{"id":15382,"date":"2021-01-28T15:29:20","date_gmt":"2021-01-28T15:29:20","guid":{"rendered":"https:\/\/test.otpor.media\/index.php\/2021\/01\/28\/https-otpor-media-povijest-samostana-na-sirokom-brijegu\/"},"modified":"2024-07-06T10:45:49","modified_gmt":"2024-07-06T10:45:49","slug":"https-otpor-media-povijest-samostana-na-sirokom-brijegu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382","title":{"rendered":"Povijest samostana na \u0160irokom Brijegu"},"content":{"rendered":"\n

RAZDOBLJE PRIJE DOLASKA FRANJEVACA<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Najstarija dosad poznata crkvena gra\u0111evina u \u0161irokobrije\u0161kom kraju podignuta je u V. ili VI. st. u Mokrom. Bazilika je, \u010dini se, bila u uporabi i nakon doseljenja Hrvata, pa i u doba Konstantina VII. Porfirogeneta. Bila je bogato ukra\u0161ena. Povi\u0161e crkve nalazio se utvr\u0111eni grad, mo\u017eda onaj \u0161to ga car Konstantin u svom djelu O upravljanju Carstvom (De administrando imperio) sredinom X. stolje\u0107a navodi pod imenom Mokriskik. U kasnijem srednjem vijeku ovaj se kraj naziva Blato, \u0161to je prvi put zabilje\u017eeno u Darovnici kralja Ostoje bra\u0107i Radivojevi\u0107ima 1408. Na tom podru\u010dju \u017eivjelo je brojno kr\u0161\u0107ansko pu\u010danstvo i podiglo je mnoge crkve.<\/p>\n\n\n\n

POVIJEST MJESTA<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Padom Blagaja pod tursku upravu 1466. i Blato je uklju\u010deno u Mostarsku \u017eupu (nahiju) \u2013 sve do druge polovine XVI. st. kad se izdvaja u posebnu \u017eupu Blato. Kao takvo ostaje u okviru mostarskog kadiluka.<\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de kad su Osmanlije do\u0161le u BiH, prema fra Andriji Zirdumu, poru\u0161ili su 464 katoli\u010dke crkve i 48 franjeva\u010dkih samostana. Ahdnama, koju su udijelili kr\u0161\u0107anima, uvjetovan je pravni spis. Nije nikakav veliki list slobode, nego nametnut akt u okvirima op\u0107ih islamskih odredbi. Osmanlije nisu protjerale sve kr\u0161\u0107ane jer su im bili potrebni kvalificirani djelatnici, posebice rudari i obrtnici.<\/p>\n\n\n\n

Ime \u0160iroki Brig prvotno je ozna\u010davalo samostan i \u017eupu, onda zaselak sela Pribinovi\u0107a, a kasnije naselje, pa op\u0107inu i na kraju cijelu okolicu. Uz rijeku Li\u0161ticu ispod \u0160irokoga Brijega, u naselju Lise, bilo je nekoliko mlinica u tursko doba. Tada se to naselje sporo razvijalo. Gradi\u0107 je sporo rastao, najprije kada je podignut franjeva\u010dki samostan i crkva (1846.). Sve do po\u010detka gradnje prvoga samostana u Hercegovini (na \u0160irokom Brijegu), povijesni izvori potvr\u0111uju, nema gradnje ve\u0107ih gospodarskih, javnih i obiteljskih objekata, odnosno ne postoji gradsko naselje. Uzvisina ju\u017eno od Ugrova\u010de pred njezino u\u0161\u0107e u Li\u0161ticu zvala se \u0160iroki Brig i pripadala je naselju Pribinovi\u0107i (danas mjesto samostana i crkve).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Ponad grada uzdi\u017eu se tri brijega okrenuta prema rijeci Li\u0161tici: Buri\u0107a Brig, Brig Stra\u017enica i \u0160iroki Brig. Ovaj posljednji, smje\u0161ten u sredini, naj\u0161iri je od sviju i otud mu ime \u0160iroki Brig. I kada je to mjesto, gradnjom samostana, po\u010delo postajati duhovno \u017eari\u0161te i uljudbeno sredi\u0161te cijele Hercegovine, njegovi su pismeni i nepismeni stanovnici zadr\u017eali dotada\u0161nji oblik njegova imena: \u0160iroki Brig. Tako su ga pisali i franjevci.<\/p>\n\n\n\n

Nakon gradnje samostana drugi va\u017eni pothvat je bio kada je 1902. pu\u0161tena u promet cesta Mostar \u2013 \u0160iroki Brijeg \u2013 Posu\u0161je. Uz cestu po\u010dele su nicati ku\u0107e, gostionice i pokoja prodavaonica. Po\u010detkom XX. stolje\u0107a tu je podignuta velika zgrada za otkupno skladi\u0161te duhana, pa \u0161kola i po\u0161ta, kasnije zgrada doma zdravlja i op\u0107inske uprave, a u drugoj polovini stolje\u0107a razli\u010dite poslovne i obiteljske zgrade.<\/p>\n\n\n\n

Od polovine 30-tih godina XX. stolje\u0107a \u0161irokobrije\u0161ko je podru\u010dje bilo sredi\u0161te za eksploataciju hercegova\u010dkih boksit\u00e2.<\/p>\n\n\n\n

Po prostranstvu (388 km2), broju pu\u010danstva (27.189 u 1991.) i prosje\u010dnoj naseljenosti (70,1 stan.\/km2) op\u0107ina \u0160iroki Brijeg rangirana je u skupini op\u0107ina oko bosansko-hercegova\u010dkoga prosjeka.<\/p>\n\n\n\n

SAMOSTAN<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u0160irokobrije\u0161ki je samostan sudbonosno utjecao na sudbinu puka i kraja. Njegova crkva prva je crkva na podru\u010dju zapadne Hercegovine otkada su Turci sredinom XVI. st. sru\u0161ili sve crkve i samostane (Mostar, Konjic i Ljubu\u0161ki) na zapadnoj strani Neretve. Ostala je jedino crkva u Ro\u0161kom polju, sru\u0161ena stotinjak godina kasnije. Pobjegav\u0161i iz samostana u Mostaru i Ljubu\u0161kom u Dalmaciju hercegova\u010dki su franjevci sagradili samostane u Zaostrogu i \u017divogo\u0161\u0107u, odakle su slu\u017eili puk u Hercegovini sve do kraja XVII. st. No nakon zavr\u0161etka Be\u010dko\u2013morejskog rata i potpisivanja Karlova\u010dkog mira (1699.) bilo im je pod prijetnjom smr\u0107u zabranjeno prelaziti preko novostvorene tursko-mleta\u010dke granice na podru\u010dja koja su ostala pod osmanskom vla\u0161\u0107u. Stoga su du\u0161obri\u017eni\u010dku skrb za hercegova\u010dke katolike preuzela tri preostala franjeva\u010dka samostana u Bosni. Tako su franjevci iz samostana u Kre\u0161evu skrbili za \u017eupe u zapadnoj Hercegovini, iz Fojnice za duvanjske \u017eupe, a iz Kraljeve Sutjeske za \u017eupu Ro\u0161ko Polje. Takvo je stanje potrajalo kroz gotovo 150 godina, dok tanzimat nije unio nove me\u0111udru\u0161tvene odnose.<\/p>\n\n\n\n

Trojica prvaka hercegova\u010dkih franjevaca: fra An\u0111eo Kraljevi\u0107, fra Ilija Skoko i fra Ilija Vido\u0161evi\u0107 sasta\u0161e se 27. travnja 1842. u \u017eupnoj ku\u0107i na Posu\u0161ju te uputi\u0161e pismo biskupu Bari\u0161i\u0107u, apostolskom vikaru u Bosni i Hercegovini, da se odijele od bosanske provincije, kao i da se odijeli vikarijat (biskupija) za Hercegovinu od onog bosanskog. Propaganda je 18. rujna 1847. osnovala samostalni apostolski vikarijat u Hercegovini. Prvi biskup bio je fra Rafo Bari\u0161i\u0107. Granice vikarijata bile su iste kao i danas mostarsko-duvanjske biskupije.<\/p>\n\n\n\n

Hercegova\u010dki franjevci napu\u0161taju Kre\u0161evo i Bosnu Srebrenu, kojoj pripadaju od njezina po\u010detka 1340., 16. svibnja 1844. i naseljavaju se na \u010cerigaj, odvojiv\u0161i se od provincije Bosne Srebrne. Tog su dana iz crkve sv. Katarine u Kre\u0161evu put Hercegovine krenuli me\u0161tar fra Martin \u0106ori\u0107 \u2013 Beljo s dvojicom novaka i nekoliko \u0111aka. Nakon tri dana do\u0111o\u0161e u \u017eupne ku\u0107e u Mostarskom Gracu i na \u010cerigaju. Ve\u0107 od 6. velja\u010de 1844. hercegova\u010dki franjevci imaju dopu\u0161tenje generalne uprave Franjeva\u010dkog reda i Kongregacije za ra\u0161irenje vjere za izgradnju samostana u Hercegovini. Ovim su \u010dinom prekinuli dugo i te\u0161ko vrijeme turskog ugnjetavanja koje traje sve tamo od ru\u0161enja zadnjih franjeva\u010dkih samostana sv. Ante Padovanskog u Mostaru i sv. Katarine u Ljubu\u0161kom 1563.<\/p>\n\n\n\n

Hercegova\u010dkim je franjevcima na ruku i\u0161ao i Ali-pa\u0161a Rizvanbegovi\u0107, u ono vrijeme apsolutni gospodar Hercegovine. On je u pobuni bosanskih muslimanskih velika\u0161a protiv sultanove vlasti (1831.) stao na stranu sultanove vojske i sultanovih reformi pa je za nagradu Hercegovina postala samostalan pa\u0161aluk, posve neovisan o Bosanskom pa\u0161aluku (1832.), prvi put u svojoj povijesti. Stoga je Ali-pa\u0161i odgovarala i samostalna zajednica hercegova\u010dkih franjevaca, neovisna o Bosni, pa je franjevce \u00bbsvojski podupirao i podpomagao\u00ab. Osim toga bio je prisan prijatelj s fra Nikolom Kordi\u0107em, koji je kod njega mogao uspje\u0161no zagovarati ideju o izgradnji samostana i crkve u Hercegovini te odcjepljenje hercegova\u010dkih franjevaca od bosanskih.<\/p>\n\n\n\n

Fra Petar Bakula pi\u0161e kako je stvarno zajednica hercegova\u010dkih franjevaca bila utemeljena jo\u0161 1847., istim onim dekretom kojim je 18. rujna te godine bio ustanovljen posebni vikarijat za Hercegovinu. Pravno je me\u0111utim kustodija bila odijeljena od Bosne tek 1852. Propaganda je izdala dekret o osnutku Hercegova\u010dke franjeva\u010dke kustodije 3. listopada 1852. Kustodija \u0107e 1892. biti uzdignuta na razinu provincije.<\/p>\n\n\n\n

Mjesto za samostan na \u0160irokom Brijegu kupljeno je od privatnog vlasnika 1845., nakon \u0161to je Sv. Stolica odobrila njegov osnutak dekretom od 6. velja\u010de 1844. Franjevci su se odlu\u010dili za golo i zapu\u0161teno mjesto, gdje potok Ugrova\u010da uti\u010de u Li\u0161ticu, nazvano \u0160iroki Brig. Mjesto je bilo bez plodne zemlje i bez \u0161ume, ali se \u010dinilo zgodnim jer je bilo uzdignuto i svojim polo\u017eajem primamljivalo je sva\u010diji pogled. Na tom se mjestu nalazilo staro katoli\u010dko groblje. Zemlji\u0161te su franjevci kupili od Ahmet-age Kurta iz Mostara za 145 zlatnih dukata. Ahmet-aga je zbog te prodaje kod muslimanskog \u017eivlja pao u nemilost te bio izob\u0107en za dvije godine, niti je smio polaziti d\u017eamiju niti ine obrede sa svojim suvjernicima. Gradnju je odobrio sultan Abdul-Med\u017eid fermanom od 22. listopada 1845., hercegova\u010dki vezir Ali-pa\u0161a Rizvanbegovi\u0107 bujruntijom od 5. sije\u010dnja 1846. i, na koncu, mostarski kadija svojom muraselom od 13. sije\u010dnja iste godine. Biskup fra Rafo Bari\u0161i\u0107 polo\u017eio je temeljni kamen za samostan i crkvu 23. srpnja 1846.<\/p>\n\n\n\n

Iako je sam Ali-pa\u0161a Rizvanbegovi\u0107 obe\u0107ao da \u0107e raditi kod sultana oko dobivanja fermana za izgradnju samostana i crkve u Hercegovini, to nije i\u0161lo nimalo lako. Osobita je te\u0161ko\u0107a bila \u010dinjenica da na \u0160irokom Brigu nikada prije nije postojala ni crkva ni samostan. A osmanske vlasti nisu dopu\u0161tale izgradnju nikakvih novih crkava i samostana nego samo mo\u017eebitno izgradnju tih objekata na mjestima gdje su neko\u0107 postojali, ili pak obnovu ve\u0107 postoje\u0107ih. Prema jednoj staroj legendi fratri su se poslu\u017eili varkom. Naime, fra Pile An\u010di\u0107, arhitekt i vo\u0111a gradnje budu\u0107eg samostana na \u0160irokom Brijegu, ode jednog dana u obli\u017enje selo Ljuboti\u0107e, pozove desetak seljaka s konjima te ode u \u0160ari\u0107a dubravu. Ondje su bile ru\u0161evine \u0160ari\u0107a kule. Na konje su natovarili nekoliko velikih isklesanih kamenova i no\u0107u ih ukopali na Brigu, ondje gdje su namjeravali graditi crkvu i samostan, te ih zatrpali zemljom. Kad je nakon nekog vremena do\u0161lo povjerenstvo ustanoviti je li se tu doista nekad nalazila crkva i samostan, prona\u0161lo je navedene kamene blokove pravilno raspore\u0111ene te ustanovilo da su se ondje neko\u0107 nalazili katoli\u010dki crkveni objekti.<\/p>\n\n\n\n

Prvi \u00bbstan\u00ab franjevcima koji su iz Kre\u0161eva do\u0161li na \u0160iroki Brijeg bila je tratina s ju\u017ene strane na Spa\u0161i, gola ledina u blizini dana\u0161nje crkve i samostana, a prvi im je \u00bbkrov\u00ab bila kro\u0161nja velikoga prastarog kitnjastog hrasta. Tako su franjevci pod nekim \u0161atorom stanovali prva \u010detiri mjeseca po svom dolasku, a za to su vrijeme gradili neku da\u0161\u010danu potleu\u0161icu u blizini, u koju su se preselili kad je bila dovr\u0161ena, vjerojatno u jesen 1844. Ta je potleu\u0161ica bila prvi \u00bbsamostan\u00ab, dok nakon tri i pol godine nije sagra\u0111en prvi dio kamenog samostana, u koji su preselili 1849. Prvi poglavar \u0161irokobrije\u0161kog bratstva, gvardijan bez samostana, bio je fra An\u0111eo Kraljevi\u0107, poslije apostolski vikar u Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n

Brez kruva i krova, bogati samo nadom u Boga, do\u0161li su u svoj kr\u0161. Nekoliko je \u017eupnih ku\u0107a u kojima stanuju fratri (Gradni\u0107i, Posu\u0161je, \u010cerigaj, Mostarski Gradac). Po\u010dinju iz temelja. Neustra\u0161ivi, puni vizija. O tome zacijelo mjerodavne iskaze daju prvi provincijski \u0161ematizmi fra An\u0111ela Kraljevi\u0107a (1853.) i fra Petra Bakule (1867.).<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Sjedi\u0161te \u017eupe s \u010cerigaja na \u0160iroki Brijeg preneseno je 1848. prilikom useljenja u samostan.<\/p>\n\n\n\n

Budu\u0107i da je kraj oko \u0160irokog Brijega bio pust i nenastanjen, fratri su na svom zemlji\u0161tu sagradili 1860. dugu, plo\u010dom pokrivenu prizemnicu za smje\u0161taj 6 trgova\u010dkih prostorija (tzv. Du\u0107ani). Na rijeci Li\u0161tici podignuta je 1868. mlinica, a u jednom njezinom dijelu 1936. i hidroelektrana. Te su godine u gradu i na \u0160irokom Brijegu zasjale prve \u017earulje. Nakon Drugoga svjetskog rata jugokomunisti su oboje oduzeli franjevcima i pustili da propadnu. Neposredno pred po\u010detak Domovinskog rata preko jednog dijela mlinice posve nepotrebno je pro\u0161la tzv. zaobilaznica koja je mogla i\u0107i i drugom trasom \u0161tite\u0107i ovo povijesno i \u017ertvoslovno mjesto.<\/p>\n\n\n\n

Zbog lak\u0161eg prometovanja izme\u0111u naselja i samostana, osobito u zimsko doba, na Ugrova\u010di je 1868. podignut kameni most na nekoliko lukova.<\/p>\n\n\n\n

Nad ulazom u samostan bila je postavljena plo\u010da sa sljede\u0107im natpisom:<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

ODCIPLJENI. OD BOSNE BREZ. KRUHA. I. KROVA BOGATI. SAMO. NADOM. U BOGA OVI.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

SAMOSTAN. SA. CRKVOM IZ TEMELJA. DNE. 23. SRPNJA. 1846. POD. OKRILJEM. UZNESENJA. GOSPINA NA. NEBO. FRANJEVCI. HERCEGOVA\u010cKI PODIGO\u0160E.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Ovu plo\u010du stukli su jugokomunisti 1947., izme\u0111u sije\u010dnja i o\u017eujka, kad su fratre iselili iz samostana u tijeku hvatanja \u0161kripara. Tada su spalili i mati\u010dne knjige vo\u0111ene od 1753., zajedno s preostalom arhivskom gra\u0111om \u017eupnog ureda. Prije toga, 7. velja\u010de 1945., jugokomunisti su metkom u zatiljak ubili i zatim zapalili u ratnom skloni\u0161tu u samostanskom vrtu 12 fratara. Tijekom i u pora\u0107u Drugog svjetskog rata sveukupno su ubili 66 hercegova\u010dkih franjevaca. Od toga njih 30 bilo je iz \u0161irokobrije\u0161ke samostanske zajednice, a jo\u0161 njih 4 sa \u0161irokobrije\u0161kog samostanskog podru\u010dja. Danas se vodi postupak za njihovo progla\u0161enje mu\u010denicima, odnosno bla\u017eenima i svetima.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1969. sru\u0161ena je stara kuhinja i umjesto nje podignuta nova. Iste su godine sagra\u0111ene i prostorije za smje\u0161taj sestara. Godine 1973. poru\u0161eno je te do 1975. ponovno izgra\u0111eno isto\u010dno krilo. Nakon toga je 1974. uvedeno centralno grijanje, a 1975. ure\u0111eno je unutra\u0161nje dvori\u0161te. Od 1978. popravljeno je zapadno krilo.<\/p>\n\n\n\n

CRKVA<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Temelji crkve polo\u017eeni su istodobno sa samostanom, 23. srpnja 1846. Crkva je ipak bila malih dimenzija: duga oko 13,83 m, \u0161iroka 10,20 m, s prezbiterijem 7,60\u00d76,05 m (sve vanjske mjere!) \u2013 vi\u0161estruko manja nego dana\u0161nja crkva (gra\u0111ena po\u010dev od 1905.). Crkva je bila povezana sa samostanom. Zvonik je podignut 1871. Dimenzije crkve bile su to\u010dno odre\u0111ene fermanom. Bila je od po\u010detka malena, imala je dimenzije Crkve sv. Mihovila u Vare\u0161u \u2013 jedne od pet preostalih crkava u osmanskoj Bosni (i Hercegovini) do XIX. st. (ostale su bile tri samostanske crkve: u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kre\u0161evu, te Crkva sv. Ive u Podmila\u010dju kraj Jajca).<\/p>\n\n\n\n

Godine 1863. odlu\u010deno je da se izgradi nova crkva po nacrtima graditelja Mattea Lorenzonija. Trebalo je da joj du\u017eina iznosi 48,2 m, a \u0161irina 21,8 m; zami\u0161ljena je kao trobrodna bazilika u stilu talijanskog baroka, s kupolom povi\u0161e glavnoga oltara i s dva tornja. U Hercegovini, me\u0111utim, nije tada bilo majstora koji bi se mogli prihvatiti takva posla, niti su se mogla osigurati dostatna sredstva. Tako je taj plan propao, a u arhivi su se sa\u010duvali samo nacrti.<\/p>\n\n\n\n

Zgrada stare crkve poru\u0161ena je 1905., pa je na njezinu mjestu iste godine otpo\u010dela izgradnja nove crkve u stilu kasnoromani\u010dke trobrodne bazilike za koju je nacrte izradio graditelj Maksimilijan David, a radove je vodio fra Didak Bunti\u0107. Me\u0111u istaknutim donatorima ali i svojevrsnim suradnicima gradnje jest i velikan hrvatske povijesti i kulture Izidor Kr\u0161njavi, ranije oportuni predstojnik odjela za bogo\u0161tovlje i nastavu (\u0161kolstvo), u vladi bana Khuen-H\u00e9derv\u00e1ryja. Me\u0111utim u doba gradnje bazilike Kr\u0161njavi je istaknuti kulturni i javni djelatnik u Hrvatskoj, ali kao takav i poznat diljem Europe i svijeta. Upravo je on, dakle Izidor Kr\u0161njavi, jedan od onih ljudi koji se smatraju prijateljem i uskim suradnikom fra Didaka Bunti\u0107a u procesu gradnje bazilike kako u nov\u010danom tako jo\u0161 vi\u0161e u stru\u010dnom umjetni\u010dkom smislu.<\/p>\n\n\n\n

Temeljni kamen polo\u017een je 20. lipnja 1905., a krov je postavljen 1911. Sjeverni zvonik izgra\u0111en je 1927., a svodovi srednje la\u0111e, preina\u010deni prema nacrtima graditelja Stjepana Podhorskoga, izvedeni su 1938. Tim zahvatom bila je znatno izmijenjena prvobitna zamisao unutra\u0161njosti, s obzirom da je u prvotnom planu bio drveni i ravni strop.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

U Drugom su svjetskom ratu crkva i samostan jako stradali. Fratri su izbrojili da su jugokomunisti 304 puta pucali na crkvu iz oru\u017eja te\u0161kog kalibra. Mislili su je sru\u0161iti, ali nisu uspjeli. Pro\u010delje je obnovljeno tijekom 1959. i 1960. te ponovno zajedno s cjelokupnom crkvenom vanj\u0161tinom 2014. \u2013 2019. Ju\u017eni toranj dovr\u0161en je 1969., a tada su postavljena i nova vrata, izrezbarena u radionici Ismaila Hamida Muli\u0107a u Konjicu. Krov od bakrenog lima postavljen je 1977., a pod od posu\u0161koga kamena polo\u017een je 1978. Dvori\u0161te crkve ure\u0111eno je tijekom 1974. i 1975.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\"\"<\/div><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Crkva je 50 m duga, 26 m \u0161iroka, a zvonici su visoki 32 m. Glavna la\u0111a odijeljena je od bo\u010dnih masivnim kamenim stupovima koji se doimlju kao romani\u010dki. Ukusno je opremljena kiparskim radovima. Novi oltar, ukra\u0161en motivima sa ste\u0107aka, postavljen je 1978. Svetohrani\u0161te je izvedeno od jablani\u010dkoga granita s bron\u010danim vratima u visokom reljefu (1981.), kao i propovjedaonica (1978.) sa simbolima \u010detiriju evan\u0111elista. Oltar, svetohrani\u0161te i propovjedaonica djelo su akad. kipara Ante Star\u010devi\u0107a. Kip Gospe je talijanski rad iz sredine XIX. stolje\u0107a. Vitra\u017ee je izradila radionica Dedi\u0107, Koch i Marinkovi\u0107 u Zagrebu 1912. Postaje Puta kri\u017ea slikao je akad. slikar Rudolf Laba\u0161 1983. Izgleda da je do\u0161lo vrijeme da se nanovo uredi liturgijski prostor.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Vjernike privla\u010di zavjetni kip Gospe \u0160irokobrije\u0161ke, cilj brojnih Marijinih pobo\u017enika. Vitki je to lik Bogorodice, na nebo uznesene, duge kose, uzdignuta pogleda prema nebeskim visinama, u bijeloj haljini. Na prsima podr\u017eava plavi pla\u0161t koji se spu\u0161ta niz njezina le\u0111a. Stoji na oblaku koji podr\u017eava an\u0111eoski zbor. Rad je to talijanskog majstora iz sredine XIX. st., a izra\u017eava stoljetnu pobo\u017enost i ljubav vjernih hercegova\u010dkih katolika prema Isusovoj Majci. Nisu ga uspjeli uni\u0161titi za plja\u010dke o zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata. Bio je u pomo\u0107noj sobi i nisu ga primijetili. Me\u0111utim, malom Gospinu kipu kojega su prona\u0161li u crkvi odbili su ruke.<\/p>\n\n\n\n

U lijevoj bo\u010dnoj la\u0111i nalaze se grobovi dvojice osobito zaslu\u017enih franjevaca: fra Didaka Bunti\u0107a (1871. \u2013 1922.), graditelja crkve i narodnog prosvjetitelja, te fra Rafe Bari\u0161i\u0107a (1796. \u2013 1863.), prvog hercegova\u010dkoga biskupa. Susjedna kapela ure\u0161ena je mozaicima Ante Star\u010devi\u0107a (1983.: Krist na kri\u017eu; Sv. Franjo u zanosu;). Svetohrani\u0161te, koje je prije bilo u dnu la\u0111e, sada se nalazi u obnovljenoj kapeli na \u010cerigaju. Na bo\u010dnom oltaru su kri\u017e i reljef Piet\u00e0 koje je prema nacrtima fra Pija Nui\u0107a izveo H. Frank u Splitu 1960.<\/p>\n\n\n\n

U kapeli desne bo\u010dne la\u0111e nalaze se mozaici Ante Star\u010devi\u0107a (1983.: Sv. Leopold Mandi\u0107; Sv. Nikola Taveli\u0107), a u dnu la\u0111e kip sv. Ante Padovanskoga iz druge polovice XIX. st., talijanski obrtni\u010dki rad s nekada\u0161njeg sve\u010deva oltara u kapeli.<\/p>\n\n\n\n

Crkva na \u0160irokom Brijegu gra\u0111ena je od prirodnog lomljenog i klesanog kamena. Umjetni\u010dki dojam klesarskog djela je izvanredan. Posebnost prizora u tom smislu poja\u010dava \u010dinjenica prirodnosti materijala i njegova nalazi\u0161ta prakti\u010dno u zoni gradnje crkve. U tom smislu materijali asociraju na vezanost crkve, naroda i zavi\u010daja. Vjerojatno se u vrijeme gradnje crkve druk\u010dije nije ni moglo, ali se ipak izbjegla napast ugradnje materijala koji s ovim podnebljem nema ni\u010deg zajedni\u010dkog, \u010demu bi mogao biti motiv samo presti\u017e i varljiv osjetilni efekt. Dojam prirodnosti i lokalne pripadnosti kamena poja\u010davaju razli\u010dite pojave na njemu, vezane uz njegov geolo\u0161ki postanak. Poglavito su to crvene mrlje i \u00bbfuge\u00ab ispunjene \u017eeljeznim i boksitnim materijalima. Kako je dobro poznato, rije\u010d je o regiji nadaleko znanih kvalitetnih boksita karakteristi\u010dne jarke crvene boje, te iznimno bogatih \u017eeljezom i aluminijem, a \u010desto i silicijem.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

LAPIDARIJ<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U prostoriji kroz koju se iz samostana prelazi u crkvu izlo\u017eeno je nekoliko kamenih spomenika, ve\u0107inom iz rimskog i starokr\u0161\u0107anskoga doba. Nadgrobna stela Aurelije Marceline tipi\u010dan je rad lokalne rimske radionice iz III. st. Otkrivena je u Prisoju kod Tomislavgrada. Na susjednom zidu je prikazana pribli\u017ena rekonstrukcija i dio izvornog friza s posvetnim natpisom cara Vespazijana (69. \u2013 79.), tako\u0111er iz Prisoja. Izvorni fragmenti s posmrtnoga hrama cara Marka Aurelija i Faustine Mla\u0111e iz 183.\/4. po Kristu potje\u010du s velikog terasastog sveti\u0161ta u Posu\u0161kom Gracu. Fragment imposta otkriven je u ru\u0161evinama starokr\u0161\u0107anske bazilike u Mokrom, a potje\u010de iz VI. st.<\/p>\n\n\n\n

SAKRISTIJA<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U Godini otkupljenja 1983. fra Vendelin Kara\u010di\u0107 izradio je nacrte za tri vitra\u017ea u sakristiji. Prozori su likovno tretirani kao triptih s kalvarijskim prizorom. Na srednjem je predstavljen \u017eivi Krist na kri\u017eu, uzdignute glave, na lijevom Marija pod kri\u017eem s ma\u010dem boli i zvijezdom povi\u0161e glave, a na desnom sv. Ivan iznad kojega se nazire glava orla \u010dija se jedva primjetljiva krila stapaju s pozadinom. U daljini je Juda izdajnik, obje\u0161en na drvu. Prozori su visoki 270 a \u0161iroki 95 cm. Izradio ih je Drago Sko\u010dak iz Zagreba. Ura\u0111eni su u novijoj tehnici \u2013 od dvadesetmilimetarskog lomljenoga stakla koje je spojeno betonom. Postavljeni su 13. rujna 1983., dan uo\u010di blagdana Uzvi\u0161enja sv. Kri\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Ormar za ruho iz 1873. potje\u010de iz sakristije stare crkve. Vrijedniji bogoslu\u017eni predmeti izlo\u017eeni su u posebnoj dvorani (riznici).<\/p>\n\n\n\n

DU\u0106ANI<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kad su fratri na \u0160irokom Brijegu kona\u010dno sagradili samostan 1860., iste godine su sagradili 6 du\u0107ana \u2013 prizemnice s \u0107epencima. Poslije su otvorili jo\u0161 dva u podrumu \u0161kole, koja je sagra\u0111ena 1866. Du\u0107ani pod \u0161kolom davno su zatvoreni, a ovi u samostalnoj zgradi radili su jo\u0161 iza 1952. U njima se pekla kava uz \u010da\u0161icu rakije, dr\u017eali su krunice i druge devocionalije, prodavali sitnarije, punjke, mr\u0111elice, kavu, \u0161e\u0107er, \u0161ibice, papiri\u0107e, sapun i drugu sitnu robu. Posljednji iznajmitelji du\u0107ana bili su od istoka prema zapadu: 1. Mate Prskalo, 2. Mate Kova\u010di\u0107, 3. Ivan Jurilj, 4. Marko Kraljevi\u0107 \u2013 Bilarevi\u0107, 5. Bra\u0107a Franjo i Ivan Sli\u0161kovi\u0107 \u2013 Slomi\u0107, 6. Iva Penavi\u0107 udovica p. Vidaka. Otvarali su se nedjeljom, samo du\u0107an Mate Kova\u010di\u0107a i Ive Penavi\u0107 radio je i preko tjedna. Kad bi nedjeljom i svetkovinom svr\u0161ila misa, ljudi bi sjeli u du\u0107an, tu bi uz kavu ostajali i do 3 sata popodne. Pred du\u0107anima je bio veliki orah, pod kojim bi u hladu momci i djevojke igrali kolo i poslije \u0161etali cestom, ako se ne bi u kolu potukli radi djevojke.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

Ovi du\u0107ani su bili zametak trgovaca u Li\u0161tici. Kad je Austrija po\u010detkom stolje\u0107a sagradila cestu Mostar \u2013 Li\u0161tica \u2013 Posu\u0161je, pojedini iznajmitelji du\u0107ana po nagovoru fratara silazili su u Li\u0161ticu i tamo uz cestu pravili ku\u0107e i otvarali trgovine ve\u0107ih razmjera. Tako su si\u0161li Jozo Penavi\u0107 \u2013 Gazda, Mi\u0161ko Sli\u0161kovi\u0107 \u2013 Kulji\u0107, Jozo \u0160ola. Njihove radnje su radile i poslije Drugog svjetskoga rata. Oni su bili prvenci trgovaca u Li\u0161tici, a poslije njih si\u0161li su svi ostali, koji su ih u trgovini i pretekli.<\/p>\n\n\n\n

Koliko god su du\u0107ani bili gra\u0111evinski jako ru\u017eni, oni bi zacijelo i danas bili mnogo ljep\u0161im prilazom \u0161irokobrije\u0161kom samostanu i crkvi od onog kako su ga nakon 1945. i dolaska Komunisti\u010dke partije na vlast izgradili novi naseljenici. Nove ku\u0107e i gostionice gotovo su zatvorile normalan pristup samostanu i fratarskom posjedu koji je bio jedinstven \u0161to je o\u010dito iz situacijske snimke 1930.<\/p>\n\n\n\n

\u0160KOLE<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

U razmjerno kratkom vremenu, 1844. \u2013 1895., hercegova\u010dki su franjevci ustrojili ono \u0161to je \u017eivotno bitno za neku redovni\u010dku zajednicu: \u0161kolsko bi\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

Prvi novicijat, nakon \u0161to su novaci i \u0111aci s fra Matom \u0106ori\u0107em Beljom 16. svibnja 1844. napustili Kre\u0161evo, smje\u0161ten je u \u017eupnoj ku\u0107i u Mostarskom Gracu. U Gracu su novaci ostali vrlo kratko. Iste je godine, naime, \u010derigajski \u017eupnik fra Nikola Kordi\u0107 pokraj \u017eupne ku\u0107e sagradio jo\u0161 jednu, u koju su smje\u0161teni \u0111aci i novaci. Tako je ostalo do 1849., kada je novicijat premje\u0161ten u tek dovr\u0161eni dio samostana na \u0160irokom Brijegu.<\/p>\n\n\n\n

Za izobrazbu budu\u0107ih franjevaca najprije je otvorena 1861. srednja \u0161kola koja je svojim nastavnim programom bila prilago\u0111ena talijanskim crkvenim \u0161kolama, budu\u0107i da je ve\u0107ina hercegova\u010dkih franjevaca ondje nastavljala svoj teolo\u0161ki studij.<\/p>\n\n\n\n

Prva osnovna \u0161kola otvorena je 1867. Nad ulazom u \u0161kolu postojao je natpis: NARODNA U\u010cIONICA, UZDIGNUTA OD OTACA\/ REDA SV. FRANJE, POD NADSTOJNI\u0160TVOM\/ FRA PILE \u010cUTURE, GODINE GOSPODNJE 1867 Ona je 1882. pre\u0161la u dr\u017eavne ruke i 1902. preseljena je u grad.<\/p>\n\n\n\n

Bogosloviju imaju u novosagra\u0111enom samostanu sv. Petra i Pavla u Mostaru po\u010dev\u0161i od 1895.<\/p>\n\n\n\n

Po\u010detkom 1912. otvoreno je 5 selja\u010dkih \u0161kola u okolici \u0160irokoga Brijega, a pod jesen ve\u0107 je stasalo 18 novih, i to u obli\u017enjim \u017eupama: u Ko\u010derinu, Rasnu\u2026 Bio je to pothvat na \u010delu s fra Didakom Bunti\u0107em.<\/p>\n\n\n\n

\u0160iroki je Brijeg bio nadaleko poznat po svojoj Franjeva\u010dkoj klasi\u010dnoj gimnaziji koja je odgojila velik broj vrsnih intelektualaca. Gimnaziju s pravom javnosti na \u0160irokom Brijegu imaju ve\u0107 \u0161k. g. 1917.\/18. kad njezini \u0111aci u godinama gladi pola\u017eu svoj prvi ispit zrelosti s pravom javnosti. Godine 1889., naime, uveden je u \u0161kolu nastavni program po uzoru na klasi\u010dne gimnazije u Austrougarskoj monarhiji, pa joj je, kao takvoj, 1918. priznato pravo javnosti i odr\u017eana je prva matura.<\/p>\n\n\n\n

\"\"\"\"<\/div><\/figure>\n\n\n\n

Velika zgrada sada\u0161nje gimnazije podignuta je u razdoblju 1924. \u2013 1931. Na poticaje Profesorskog zbora u tada\u0161njoj \u0161irokobrije\u0161koj gimnaziji na\u0161a su se bra\u0107a odva\u017eila na smion graditeljski pothvat, na polaganje temeljnog kamena novoj gimnazijalnoj zgradi, i to 4. listopada 1924. U nedovr\u0161enoj Gimnaziji odr\u017eana je prva nastava \u0161kolske 1927.\/28. god., a zgrada je bila posve zavr\u0161ena tek \u0161kolske 1931.\/32. Zgrada, velikih dimenzija i arhitektonski zahtjevna, gra\u0111ena je po uzoru na europske \u0161kolske zgrade. Njezina je izgradnja bila briga Uprave provincije.<\/p>\n\n\n\n

SJEMENI\u0160TE<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mostarski Gradac i \u010cerigaj bila su privremena sjedi\u0161ta za odgoj hercegova\u010dke franjeva\u010dke mlade\u017ei. Godine 1846. franjevci su zapo\u010deli gradnju samostana na \u0160irokom Brijegu. \u010cim je bilo mogu\u0107e, i sjemeni\u0161te i novicijat premje\u0161teni su u novosagra\u0111eni samostan. To se dogodilo djelomi\u010dno 1848., a potpuno 1849. Tada se u \u0161irokobrije\u0161kom samostanu nalazilo sjemeni\u0161te, novicijat, pa\u010de i teologija ako studenti teologije zbog kojeg razloga nisu mogli i\u0107i u inozemstvo. O daljnjem razvoju mo\u017ee se pro\u010ditati ovdje.<\/p>\n\n\n\n

KONVIKT<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prvi konvikt za smje\u0161taj u\u010denika izgra\u0111en je iznad kuhinje i u produ\u017eetku isto\u010dnoga krila tijekom 1864. i 1865. Od samog po\u010detka uspostave sjemeni\u0161ta na \u0160irokom Brijegu kao franjeva\u010dkog odgojnog zavoda, fratri su \u017eeljeli da se tu \u0161koluju i ona hercegova\u010dka djeca koja se ne bi spremala za redovni\u010dki poziv pa se \u0161kolske godine 1908.\/09. u gimnaziju upisuju prvi vanjski \u0111aci: Ludvik Naletili\u0107 i Milan Kre\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Kako je kasnije gra\u0111ena zgrada konvikta, \u0161to se u njemu doga\u0111alo, osobito tijekom Drugog svjetskog rata i u pora\u0107u mo\u017ee se pro\u010ditati ovdje. Danas je u zgradi konvikta Likovna akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru.<\/p>\n\n\n\n

MLINICA I HIDROCENTRALA<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prate\u0107i gimnazijski i samostanski \u017eivot, razvidno je da su stalni problemi s rasvjetom i grijanjem \u2013 trebalo je osigurati znatne koli\u010dine karbida, drva i ugljena, \u0161to nije bilo ni jednostavno ni jeftino. Stoga se me\u0111u profesorima i fratrima u samostanu rodila ideja da se iskoristi rje\u010dica Li\u0161tica podno \u0160irokog Brijega uz fratarsku mlinicu za podizanje hidrocentrale za proizvodnju elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n\n\n

O sve\u010danom otvorenju franjeva\u010dke hidrocentrale na \u0160irokom Brijegu pismeni trag ostavlja Gimnazijsko izvje\u0161\u0107e za \u0161k. god. 1935.\/36.: \u00bb4. III 1936. sve\u010dano otvorenje elektri\u010dne rasvjete u gimnaziji. Vlastita je hidrocentrala podignuta i mre\u017ea provedena prinosima o. fra Franje \u010cuturi\u0107a hrvatskoga \u017eupnika u Chicagu, USA, velikoga i staroga prijatelja i dobrotvora gimnazije na \u0160. Brijegu. Zadnja dva sata nije bilo nastave.\u00ab<\/p>\n\n\n\n

Hidrocentrala bija\u0161e vlasni\u0161tvo Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije, a posljednji je njezin fratar upravitelj \u0161irokobrije\u0161ki gvardijan fra Vencel dr. Kosir. Hidrocentrala je nacionalizirana 1948. Jedno od obja\u0161njenja za otu\u0111enje bilo je da su fratri htjeli imati struju samo za sebe, a da je nisu omogu\u0107ili i \u00bbradni\u010dkoj klasi\u00ab. S te su male hidrocentrale nakon nacionalizacije razveli mre\u017eu na vi\u0161e naselja tako da zamalo vi\u0161e nitko nije imao struju. Kasnije je u Franjeva\u010dkoj knji\u017enici u Mostaru prona\u0111en zapisnik kojim je evidentiran inventar hidrocentrale na dan nacionalizacije 28. travnja 1948. Uz zapisnik je na\u010dinjena i potvrda o primopredaji imovine: \u00bbMlinice sa 5 kamenova u \u0160irokom Brijegu.\u00ab<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Zbog neznanja i nebrige novih vlasnika, hidrocentrala je ubrzo prestala radom, a vremenom se pretvorila u ru\u0161evinu. Pred po\u010detak Domovinskog rata tuda je potpuno nepotrebno probijena zaobilaznica oko \u0160irokog Brijega, jer je mogla i\u0107i i drugom trasom ni\u0161ta ne o\u0161tetiv\u0161i. Danas je taj biser fratarske volje i domi\u0161ljatosti, a ujedno i \u017ertvoslovno mjesto Hercegova\u010dke franjeva\u010dke provincije, gomila sru\u0161enog kamenja i postroja turbine, odnosno \u010deka svoju temeljitu obnovu.<\/p>\n\n\n\n

GLAZBENA BA\u0160TINA<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Sva su glazbena doga\u0111anja (izuzev\u0161i narodni, folklorni glazbeni izri\u010daj), od nastanka \u0160irokoga Brijega pa do 1945. povezana s fratrima, odnosno fratri su bili predvoditelji i nositelji tih doga\u0111anja. Prvi hercegova\u010dki fratar koji stje\u010de glazbeno obrazovanje bio je u\u010denik Ivana Katavi\u0107a fra An\u0111eo Nui\u0107.<\/p>\n\n\n\n

RIZNICA<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pred ulazom su postavljena stara crkvena vrata izra\u0111ena u radionici trapista, u samostanu Marija Zvijezda kod Banje Luke 1930. Povi\u0161e njih nalazi se reljefno poprsje fra Martina Mikuli\u0107a, prvog \u0161irokobrije\u0161kog ljekarnika koji je tu slu\u017ebu obavljao sve do ukidanja samostanske ljekarne 1882., kad ljekarna prelazi u Du\u0107ane, a zatim u grad.<\/p>\n\n\n\n

U riznici su izlo\u017eeni metalni predmeti, misno ruho, slike i nekoliko knjiga iz samostanske knji\u017enice. Me\u0111u umjetni\u010dkim slikama se posebno isti\u010du slike iz stare crkve.<\/p>\n\n\n\n

FRANJEVA\u010cKA GALERIJA<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Franjeva\u010dka galerija na \u0160irokom Brijegu ima svoje po\u010detke u samostanskoj riznici koja je otvorena 1979. Tijekom 1980.-ih u samostanskim su prostorijama prire\u0111ivane razli\u010dite izlo\u017ebe, a samostan nabavlja umjetni\u010dka djela trajnijeg zna\u010daja. Kona\u010dno je 1990. dovr\u0161ena zgrada u kojoj je uskoro otvoren stalni postav Franjeva\u010dke galerije \u0160iroki Brijeg. Osim ve\u0107 spomenute riznice stalni su postav sa\u010dinjavali izlo\u0161ci slikara i kipara hrvatske moderne i suvremene umjetnosti, umjetnika naivne umjetnosti te djela avangardnih umjetnika. U tre\u0107em dijelu izlo\u017eena su djela hercegova\u010dkih slikara. Po\u010detkom Domovinskog rata stalni je postav maknut, a umjetnine su razmje\u0161tene i pohranjene. Tako\u0111er je Galerija primila brojne umjetnine iz drugih muzeja i zbirki koji su bili ugro\u017eeni zbog ratnih djelovanja. Od otvorenja Galerije do danas prire\u0111ene su brojne izlo\u017ebe poznatih i manje poznatih umjetnika u galerijskim prostorima. Uz Galeriju je povezan i osnutak Akademije likovnih umjetnosti mostarskoga sveu\u010dili\u0161ta na \u0160irokom Brijegu.<\/p>\n\n\n\n

Pobijeni.info<\/a><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

RAZDOBLJE PRIJE DOLASKA FRANJEVACA Najstarija dosad poznata crkvena gra\u0111evina u \u0161irokobrije\u0161kom kraju podignuta je u V. ili VI. st. u Mokrom. Bazilika je, \u010dini se, bila u uporabi i nakon doseljenja Hrvata, pa i u doba Konstantina VII. Porfirogeneta. Bila je bogato ukra\u0161ena. Povi\u0161e crkve nalazio se utvr\u0111eni grad, mo\u017eda onaj \u0161to ga car Konstantin […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":40,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[21],"tags":[],"class_list":["post-15382","post","type-post","status-publish","format-standard","category-kultura"],"yoast_head":"\nPovijest samostana na \u0160irokom Brijegu - OTPOR.Media<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/otpor.media\/?p=15382\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Povijest samostana na \u0160irokom Brijegu\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"RAZDOBLJE PRIJE DOLASKA FRANJEVACA Najstarija dosad poznata crkvena gra\u0111evina u \u0161irokobrije\u0161kom kraju podignuta je u V. ili VI. st. u Mokrom. Bazilika je, \u010dini se, bila u uporabi i nakon doseljenja Hrvata, pa i u doba Konstantina VII. Porfirogeneta. Bila je bogato ukra\u0161ena. Povi\u0161e crkve nalazio se utvr\u0111eni grad, mo\u017eda onaj \u0161to ga car Konstantin […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/otpor.media\/?p=15382\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"OTPOR.Media\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/otpor.media\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-01-28T15:29:20+00:00\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2024-07-06T10:45:49+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/crkva-sb-28121-3.jpg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"otpormedia\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"otpormedia\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"24 minute\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382\"},\"author\":{\"name\":\"otpormedia\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab\"},\"headline\":\"Povijest samostana na \u0160irokom Brijegu\",\"datePublished\":\"2021-01-28T15:29:20+00:00\",\"dateModified\":\"2024-07-06T10:45:49+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382\"},\"wordCount\":4834,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/01\\\/crkva-sb-28121-3.jpg\",\"articleSection\":[\"KULTURA\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382#respond\"]}],\"copyrightYear\":\"2021\",\"copyrightHolder\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\"}},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382\",\"name\":\"Povijest samostana na \u0160irokom Brijegu - OTPOR.Media\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/01\\\/crkva-sb-28121-3.jpg\",\"datePublished\":\"2021-01-28T15:29:20+00:00\",\"dateModified\":\"2024-07-06T10:45:49+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/01\\\/crkva-sb-28121-3.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2021\\\/01\\\/crkva-sb-28121-3.jpg\"},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=15382#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Povijest samostana na \u0160irokom Brijegu\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/\",\"name\":\"OTPOR.Media\",\"description\":\"Povratak u realnost\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\",\"name\":\"OTPOR.Media\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/01\\\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/01\\\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png\",\"width\":1024,\"height\":683,\"caption\":\"OTPOR.Media\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/otpor.media\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/@milimarusic1\",\"https:\\\/\\\/www.tiktok.com\\\/@otpor.media\"],\"email\":\"otpormedia@gmail.com\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab\",\"name\":\"otpormedia\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g\",\"caption\":\"otpormedia\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/test.otpor.media\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?author=1\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Povijest samostana na \u0160irokom Brijegu - OTPOR.Media","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Povijest samostana na \u0160irokom Brijegu","og_description":"RAZDOBLJE PRIJE DOLASKA FRANJEVACA Najstarija dosad poznata crkvena gra\u0111evina u \u0161irokobrije\u0161kom kraju podignuta je u V. ili VI. st. u Mokrom. Bazilika je, \u010dini se, bila u uporabi i nakon doseljenja Hrvata, pa i u doba Konstantina VII. Porfirogeneta. Bila je bogato ukra\u0161ena. Povi\u0161e crkve nalazio se utvr\u0111eni grad, mo\u017eda onaj \u0161to ga car Konstantin […]","og_url":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382","og_site_name":"OTPOR.Media","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/otpor.media","article_published_time":"2021-01-28T15:29:20+00:00","article_modified_time":"2024-07-06T10:45:49+00:00","og_image":[{"url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/crkva-sb-28121-3.jpg","type":"","width":"","height":""}],"author":"otpormedia","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"otpormedia","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"24 minute"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382"},"author":{"name":"otpormedia","@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/person\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab"},"headline":"Povijest samostana na \u0160irokom Brijegu","datePublished":"2021-01-28T15:29:20+00:00","dateModified":"2024-07-06T10:45:49+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382"},"wordCount":4834,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/crkva-sb-28121-3.jpg","articleSection":["KULTURA"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/otpor.media\/?p=15382#respond"]}],"copyrightYear":"2021","copyrightHolder":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization"}},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382","url":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382","name":"Povijest samostana na \u0160irokom Brijegu - OTPOR.Media","isPartOf":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/crkva-sb-28121-3.jpg","datePublished":"2021-01-28T15:29:20+00:00","dateModified":"2024-07-06T10:45:49+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/otpor.media\/?p=15382"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382#primaryimage","url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/crkva-sb-28121-3.jpg","contentUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/crkva-sb-28121-3.jpg"},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=15382#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/otpor.media\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Povijest samostana na \u0160irokom Brijegu"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/otpor.media\/#website","url":"https:\/\/otpor.media\/","name":"OTPOR.Media","description":"Povratak u realnost","publisher":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/otpor.media\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization","name":"OTPOR.Media","url":"https:\/\/otpor.media\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png","contentUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png","width":1024,"height":683,"caption":"OTPOR.Media"},"image":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/otpor.media","https:\/\/www.youtube.com\/@milimarusic1","https:\/\/www.tiktok.com\/@otpor.media"],"email":"otpormedia@gmail.com"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/person\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab","name":"otpormedia","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g","caption":"otpormedia"},"sameAs":["https:\/\/test.otpor.media"],"url":"https:\/\/otpor.media\/?author=1"}]}},"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15382","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15382"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15382\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15382"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15382"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15382"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}