje azila mora ubrzati, što je još jedan znak kako Njemačka doista namjerava proceduru traženja azila za cijelo vrijeme njezina trajanja izmjestiti izvan EU. Sudske procedure za odobravanje ili odbijanje azila stoga bi se ograničile na šest mjeseci. Kad su u pitanju državljani zemalja s niskom stopom odobravanja azila (ispod 5 posto), kao što su Tunis, Albanija ili Kosovo, procedura bi bila skraćena na 3 mjeseca.

“Ako postupak azila traje dugo, naknade iz Zakona o naknadama za tražitelje azila trebaju se isplaćivati ​​ne 18, već 36 mjeseci. Ovo će donijeti značajnu promjenu”, obećava Scholz.

Tražitelji azila trenutno imaju pravo na krov nad glavom, kao i na hranu, odjeću, zdravstvenu skrb i robu široke potrošnje u trajanju od jedne i pol godine. Umjesto takvih naknada u naravi, ponekad se daju bonovi ili novčane naknade. Nakon 18 mjeseci, stope se povećavaju na približno istu razinu kao i redovita socijalna pomoć. Taj korak će se dogoditi kasnije u budućnosti, što će, prema Scholzu, značiti smanjenje državnih naknada, piše Bild.

Šefovi saveznih država i predstavnici federalnih vlasti jedinstveni su da treba zadržati pogranične kontrole prema Austriji, Švicarskoj, Češkoj i Poljskoj, kako bi nastavili borbu protiv krijumčarenja i ilegalnih migracija. Glavna polemika vodila se između država pod upravom Unije i Baden-Württemberga (Zeleni/CDU) s jedne strane – i država pod upravom SPD-a s druge strane; postavljeno je 11 različitih zahtjeva sa 17 stranica teksta.

Neke od žurnih mjera su jačanje FRONTEX-a, limitiranje prava na reunifikaciju obitelji osoba koje imaju prava na supsidijarnu zaštitu te učinkovito ograničavanje priljeva na europskim vanjskim granicama.

“U tu bi svrhu SVAKU osobu na vanjskim granicama EU-a ubuduće trebalo strogo kontrolirati i registrirati. Svatko tko ima male izglede za zaštitu u EU trebao bi proći kroz ustavnu proceduru azila izvan granica u kratkom roku”, piše Bild.

Kancelar Scholz i šefovi saveznih država dogovorili su urgentnu diplomatsku akciju prema državama iz kojih dolaze migranti. Nejasno je što Nijemci žele od država iz kojih ljudi bježe, ali mediji prenose da očekuju pregovore na najvišoj razini te brzi dogovor. Cilj je potpisati sporazume o daljnjim migracijama kako bi se povećao broj odlazaka.

Njemačka se nalazi u osjetljivoj političko-ekonomskoj situaciji. S jedne strane pokušavaju zaustaviti nekontrolirani migrantski val pod populističkim pritiscima, a s druge strane i na sastanku federalnih i državnih vlasti pričalo se o ubrzanju procedure kako bi Njemačka dobila što više novih radnika koji će graditi nove vjetroturbine, dalekovode, željezničke pruge, stanove… Scholz je sporazum pretenciozno nazvao “Pakt za ubrzavanje”.

Istovremeno, uz slavljenje povijesnog dogovora federalnih i državnih vlasti, Bild je plasirao i članak u kojem upozorava kako je nakon terorističkog napada u Gazi “prijeđena crvena linija” antisemitskim prosvjedima te tvrdi da države moraju “konzistentno provoditi” kontroverzne mjere kao što su “zabrana okupljanja” ili “čvrste policijske intervencije”.

“Njemačka je još prije nekoliko mjeseci ozbiljno počela razmatrati pitanje odobravanja azila izvan granica EU, ali su se tome opirali Zeleni. Njima je bilo neprihvatljivo stvarati tranzitne ili detencijske centre uz vanjske granice EU. Nejasno je gdje su do ovoga trenutka stigli razgovori Nijemaca s Francuskom, Italijom, Španjolskom, Švedskom i Belgijom o lansiranju novoga sustava traženja azila. Zemlje Europske unije već godinama pokušavaju dogovoriti zajednički sustav za prihvat i smještaj tražitelja azila. Različiti prijedlozi i planovi reforme nisu doveli do bitnih promjena. Ovo nije prvi put da se predlažu radikalne promjene njemačke migracijske politike. Ranije ove godine, novi posebni predstavnik vlade za migracijske sporazume, Joachim Stamp, objasnio je da Njemačka istražuje nekoliko mogućih modela: Jedan od pristupa koji se razmatra je da se ljudi spašeni iz Mediterana šalju natrag u Sjevernu Afriku, najvjerojatnije u Tunis, kako bi se tamo obradili njihovi postupci za azil, a ne u Italiji ili Grčkoj, objasnio je Stamp. EU je 2018. izašla sa sličnim prijedlogom za ‘regionalne platforme za iskrcaj‘, koji su tad odbile sve sjevernoafričke zemlje”, objašnjava InfoMigrants.

U 2022. više od 881.000 zatražilo je za azil unutar EU, od čega 217.700 u Njemačkoj. Nijemci su zadovoljni jer je zaštitu kod njih potražilo više od milijuna Ukrajinaca, za koje procjenjuju da će ih lakše integrirati. Najveći pritisak osjećale su lokalne vlasti, u pojedinim sredinama pritisak imigranata postao je prevelik te su opetovani zahtjevi za povećavanje federalnog financiranja.

Za razliku od Bilda, nešto ozbiljniji Frankfurter Allgemeine u izvještaju sa sastanka Scholza s premijerima saveznih država naglasak prvenstveno stavlja na povijesni dogovor oko financiranja. Prije sastanka savezne države očekivale su oko 5 milijardi eura federalne pomoći oko imigranata, Scholz je bio spreman dati 1,2 milijarde. Našli su se negdje na sredini, tj. 3,7 milijardi, uključujući specijalne isplate za Ukrajince, koje se odbijaju od ukupnog iznosa.

No i oni potvrđuju neoficijelne informacije Bilda o krupnijim promjenama od samog načina financiranja: “Savezna i pokrajinska vlada izjavile su da trenutno previše ljudi bježi u Njemačku. Stoga su potrebne ‘jasne i ciljane mjere protiv nekontroliranog useljavanja‘. Savezna vlada želi provjeriti jesu li postupci za azil mogući izvan Europe. Postupci azila trebali bi se rješavati brže nego prije, a savezna i državna vlada postavljaju nove ciljeve za to. Osobito za ljude iz zemalja sa stopom priznavanja manjom od pet posto, proces azila trebao bi biti završen za tri mjeseca”, piše FAZ.

Jutarnji.hr

Vaš komentar

SLUČAJ "AMIR GROSS KABIRI"

POSLJEDNJE OBJAVLJENO

Protected by Security by CleanTalk