Vidite? Opet gledate na ekran, sada da bi pro\u010ditali ovaj tekst! Jo\u0161 uvijek dobro vidite ili vam se vid u posljednje vrijeme pogor\u0161ao?<\/p>\n\n\n\n
Zbog lockdowna, online-nastave i ograni\u010denja kontakata svi mi u doba korone jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e nego ina\u010de zurimo u ekrane, tablete i mobitele. Ve\u0107ina ljudi provodi mnogo vremena kod ku\u0107e i malo izlazi van. Stalnim fokusiranjem na objekte u blizini o\u010dima nedostaje nu\u017eni pogled u daljinu, pi\u0161e Deutsche Welle.<\/p>\n\n\n\n
Karantenska kratkovidnost<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Najnovija istra\u017eivanja u Nizozemskoj i Kini pokazuju da je zbog mjera protiv korone kratkovidnost porasla prije svega kod djece \u2013 taj fenomen nazivaju \u201ekarantenska kratkovidnost”.<\/p>\n\n\n\n Podaci o vi\u0161e od 120.000 djece u dobi od \u0161est do 13 godina u Kini pokazali su da je pro\u0161le godine zabilje\u017een drasti\u010dan rast dijagnosticiranih slu\u010dajeva kratkovidnosti. Kod djece u dobi izme\u0111u \u0161est i osam godina \u010dak tri puta vi\u0161e nego u pretpro\u0161loj godini. U kineskoj studiji se navodi da se u toj dobnoj skupini vid u prosjeku pogor\u0161ao za -0,3 dioptrije.<\/p>\n\n\n\n \u0160to je ve\u0107a obrazovanost, to su lo\u0161ije o\u010di<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n To drasti\u010dno pogor\u0161anje vida kod djece posebno zabrinjava jer se ve\u0107 u najranijoj dobi odlu\u010duje ho\u0107e li netko biti kratkovidan i trebati nao\u010dale. Kratkovidnost se ve\u0107inom javlja u \u0161kolskoj dobi i pogor\u0161ava se tijekom \u017eivota. \u0160to se prije pojavi, to \u0107e biti izra\u017eenija.<\/p>\n\n\n\n Ako o\u010dna jabu\u010dica u dobi izme\u0111u \u0161est i deset godina jako raste, to zna\u010di gubitak o\u0161trine vida na daljinu. A jaka kratkovidnost pove\u0107ava i rizik od odvajanja mre\u017enice, sive mrene kroz povi\u0161eni o\u010dni tlak ili kasnije sljepo\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Prema institutu Brien Holden Vision, do polovice ovog stolje\u0107a bit \u0107e kratkovidno oko pet milijardi ljudi. Kratkovidnost je znatno porasla prvenstveno u industrijskim zemljama. To je povezano s promijenjenim na\u010dinom \u017eivota: sve manje vremena provodimo vani, a sve vi\u0161e pred kompjuterom i mobitelom. Postoji \u010dak i direktna povezanost sa sve boljim \u0161ansama u obrazovanju. \u0160to je stupanj obrazovanja ve\u0107i, to je ve\u0107i i rizik od kratkovidnosti.<\/p>\n\n\n\n Nadprosje\u010dno mnogo kratkovidne djece ima u Aziji. Primjerice, poslije Drugog svjetskog rata u Hong Kongu, Tajvanu i Ju\u017enoj Koreji bilo je oko 20 do 30 posto kratkovidnih 20-godi\u0161njaka, a danas ih je vi\u0161e od 80 posto. No i u Europi je oko polovice mladih kratkovidno.<\/p>\n\n\n\n Razmak i dnevno svjetlo poma\u017eu protiv kratkovidnosti<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Rizik od kratkovidnosti smanjuje se ako se ne gleda predugo u neki predmet u neposrednoj blizini, neovisno o tome radi li se o mobitelu ili knjizi. Odlu\u010duju\u0107i su udaljenost te redovito skretanje pogleda i gledanje u daljinu.<\/p>\n\n\n\n Rizik se prije svega smanjuje redovitim boravkom vani, jer dnevno svjetlo usporava daljnji rast o\u010dne jabu\u010dice. U sobi je ja\u010dina svjetla u prosjeku 300 do 500 luksa, a u prirodi na suncu i do 100.000. I istra\u017eivanja u Skandinaviji pokazuju da se kratkovidnost pogor\u0161ava u godi\u0161njim dobima s manje dnevnog svjetla.<\/p>\n\n\n\n Prekomjerno kori\u0161tenje elektronskih medija, prema mi\u0161ljenju znanstvenika, ne uzrokuje samo kratkovidnost \u2013 posljedice mogu biti i zamagljeni pogled ili \u0161kiljenje. Osim toga, kori\u0161tenje mobitela nave\u010der mo\u017ee uzrokovati i nesanicu. \u201eVisoki udio plavog svjetla na ekranima spre\u010dava izlu\u010divanje hormona melatonina koji \u010dovjeka \u010dini pospanim”, ka\u017ee profesorica Nicole Eter, direktorica o\u010dne klinike u Sveu\u010dili\u0161noj poliklinici M\u00fcnster. Ona savjetuje izbjegavanje kori\u0161tenja tih ure\u0111aja najmanje dva sata prije spavanja.<\/p>\n\n\n\n