Gordana Naki\u0107 je nova ministrica u Vladi Hercegbosanske \u017eupanije. Profesorica je razredne nastave, dolazi iz obitelji u kojoj su jo\u0161 \u010detiri \u010dlana prosvjetni djelatnici. Autorica je nekoliko znanstvenih radova o razvoju \u0161kolstva na na\u0161im prostorima pa je za o\u010dekivati da \u0107e vode\u0107i ovaj resor osobito doprinijeti ja\u010danju kvalitete \u0161kolstva u Hercegbosanskoj \u017eupaniji. O toj smo temi danas razgovarali, prenosi Livnovine.com<\/p>\n\n\n\n
Tko je nova ministrica?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Ro\u0111ena sam 1972. godine u Livnu gdje sam zavr\u0161ila osnovnu i srednju \u0161kolu. Rat me zatekao na studiju matematike i fizike u Splitu. Po prekidu studija i povratku ku\u0107i radila sam u op\u0107im poslovima Brigade \u201ePetar Kre\u0161imir IV\u201c te sam odlikovana Spomenicom Domovinskoga rata. Od 2005. godine radila sam u O\u0160 \u201eFra Lovro Karaula\u02ee u Livnu.<\/p>\n\n\n\n Profesorica sam razredne nastave, ali sam ve\u0107i dio svoga radnog iskustva u \u0161koli stekla rade\u0107i u Posebnom odjelu.<\/p>\n\n\n\n Od \u0161kolske 2018.\/19. godine bila sam savjetnica za razrednu nastavu\/vanjska suradnica Zavoda za odgoj i obrazovanje. U \u010dasopisima za prosvjetu i kulturu objavila sam nekoliko stru\u010dnih i znanstvenih radova te sam suautorica dviju monografija.<\/p>\n\n\n\n Sudjelovala sam na brojnim stru\u010dnim usavr\u0161avanjima, regionalnom susretu \u201ePri\u010damo uspje\u0161ne inkluzivne pri\u010de\u02ee te vi\u0161e me\u0111unarodnih skupova i simpozija za obrazovanje. Ujedno, \u010dlanica sam Udruge \u201cHrvatska zvona\u201d.<\/p>\n\n\n\n U idu\u0107e dvije godine vodit \u0107ete ovaj resor, u kojem zasigurno ima puno posla. Velika je to obveza i odgovornost. S kojim ciljem ste se prihvatili du\u017enosti ministrice?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Sla\u017eem se kako je Ministarstvo prosvjete resor u kojem ima puno posla, ali je to i resor s, usudim se re\u0107i, najvi\u0161e izazova. Ro\u0111ena sam u obitelji prosvjetnih radnika. To\u010dnije otac, majka, dvije sestre i ja smo prosvjetni radnici. Od kada znam za sebe znam i za probleme koji ti\u0161te prosvjetne radnike i upravo je to razlog zbog kojega sam prihvatila du\u017enost ministrice. Primarni cilj mi je podi\u0107i kvalitetu odgojno-obrazovnoga rada. Prosvjetni radnici tijekom povijesti bili su u lo\u0161ijem polo\u017eaju nego drugi dr\u017eavni slu\u017ebenici, a zadnjih godina, kako se smanjuje broj u\u010denika, imam dojam da im se name\u0107e osje\u0107aj \u201evi\u0161ka\u02ee i \u201etereta\u02ee dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n Takav trend svakako treba zaustaviti i promijeniti jer su u\u010ditelji\/prosvjetni radnici najva\u017eniji \u010dimbenik odgoja i obrazovanja, a kvaliteta rada u u\u010dionici stvara se sustavno, strpljivo i mukotrpnim pedago\u0161kim radom. U\u010ditelj 21. stolje\u0107a mora biti svjestan svoje uloge i odgovornosti za uspjeh svakoga u\u010denika, a ako mu name\u0107emo teret brige za radno mjesto i egzistenciju, sigurno ga sputavamo i ograni\u010davamo da dadne maksimum svojim u\u010denicima. \u017delim re\u0107i kako su prosvjetni radnici najve\u0107i proizvo\u0111a\u010di. Oni proizvode budu\u0107e lije\u010dnike, pravnike, kuhare, automehani\u010dare itd. i svakako zaslu\u017euju vi\u0161e po\u0161tovanja i uva\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n Svjesni smo va\u017enosti odgoja i obrazovanja. Kakvo je Va\u0161e razmi\u0161ljanje o kvaliteti obrazovanja koja se danas nudi mladima u na\u0161oj \u017dupaniji?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Razvijenost nekoga dru\u0161tva mjeri se prema njegovu ulaganju u \u0161kolstvo. Mislim da sam ve\u0107 ovom re\u010denicom dala odgovor na postavljeno pitanje. Ali bit \u0107u konkretnija. Zakora\u010dili smo u tre\u0107e desetlje\u0107e 21. stolje\u0107a. Tradicionalno \u0161kolstvo nije moglo zadovoljiti potrebe dru\u0161tva pa su kreatori obrazovne politike pristupili reformi obrazovnoga sustava koja je trebala stvoriti potrebne preduvjete za kvalitetnu \u0161kolu kako bi svaki u\u010denik razvio maksimum svojih potencijala.<\/p>\n\n\n\n Ove zahtjeve tradicionalno \u0161kolstvo nije moglo ispuniti zbog preop\u0161irnosti planova i programa, dominacije predava\u010dke nastave i frontalnoga oblika rada, memoriranja nastavnih sadr\u017eaja kao osnovnoga na\u010dina usvajanja znanja te drugih \u010dimbenika koji su za posljedicu imali preoptere\u0107enost u\u010denika. Smjernice za promjene trebale su i\u0107i k potpuno novom pristupu pou\u010davanja metodologijom usmjerenom na dijete, \u0161to podrazumijeva i redukciju nastavnih planova i programa, izbacivanje iz ud\u017ebenika suvi\u0161nih sadr\u017eaja, modernizaciju nastave i u\u010dila, stalno stru\u010dno usavr\u0161avanje prosvjetnih djelatnika, kvalitetniju suradnju na relaciji \u0161kola \u2013 roditelj itd. Prvi korak, bez prethodno stvorenih preduvjeta, bio je uvo\u0111enje devetogodi\u0161njega osnovnog obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, hvalevrijedan poku\u0161aj reforme \u0161kolstva nije urodio pravim plodom, a to jasno osje\u0107amo i danas jer osim formalnoga prelaska s osmogodi\u0161njega na devetogodi\u0161nje osnovno obrazovanje nije u\u010dinjen zna\u010dajniji pomak u trajnoj reformi \u0161kolstva koji bi zadovoljio potrebe mladih i vremena u kojemu \u017eivimo. Trebalo je i treba ujedna\u010diti uvjete rada u \u0161kolama kada je u pitanju tehni\u010dka opremljenost, a paralelno s tim promijeniti nastavne planove i programe te na\u010din pou\u010davanja koji, moram priznati, jo\u0161 uvijek nije usmjeren na dijete.<\/p>\n\n\n\n \u0160to \u0107ete kao ministrica uraditi na osuvremenjavanju nastavnih planova i programa?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Veliki problem i prepreka kvalitetnom obrazovanju upravo su prenatrpani i zastarjeli planovi i programi te je jedan od prioriteta njihova izmjena. Ministarstvo, bez obzira na stru\u010dan kadar u \u0161kolama koji tvrdim da imamo, ovaj zahtjevan posao ne mo\u017ee obaviti bez pomo\u0107i Sveu\u010dili\u0161ta i Zavoda za odgoj i obrazovanje.<\/p>\n\n\n\n Moram konstatirati da ako uistinu \u017eelimo pravu reformu \u0161kolstva, onda ona treba krenuti od stru\u010dnjaka visoko\u0161kolskih ustanova koji obrazuju budu\u0107e u\u010ditelje, a ne od birokratskog aparata koji to poku\u0161ava rije\u0161iti dono\u0161enjem razli\u010ditih propisa. Problemi prisutni u osmogodi\u0161njem \u0161kolstvu prisutni su i danas \u0161to nam svakako nala\u017ee da ne smijemo zatvarati o\u010di pred ovim izuzetno va\u017enim \u010dinjenicama. U tom kontekstu u\u010dinit \u0107u sve da aktiviram Sveu\u010dili\u0161ne stru\u010dnjake, Zavod i kadar u \u0161kolama kako bismo krenuli u osuvremenjavanje nastavnih planova i programa.<\/p>\n\n\n\n Neki \u0107e re\u0107i da nastava na ovim na\u0161im prostorima ne ide ba\u0161 u korak s vremenom, a posebno kada je rije\u010d o informatici. Je li to\u010dno da na\u0161i srednjo\u0161kolci imaju samo jednom tjedno?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Sla\u017eem se kako nastava na na\u0161im prostorima ne ide u korak s vremenom, ali to nema veze samo s brojem sati informatike ve\u0107 je razlog kaskanju puno slo\u017eeniji i kompleksniji. \u0160to se ti\u010de broja sati informatike srednjo\u0161kolci je imaju onoliko puta tjedno koliko je to predvi\u0111eno nastavnim planom i programom. Zna\u010di opet se vra\u0107amo na goru\u0107i problem, a to su nastavni planovi i programi te njihova izmjena kako bi odgovarali vremenu u kojem \u017eivimo.<\/p>\n\n\n\n Opremljenost \u0161kolskih kabineta, barem \u0161to se ti\u010de srednjih \u0161kola, obveza je \u017eupanijskoga Ministarstva. Kakva je situacija u tom pogledu?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Prema informacijama koje imam opremljenost srednjih \u0161kola nije sjajna, ali je zadovoljavaju\u0107a. Informati\u010dke u\u010dionice imaju dovoljan broj ra\u010dunala za izvo\u0111enje nastave. Situacija u osnovnim \u0161kolama razli\u010dita je od op\u0107ine do op\u0107ine. U okviru potpore izvo\u0111enju nastave na daljinu Ministarstvo je \u0161kolama doniralo:<\/p>\n\n\n\n 45 prijenosnih ra\u010dunala Dell i Lenovo Svakako treba kontinuirano i planski ulagati u \u0161kole \u0161to je na\u0161a du\u017enost i obveza kao osniva\u010da i \u0161to \u0107e se svakako \u010diniti i ubudu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n \u010cesto \u010dujemo da obrazovni sustav ne prati dovoljno potrebe tr\u017ei\u0161ta, da obrazujemo kadrove kojim je dru\u0161tvo prezasi\u0107eno. Molim Va\u0161 komentar?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Zbog kadrovskih zahtjeva i standarda opremljenosti, strukovni programi su skupi te je to razlog \u0161to strukovne \u0161kole ne prate dovoljno potrebe tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n\n\n\n Racionalizacijom obrazovnih programa u strukovnim \u0161kolama, mogu\u0107nostima realizacije u\u010denja temeljenoga na radu, a sukladno potrebama tr\u017ei\u0161ta rada treba stvoriti uvjete za ja\u010danje kvalitete strukovnih, a samim tim i izlaznih kompetencija u\u010denika potrebnih za pristup tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n\n\n\n Na koji na\u010din Ministarstvo i \u0161kole prate potrebe tr\u017ei\u0161ta rada i jesu li \u0161kole sposobne na brzu transformaciju, mogu li ponuditi kvalitetno obrazovanje za nova zanimanja sukladno ukupnim dru\u0161tvenim promjenama?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Kao \u0161to sam ve\u0107 rekla zbog kadrovskih zahtjeva i standarda opremljenosti \u0161kole nisu u mogu\u0107nosti pratiti potrebe tr\u017ei\u0161ta rada sukladno dru\u0161tvenim potrebama. Mre\u017eu strukovnih \u0161kola potrebno je ustrojiti na na\u010din da zadovoljava potrebe tr\u017ei\u0161ta rada, ali i tra\u017eiti optimalnu iskoristivost postoje\u0107ih prostornih, materijalnih i kadrovskih resursa pri \u010demu svakako treba uzeti u obzir preporuke Zavoda za zapo\u0161ljavanje, uzeti u obzir \u017eupanijske razvojne strategije i planove kako ne bi do\u0161lo do preklapanja programa obrazovanja, voditi ra\u010duna o mogu\u0107nosti realizacije prakti\u010dnoga rada itd. Strukovne \u0161kole svakako trebaju potporu u prilagodbi i promjeni ponude obrazovnih programa kako bi ponudile kvalitetno obrazovanje sukladno potrebama tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n\n\n\n Dotaknut \u0107emo se i \u0161kole u vrijeme pandemije koronavirusa. Jedno je vrijeme bila organizirana nastava na daljinu. Prvo polugodi\u0161te imali smo redovnu nastavu u u\u010dionicama, a takav model nastavljen je i u drugom polugodi\u0161tu. Jeste li s obzirom na epidemiolo\u0161ku situaciju zagovornici nastave na daljinu ili \u0107emo uspjeti \u0161kolsku godinu zavr\u0161iti odr\u017eavanjem nastave u u\u010dionici?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Ministarstvo redovno prati situaciju vezanu za koronavirus u \u0161kolama Hercegbosanske \u017eupanije. Na kraju prvoga obrazovnog razdoblja, zahvaljuju\u0107i prosvjetnim radnicima, u\u010denicima i roditeljima koji su se dr\u017eali preporuka Zavoda za javno zdravstvo, situacija vezana za koronavirus bila je prili\u010dno povoljna te se nadam da \u0107e tako i ostati. Sudjelovala sam u snimanju nastavnih materijala za realizaciju nastave na daljinu i u njezinoj realizaciji, ali moram jasno re\u0107i kako nisam zagovornik te vrste nastave iz jednostavnoga razloga \u0161to interakciju izme\u0111u u\u010ditelja i u\u010denika koja se odvija u u\u010dionici ni\u0161ta ne mo\u017ee zamijeniti.<\/p>\n\n\n\n Svakako moram pohvaliti svoje kolege koje su sudjelovale u izradi materijala, bez ikakve prethodne edukacije, i uspje\u0161no odgovorili zahtjevnim zadacima. Potrebno je zahvaliti i roditeljima koji su preuzeli veliki teret nastave na daljinu i bili partneri bez kojih se nastava ne bi mogla realizirati posebno u ni\u017eim razredima osnovne \u0161kole. Iskreno se nadam i vjerujem kako \u0107emo se \u0161to prije vratiti uobi\u010dajenom na\u010dinu \u017eivota i obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost, mo\u017eemo konstatirati da je djece sve manje u na\u0161im \u0161kolama, pa je pretpostaviti da \u0107e se u jednom trenutku pojaviti vi\u0161ak prosvjetnih djelatnika. Kako \u0107e na\u0161e \u0161kolstvo biti organizirano u skoroj budu\u0107nosti?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013To\u010dno je da je u \u0161kolama sve manje u\u010denika. U ovoj \u0161kolskoj godini imamo 3849 osnovaca i 2034 srednjo\u0161kolca \u0161to je ukupno 5883 u\u010denika u cijeloj \u017dupaniji. Ovo je zabrinjavaju\u0107i podatak ne samo za \u0161kolstvo ve\u0107 za dru\u0161tvo uop\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Drasti\u010dan pad broja u\u010denika u \u0161kolama je pokazatelj pada nataliteta i iseljavanja stanovni\u0161tva. Brojevi u\u010denika koji vrtoglavo padaju nisu samo statisti\u010dki podaci. Oni su crveni alarm, nijemi krik upu\u0107en svima nama da po\u010dnemo ulagati u obitelj, poduzetni\u0161tvo, poljoprivredu, industriju, \u0161kolstvo\u2026 kako bismo motivirali majke da ra\u0111aju i mlade obitelji da ostaju na svojoj djedovini.<\/p>\n\n\n\n Ako ne bude djece, ne\u0107e ostati puste samo u\u010dionice, ostat \u0107e pusta i na\u0161e ku\u0107e, sela, gradovi. Bojim se kako uskoro ne\u0107emo pri\u010dati o vi\u0161ku prosvjetnih radnika ve\u0107 o opstojnosti naroda na ovim prostorima. Jo\u0161 uvijek nije prekasno da se ne\u0161to u\u010dini, ali je vremena sve manje.<\/p>\n\n\n\n \u010cesto se spominje racionalizacija \u0161kolske mre\u017ee i posebno ukidanje manjih \u0161kola. Razumijemo da je to vrlo osjetljivo pitanje i da je mo\u017eda prekratak rok od pola mandata za ozbiljnu reformu, ali svejedno pitanje je li se o ovome razgovaralo na Vladi i ho\u0107e li do\u0107i do ozbiljnije reorganizacije \u0161kolske mre\u017ee?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Zadnjih nekoliko desetlje\u0107a svjedoci smo pada broja u\u010denika zbog \u010dega je godinama aktualna tema koja se odnosi na racionalizaciju \u0161kolske mre\u017ee. Na\u017ealost, ova problematika se gleda povr\u0161no i u kontekstu zatvaranja malih seoskih \u0161kola te ostavljanju prosvjetnih radnika bez posla. Cilj racionalizacije \u0161kolske mre\u017ee ne smije biti zatvaranje \u0161kola s malim brojem u\u010denika ve\u0107 unaprje\u0111enje \u0161kolstva i podizanje kvalitete nastave kako u budu\u0107im ispitivanjima na\u0161i u\u010denici ne bi bili pri dnu europske ljestvice.<\/p>\n\n\n\n Ustavno pravo svakoga djeteta je pravo na odgoj i obrazovanje te jednaku dostupnost obrazovanju, \u0161to podrazumijeva i primjerenu udaljenost \u0161kole od mjesta stanovanja u\u010denika. Razvidno je kako je neizostavna stavka svakako prometna povezanost koja ne bi ugro\u017eavala sigurnost u\u010denika. Osniva\u010di osnovnih \u0161kola su op\u0107ine te one moraju dati prijedloge i sudjelovati u izradi nove \u0161kolske mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na zna\u010denje i va\u017enost izrade i dono\u0161enja nove \u0161kolske mre\u017ee, ne samo za podru\u010dje prosvjete ve\u0107 i za lokalne zajednice, demografske i gospodarske prilike u HB\u017d-u rje\u0161avanju ovoga problema ne smije se pristupiti povr\u0161no. Kako racionalizacija \u0161kolske mre\u017ee nije samo u domeni prosvjete, ve\u0107 je dio \u0161irega dru\u0161tvenog interesa, uputama\/smjernicama treba definirati pravac i smjer djelovanja koji \u0107e zadovoljiti potrebe svih dionika, a istovremeno osigurati u\u010dinkovit i odr\u017eiv odgojno-obrazovni sustav te unaprijediti kvalitetu nastave na svim razinama odgoja i obrazovanja.<\/p>\n\n\n\n Racionalnim (pre)ustrojem upisnih podru\u010dja omogu\u0107ila bi se optimalna iskoristivost postoje\u0107ih \u0161kolskih kapaciteta.<\/p>\n\n\n\n Kako bi se realizirao postavljeni cilj \u2013 podizanje kvalitete \u0161kolstva, potrebno je izraditi strategiju djelovanja kojom bi se, izme\u0111u ostaloga, postavili jasni zadaci i ciljevi koji se odnose na uspostavljanje optimalne mre\u017ee \u0161kolskih ustanova u koje \u0107e se sustavno i racionalno\/promi\u0161ljeno ulagati.<\/p>\n\n\n\n Ovo je svakako vrlo kompleksno pitanje koje zahtjeva studiozan pristup i dogovor stru\u010dnjaka iz razli\u010ditih podru\u010dja (lokalne zajednice, \u0161kolstvo, gospodarstvo, demografija itd.). Je li pola mandata dovoljno da se napravi kvalitetna racionalizacija \u0161kolske mre\u017ee ne znam, ali znam da se sa ovim problemom treba suo\u010diti, prestati pri\u010dati i po\u010deti raditi na rje\u0161avanju.<\/p>\n\n\n\n Neke zemlje u regiji imaju cjelodnevnu nastavu. Izme\u0111u ostaloga to podrazumijeva, recimo, rje\u0161avanje doma\u0107ih uradaka u \u0161koli nakon redovne nastave, osiguranje obroka i izvannastavne aktivnosti. Je li takvo \u0161to primjenjivo kod nas?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Kako bih odgovorila na ovo pitanje moram koristiti termin \u201eoptimalna \u0161kola\u02ee koji koliko znam nema u na\u0161im pravilnicima, ali bi ga svakako trebalo uvesti. Optimalna \u0161kola je \u0161kola koja radi u jednoj smjeni. Takva \u0161kola ima prostorni kapacitet za produ\u017eeni boravak ili, kako Vi rekoste, cjelodnevnu \u0161kolu.<\/p>\n\n\n\n Roditelji su zaposleni, nerijetko se zbog smjena mimoilaze sa svojom djecom, a kada su na okupu umjesto obiteljskoga dru\u017eenja i igre moraju rje\u0161avati doma\u0107e zada\u0107e. To svakako nije dobro. Znamo da ima roditelja koji moraju pla\u0107ati \u010duvanje djeteta jer oni ujutro rade pa bi dijete bilo samo u ku\u0107i do popodnevne smjene.<\/p>\n\n\n\n Optimalna \u0161kola koja radi u jednoj smjeni i ima produ\u017eeni ili cjelodnevni boravak svakako bi rije\u0161ila puno problema uklju\u010duju\u0107i i nepotrebno pla\u0107anje instrukcija. Smatram kako je ovaj model potreban, primjenjiv, \u010dak i nu\u017ean.<\/p>\n\n\n\n Bi li se s primjenom takvog sustava obrazovanja mogla sa\u010duvati radna mjesta prosvjetara, ili omogu\u0107ila dodatna upo\u0161ljavanja?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Primarni cilj otvaranja produ\u017eenoga boravka treba biti interes djece i roditelja, jer \u0161kole postoje zbog djece, a nikako \u201eparavan\u02ee za o\u010duvanje ponekoga radnog mjesta ili otvaranje novoga. Ukoliko se produ\u017eenim boravkom ipak sa\u010duva poneko radno mjesto ili otvori novo, to je svakako korisno i po\u017eeljno.<\/p>\n\n\n\n Jeste li na po\u010detku svoga mandata stigli obi\u0107i na\u0161e \u0161kole, i imali sastanak s ravnateljima ili nastavnim osobljem i \u010duti njihovo mi\u0161ljenje ili neke nove ideje? \u0160to oni o\u010dekuju od vas?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013U ovih 15-ak radnih dana koliko sam ministrica uspjela sam obi\u0107i \u0161kole u Drvaru i odr\u017eati sastanke s ravnateljima osnovnih i srednjih \u0161kola. Plan je naravno obi\u0107i sve \u0161kole i u\u0107i u sve zbornice. Mi\u0161ljenja, prijedlozi, sugestije i konstruktivne kritike mojih kolega prosvjetnih radnika su ono \u0161to \u0107u uvijek slu\u0161ati i uva\u017eavati jer su oni ti koji najbolje poznaju stanje u \u0161kolstvu.<\/p>\n\n\n\n \u0160to oni o\u010dekuju od mene? Kada sam preuzela du\u017enost ministra moje kolege su mi \u010destitale, po\u017eeljele sre\u0107u i rekle ostani to \u0161to jesi. Vjerujem da o\u010dekuju upravo to \u0161to su rekli da ostanem to \u0161to jesam \u2013 u\u010ditelj odnosno prosvjetni radnik. I ako, uz Bo\u017eju pomo\u0107, to uspijem vjerujem da \u0107u ispuniti njihova o\u010dekivanja.<\/p>\n\n\n\n \u0160to \u0107e ministarstvo u\u010diniti na usavr\u0161avanju prosvjetnih djelatnika, odnosno, koje aktivnosti se provode kako bi nastavno osoblje bilo upoznato s metodama i reformama koje se provode u naprednijim zemljama s dugom tradicijom kvalitetnoga obrazovanja?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Obveza prosvjetnih radnika je kontinuirano stru\u010dno usavr\u0161avanje. Ministarstvo je i do sada, u suradnji sa Sveu\u010dili\u0161tem, Zavodom za odgoj i obrazovanje te pojedinim nevladinim organizacijama osiguravalo stru\u010dne edukacije i usavr\u0161avanja te \u0107e tako nastaviti i ubudu\u0107e. Treba naglasiti kako su i za vrijeme epidemije bili organizirani online seminari i edukacije.<\/p>\n\n\n\n
27 grafi\u010dkih tableta Wacom
60 tableta Vivax<\/p>\n\n\n\n