Depresija, strah, tjeskoba i bespomo\u0107nost samo su neke od psihi\u010dkih pote\u0161ko\u0107a s kojima se svakodnevno \u2013 zbog izolacije i socijalne otu\u0111enosti od obitelji i prijatelja, ali i izmjena \u017eivotne rutine, i uslijed izlo\u017eenosti dezinformacijama \u2013 suo\u010davaju brojne osobe tokom pandemije koronavirusa, ka\u017eu sugovornici Balkanske istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).<\/p>\n\n\n\n
Sada\u0161nja faza: Besciljnost<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Sarajka Sandra Novak govori da je na po\u010detku pandemije poku\u0161ala organizirati \u017eivot u skladu s izre\u010denim mjerama za sprje\u010davanje \u0161irenja virusa, ali kako je vrijeme odmicalo i \u201conline \u017eivot\u201d prevladavo u svim sferama, po\u010deo se javljati osje\u0107aj panike.<\/p>\n\n\n\n \u201cFaza u kojoj se sada nalazim \u2013 besciljnost. Toliko dugo smo u domovima bez posla da, kada uradim jednu desetinu nekada\u0161njih poslova, osje\u0107am se umornom, iscrpljenom. Nemam \u017eelju za dalje, nisam ni Novu slavila. \u010cemu? \u0160to slavim? Kraj jedne, a po\u010detak druge potencijalno gore godine?\u201d, ka\u017ee Sandra Novak.<\/p>\n\n\n\n Novak za BIRN BiH, dodaje kako \u017eudi za slobodom, kontaktom i ciljem u \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n Psihologinja D\u017eelila Muli\u0107-\u010corbo obja\u0161njava da je pandemija utjcala na svakog pojedinca, obitelj i dru\u0161tvo na globalnoj razini, a da sama izolacija uveliko utje\u010de na promjenu rutine.<\/p>\n\n\n\n \u201cSama promjena rutine i svakodnevnice utje\u010de na na\u0161e mentalno zdravlje, odnosno blagostanje. Sva paleta neugodnih emocija koje smo svi do\u017eivjeli u ve\u0107oj ili manjoj mjeri bila je ne\u0161to novo za ve\u0107inu ljudi. Dobra strana svega je da mi zaista imamo prirodne mehanizme prilago\u0111avanja i adaptacije, \u0161to je psiholo\u0161ka otpornost koja nas \u0161titi i poma\u017ee kako bi se lak\u0161e nosili s promjenama i da im se prilago\u0111avamo\u201d, mi\u0161ljenja je Muli\u0107-\u010corbo, koja dodaje i da je vijest o cjepivu svijetla to\u010dka na kraju tunela koja daje novu perspektivu da \u0107e krizauskoro biti zavr\u0161ena.<\/p>\n\n\n\n Neizvjesnost u budu\u0107nosti, strah od virusa i \u2018infodemija\u2019 kod ku\u0107e<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Na mentalno zdravlje, izuzev mjera i promjene svakodnevnice utje\u010du i strah od bolesti i neizvjesne socijalno-ekonomske budu\u0107nosti te izlo\u017eenost neto\u010dnom medijskom sadr\u017eaju. Psiholozi upozoravaju da do pogor\u0161anja mo\u017ee do\u0107i nakon zavr\u0161etka pandemije.<\/p>\n\n\n\n BIRN-u BiH javilo se jo\u0161 nekoliko osoba koje su kazale da su bolovale od koronavirusa i da ih je, izuzev zdravstvenih tegoba, najvi\u0161e pogodila izoliranost od obitelji i prijatelja.<\/p>\n\n\n\n Prema podacima dr\u017eavnog Ministarstva civilnih poslova, u BiH su do kraja 2020. godine potvr\u0111ene 111.642 osobe oboljele od koronavirusa. Zdravstvena radnica Admira Robin se po\u010detkom 2020. godine u Sarajevo preselila iz Slovenije, u kojoj su ve\u0107 bile uvedene mjere za\u0161tite od koronavirusa.<\/p>\n\n\n\n \u201cStrah od virusa i stalna prisutnost straha od smrti, pra\u0107enje medija o negativnim posljedicama COVID-a 19, zatvorenost me\u0111u op\u0161tinama, socijalna izolacija i online \u017eivot su bili \u0161ok za sve nas, pa smo se morali u\u010diti novom na\u010dinu \u017eivota i poslovanja\u201d, pri\u010da ona.<\/p>\n\n\n\n Robin se ubrzo zarazila koronavirusom, zbog \u010dega je, kako ka\u017ee, bila \u201cskrhana\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u201cMislim da je prvenstveno bitno da umaknemo od straha, od negativnih vijesti, misli o smrti, vjeruju\u0107i da je to, kao i svaki virus, izlije\u010divo samo ako po\u0161tujemo sve upute lije\u010dnika i dr\u017eimo se pravila, ostanemo kod ku\u0107e\u201d, smatra ona.<\/p>\n\n\n\n \u201cInfodemija\u201d nekontroliranog \u0161irenja dezinformacija<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Gra\u0111ani su kod ku\u0107a izlo\u017eeni i opasnostima neto\u010dnih informacija koje se \u0161ire dru\u0161tvenim i medijskim mre\u017eama. Veliki porast broja, dometa i razli\u010ditih izvora dezinformacija uveliko je ote\u017eao ve\u0107 te\u0161ku situaciju u kojoj se svijet na\u0161ao, ka\u017ee za BIRN BiH Emir Zulejhi\u0107, urednik portala Raskrinkavanje.<\/p>\n\n\n\n Dodaje da se fact-checking organizacije \u0161irom svijeta od samog po\u010detka 2020. godine intenzivno bore protiv ove pojave, koja je dobila i svoj naziv \u2013 \u201cinfodemija\u201d. Izraz koji je nastao spajanjem rije\u010di \u201cinformacija\u201d i \u201cepidemija\u201d ozna\u010dava nekontrolirano \u0161irenje dezinformacija putem dru\u0161tvenih mre\u017ea, poja\u0161njava Zulejhi\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u201cRaskrinkavanje je od po\u010detka 2020. godine do kraja 10. mjeseca ocijenilo 2.662 \u010dlanka, odnosno zabilje\u017eilo 2.662 razli\u010dite objave i\/ili \u010dlanka na na\u0161em jeziku koji su sadr\u017eavali dezinformacije vezane za pandemiju, a koji su analizirani i ocijenjeni u ukupno vi\u0161e od 200 analiza koje smo objavili\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n Zulejhi\u0107 navodi da je pandemija doprinijela nepovjerenju u medije i slu\u017ebene izvore i institucije.<\/p>\n\n\n\n On ka\u017ee da su trenutno vrlo aktualne i najbrojnije dezinformacije o cjepivima, a posljedice toga \u0107e se vidjeti u budu\u0107nosti, kada zna\u010dajan postotak stanovni\u0161tva bude odbijao cijepljenje.<\/p>\n\n\n\n \u201cIako je veliki broj dezinformativnog sadr\u017eaja dolazio s dru\u0161tvenih mre\u017ea i nekredibilnih, la\u017enih medija, odnosno portala koji se predstavljaju kao mediji iako to nisu, moramo priznati da su i stvarni mediji igrali, te i dalje igraju zna\u010dajnu ulogu u svemu ovome\u201d, obja\u0161njava Zulejhi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Psihologinja Tanja Tankosi\u0107 Girt ka\u017ee kako je odgovornost medija da paze i objavljuju to\u010dne informacije, a isto tako je odgovornost korisnika dru\u0161tvenih mre\u017ea da paze koje medije koriste, te uvide koje vrste informacija su njima zaista potrebne na dnevnoj bazi.<\/p>\n\n\n\n \u201cSvi smo bombardirani velikim brojem informacija koje se mijenjaju iz dana u dan. Na \u017ealost, velika ve\u0107ina tih informacija nisu ni to\u010dne ni provjerene i grani\u010de s tim teorijama zavjere, koje mogu biti jako opasne jer pove\u0107avaju taj osje\u0107aj izoliranosti, straha, bespomo\u0107nosti, nesigurnosti, neizvjesnosti\u201d, navodi ona.<\/p>\n\n\n\n Ona poti\u010de pojedince da vode brigu o osobnom mentalnom, fizi\u010dkom i socijalnom zdravlju te da, ukoliko primjete neraspolo\u017eenje, tjeskobu ili nemir koji traju du\u017ee od nekoliko tjedana, potra\u017ee stru\u010dnu pomo\u0107.<\/p>\n\n\n\n Mogu\u0107e pogor\u0161anje nakon zavr\u0161etka pandemije<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Koronavirus je doveo do situacije koja predstavlja jak stresni doga\u0111aj za sve ljude, a koji mo\u017ee intenzivirati i poja\u010dati simptome posttraumatskog stresnog poreme\u0107aja (PTSP) i dovesti do pogor\u0161anja osnovnih psihi\u010dkih oboljenja, kazao je neuropsihijatar Abdulah Ku\u010dukali\u0107 ranije za BIRN BiH.<\/p>\n\n\n\n \u201cOva stresna situacija posebno negativno djeluje na osobe koje ve\u0107 imaju predispoziciju za mentalne poreme\u0107aje, odnosno koje ve\u0107 boluju od nekog poreme\u0107aja, konkretno PTSP-a s trajnim poreme\u0107ajima osobnosti\u201d, rekao je tada Ku\u010dukali\u0107, dodav\u0161i da pogor\u0161anje stanja ovisi od stupnja traume odranije.<\/p>\n\n\n\n Mogu se, smatra Ku\u010dukali\u0107, pojaviti razli\u010diti simptomi, od depresivnih, paranoidnih, te pani\u010dnih napada, ovisno o klini\u010dkoj slici, jer \u201cova stresna kontinuirana situacija ne pogoduje osobama koje boluju od kroni\u010dnog PTSP-a\u201d.<\/p>\n\n\n\n Psihologinja Aida Ganovi\u0107 ka\u017ee da je dodatni problem i to \u0161to ljudi ne tra\u017ee stru\u010dnu pomo\u0107 ili ne znaju kome se obratiti, te je mi\u0161ljenja da \u0107e se nakon pandemije tek osjetiti posljedice.<\/p>\n\n\n\n \u201cPosttraumatski stresni poreme\u0107aj mo\u017ee se dogoditi, ali i ne mora. Mi imamo, na\u017ealost, jedno iskustvo rata koje je isto tako ostavilo posljedice, koje mi do sada nismo rije\u0161ili, a do\u0161la je i pandemija. Ekonomija i borba tog pre\u017eivljavanja iz mjeseca u mjesec za ovaj narod je nekako postala stalna, doga\u0111a se ve\u0107 godinama, i onda se sada s ovom pandemijom ta agonija produ\u017eava\u201d, isti\u010de Ganovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Dok kriza traje, dru\u0161tvo je u stanju pripravnosti, i to ubla\u017eava stvaranje odre\u0111enih psihi\u010dkih pote\u0161ko\u0107a, ka\u017ee psihologinja Muli\u0107-\u010corbo, ali upozorava da se nakon pandemije o\u010dekuje razvijanje pote\u0161ko\u0107a i mentalnih poreme\u0107aja koji \u0107e se vezati za trenutnu ekonomsku sliku, nezaposlenost i prera\u0111ivanje gubitaka.<\/p>\n\n\n\n \u201cO\u010dekujemo porast PTSP-a posebno kod ljudi koji su na prvim linijama tijekom pandemije, zdravstvenih radnika prvenstveno, i kompleksnog \u017ealovanja usljed gubitaka, te \u0107e biti nu\u017eno sustavno nastaviti pru\u017eati psihoterapijsku podr\u0161ku. I da ne zaboravimo djecu i podr\u0161ku djeci \u2013 \u0161to smo mi stabilniji i \u0161to se prije prilagodimo na krizu, i ona \u0107e biti stabilnija\u201d, obja\u0161njava Muli\u0107-\u010corbo, dodaju\u0107i da ukoliko se u BiH ne uve\u017eu svi sustavi podr\u0161ke, po\u010dev\u0161i od egzistencijalne do psiholo\u0161ke, nastupit \u0107e kriza ve\u0107a i od same pandemije.<\/p>\n\n\n\n