{"id":15461,"date":"2021-02-07T12:10:24","date_gmt":"2021-02-07T12:10:24","guid":{"rendered":"https:\/\/test.otpor.media\/index.php\/2021\/02\/07\/https-otpor-media-7-veljace-1945-siroki-brijeg-prosao-je-pakao-koji-se-nikad-zaboraviti-nece-niti-smije\/"},"modified":"2024-07-06T10:45:49","modified_gmt":"2024-07-06T10:45:49","slug":"https-otpor-media-7-veljace-1945-siroki-brijeg-prosao-je-pakao-koji-se-nikad-zaboraviti-nece-niti-smije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/otpor.media\/?p=15461","title":{"rendered":"7. velja\u010de 1945. \u0160iroki Brijeg pro\u0161ao je \u201cpakao\u201d koji se nikad zaboraviti ne\u0107e, niti smije!"},"content":{"rendered":"\n
Nakon zavr\u0161etka ratnih operacija partizani su u sljede\u0107im mjesecima i godinama ubili jo\u0161 740 stanovnika \u0160irokog Brijega (u samom ratu poginulo je 46 Hrvata iz mjesta), promijenili ime grada u Li\u0161tica \u2013 s namjerom da zatru hrvatsko ime u ovom kraju i cijeloj Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n
U \u0160irokom Brijegu, prema podatcima Povjerenstva za obilje\u017eavanje i ure\u0111ivanje grobi\u0161ta II. svjetskog rata i pora\u0107a, utvr\u0111eno je vi\u0161e od 150 grobi\u0161ta i strati\u0161ta, a od toga je 105 slu\u017ebeno popisano te zabilje\u017eeno u formularima spomenutoga povjerenstva.<\/p>\n\n\n\n
Odgovornost za pokolj \u0161irokobrije\u0161kih franjevaca nesumnjivo le\u017ei na Vrhovnome \u0161tabu NOV-a i POJ-a, na \u010dijemu je \u010delu bio Josip Broz Tito.<\/p>\n\n\n\n
Do kraja prosinca 1944. godine Narodnooslobodila\u010dka vojska Jugoslavije (NOVJ) nadzirala je Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i dio Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske (NDH). Njema\u010dko Zapovjedni\u0161tvo Jugoistoka na \u010delu s feldmar\u0161alom Maximilianom von Weichsom, u \u010dijemu se sastavu nalazila njema\u010dka vojska na podru\u010dju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske imalo je dodatno ote\u017eavaju\u0107u okolnost. Rije\u010d je bila o njema\u010dkoj skupini armija \u201eE\u201c jakosti oko 350 000 vojnika koja se nalazila u Gr\u010dkoj i trebala se povu\u0107i prema Ma\u0111arskoj.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Vojne postrojbe u Hercegovini<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n
U tako nastaloj politi\u010dkoj i vojnoj situaciji njema\u010dko Vrhovno zapovjedni\u0161tvo (Oberkomando des Herres) izdalo je zapovijed o postrojavanju obrane na podru\u010dju Balkana. U zapovijedi je nare\u0111eno povla\u010denje njema\u010dke skupine armija \u201eE\u201c u dvama kracima, ve\u0107im dijelom prema Makedoniji \u2013 Albaniji \u2013 Kosovu \u2013 Crnoj Gori \u2013 Hercegovini dolinom Neretve prema Sarajevu, a drugim manjim dijelom prema Srijemu i Ma\u0111arskoj.<\/p>\n\n\n\n
Glavna namjera Sto\u017eera skupine armija \u201eE\u201c bila je osigurati izvla\u010denje \u0161to ve\u0107ega dijela ljudstva iz navedenih pravaca te prebaciti ih prema Brodu na Savu kako bi izbjegli uni\u0161tenje od Crvene armije. Zatim, dr\u017eati podru\u010dje Mostara, Sarajeva, Like, te s druge strane Srijema i polo\u017eaja na Drini, nastavak borbi u Ma\u0111arskoj na boji\u0161tu Dunava, te sprije\u010diti prodor NOVJ-a prema Zagrebu i Crvene armije preko Budimpe\u0161te prema Be\u010du. Iz ovih njema\u010dkih prioriteta vidljivo je da Mostar, zajedno s okolicom, ima zna\u010dajan polo\u017eaj obrane, jer njegova svrha u novome njema\u010dkom sustavu obrane Jugoistoka klju\u010dna je za za\u0161titu Sarajeva, preko kojega se izvla\u010di glavnina postrojbi njema\u010dke skupine armija \u201eE\u201c prema Doboju \u2013 Brodu na Savi i Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
Njema\u010dko Vrhovno zapovjedni\u0161tvo izdalo je zapovijed 21. studenoga 1944. za organiziranje obrane Mostara s jakim bo\u010dnim upori\u0161tima u \u0160irokome Brijegu i Nevesinju, tzv. \u201ezelena linija\u201c. Za to vrijeme, postrojbe 29. hercegova\u010dke divizije, 2. crnogorskog korpusa NOV i 9. dalmatinske divizije 8. dalmatinskog korpusa te Zapadno-hercegova\u010dki Narodnooslobodila\u010dki partizanski pokret i inih NOP-a, dr\u017ee polo\u017eaje ispred boji\u0161ta \u0160irokoga Brijega i Mostara. Vrhovni \u0161tab NOVJ-a izdao je zapovijed \u0160tabu 8. dalmatinskoga korpusa i \u0160tabu 29. hercegova\u010dke divizije za zauzimanje polo\u017eaja na \u201ezelenoj liniji\u201c u sije\u010dnju 1945. godine.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Operacija Bura<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n
Glavni razlog pokretanja operacije \u201eBura\u201c su obavje\u0161tajni podatci koje je Sto\u017eer 369. pje\u0161a\u010dke divizije dobio o aktivnostima nekoliko partizanskih brigada, 11. i 14. hercegova\u010dke brigade 29. hercegova\u010dke divizije na podru\u010dju Konjica. Namjera \u0160taba 29. hercegova\u010dke divizije je ponajprije da se zauzimanjem Konjica i Ivan Sedla prekine veza izme\u0111u njema\u010dkih i snaga NDH na podru\u010dju Mostara, \u0160irokoga Brijega i Nevesinja sa Sarajevom, u namjeri uni\u0161tenja protivnika na spomenutim polo\u017eajima oko Mostara.<\/p>\n\n\n\n
Sto\u017eer 369. pje\u0161a\u010dke divizije uo\u010dio je opasnost od zatvaranja neretvanskoga pravca u Konjicu, koji je bio jedini izlaz za povla\u010denje njema\u010dkih postrojbi skupine armije \u201eE\u201c prema Sarajevu. S druge strane Nijemci su planirali potisnuti snage 9. dalmatinske divizije iz podru\u010dja \u0160irokoga Brijega \u2013 Ljubu\u0161koga i \u010citluka, te snage 29. hercegova\u010dke divizije na Neretvanskome pravcu kako bi smanjio pritisak na \u201ezelenu crtu\u201c, te omogu\u0107io br\u017ee povla\u010denje svojih snaga prema Sarajevu. Sto\u017eer 369. pje\u0161a\u010dke divizije nije imao snage za strategijsku operaciju, nego za operativni zahvat koji je odbacio partizane dvadeset kilometara u dubinu.<\/p>\n\n\n\n
Operacija Bura po\u010dela je 27. sije\u010dnja 1945., kojom su njema\u010dka i usta\u0161ka vojska odbacili partizane iz Ljubu\u0161koga, \u010citluka, \u010capljine i Metkovi\u0107a. Obavje\u0161tajni odsjek Sto\u017eera 369. pje\u0161a\u010dke divizije uo\u010dio je pomicanje 11. i 14. hercegova\u010dke brigade prema Konjicu. Uvidjev\u0161i opasnost od zatvaranje Neretvanskoga pravca, Sto\u017eer 369. pje\u0161a\u010dke divizije poduzima vojni\u010dki logi\u010dan potez, 1. velja\u010de povla\u010di glavninu svojih snaga iz Ljubu\u0161koga i \u010capljine prema Mostaru te vlakom prema Konjicu kako bi razbio snage NOVJ-a i osigurao nesmetano povla\u010denje svojih postrojbi.<\/p>\n\n\n\n
Naredbom komandanta Vrhovnoga \u0161taba NOVJ-a Josipa Broza Tita od 30. sije\u010dnja 1945., postrojbe 8. dalmatinskog korpusa prebacuju se na pravac Split \u2013 Vrgorac te su zajedno s 29. hercegova\u010dkom divizijom vratili izgubljena podru\u010dja. Nakon tri dana borbe partizani su ovladali \u010capljinom, zatim \u010citlukom i naposlijetku Ljubu\u0161kim 4. velja\u010de 1945. U borbi za \u010capljinu partizani su ubili fra Petra Sesara.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Borbe za \u0160irki Brijeg 6.-7. velja\u010de 1945.<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n
Odmah po primitku zapovijedi po\u010detkom velja\u010de 1945. \u0160tab 8. dalmatinskog korpusa razradio je operativni plan napada na \u0160iroki Brijeg. Udarnu postavu napada na \u0160iroki Brijeg na glavnom pravcu \u010dinile su brigade iz sastava 26. dalmatinske divizije, a njezine postrojbe 1. proleterska dalmatinska brigada, 12. i 11. dalmatinska brigada imale su klju\u010dnu ulogu. Prva proleterska dalmatinska brigada i 12. dalmatinska brigada dobile su zada\u0107u zauzeti Duhansku stanicu, Cigansko i Bo\u0161njakovo brdo iz pravca Trna. Zatim, 11. dalmatinska brigada imala je zada\u0107u ovladati samostanskim kompleksom na \u0160irokome Brijegu, 3. dalmatinska prekomorska brigada imala je zada\u0107u dr\u017eati polo\u017eaje na sjeverozapadnome podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n
Zada\u0107u za\u0161tite bokova 26. dalmatinske divizije na glavnome pravcu napada imale su postrojbe 9. dalmatinske divizije, a za\u0161titu od mogu\u0107ega udara njema\u010dkih i usta\u0161kih postrojbi iz Mostara i Goranaca dobila je 2. dalmatinska proleterska brigada iz sastava 9. divizije. Druga dalmatinska brigada pod komandantom Brunom Vuleti\u0107em imala je namjeru spojiti se s ostalim partizanskim brigadama u Kne\u0161polju. Taj poku\u0161aj zaustavila je njema\u010dka vojska i odbacila postrojbe 2. dalmatinske proleterske brigade prema Gostu\u0161i. U povla\u010denju spomnute brigade iz Donjega Graca prema Gostu\u0161i komandant brigade Bruno Vuleti\u0107 naredio je 6. velja\u010de 1945. likvidaciju \u0161estorice \u0161irokobrije\u0161kih franjevaca.<\/p>\n\n\n\n
Svjedok i izravni o\u010devidac ubojstva franjevaca, inicijala P. R. tada\u0161nji pripadnik 2. dalmatinske proleterske brigade izjavio je: \u201e\u2026Na red su tada do\u0161li fratri. Dr\u017eali su krunice. Govorili su da nikakvo zlo nisu napravili, da niza\u0161to nisu krivi i da su narodu samo pomagali, ali milosti nije bilo. Odjeknuli su krvavi rafali i okon\u010dali \u017eivot pravednih mu\u010denika. Nakon toga poubijani su odvu\u010deni dalje od puta\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n
Fra V. M. svjedo\u010di kako mu je svjedokinja inicijala J. R. govorila da su se franjevci ispovjedili me\u0111usobno prije likvidacije. Navodi kako su se ljudi molili nad mjestom likvidacije, podigli betonski kri\u017e te ogradili teren. Svjedokinja inicijala M. P. posvjedo\u010dila je kako je fra Kre\u0161imir Pand\u017ei\u0107 prije smrti odrije\u0161io franjevce i blagoslovio partizane rije\u010dima: \u201eBo\u017ee, oprosti im jer ne znaju \u0161to \u010dine.\u201c<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Pokolj fratara u samostanskoj crkvi<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n
Dokument partizanske obavje\u0161tajne slu\u017ebe pri 8. dalmatinskom korpusu od 5. velja\u010de pred napad na \u0160iroki Brijeg govori sljede\u0107e: \u201eNeprijateljska vojska dr\u017ei pet sljede\u0107ih polo\u017eaja u \u0160irokom Brijegu. Najva\u017eniji i najutvr\u0111eniji je \u0160u\u0161kov Brijeg ispod samostana, Rezi\u0107i \u2013 Buri\u0107a Brijeg. Na tom dva kilometra dugom prostoru svaki 25 do 40 metara se nalazi jedan suhozemni zidni bunker, sa posadom od pet do \u0161est ljudi, me\u0111usobno povezani kamenim zidom\u201c. Dakle, jasno se vidi da nema govora da je franjeva\u010dki samostan na \u0160irokome Brijegu pretvoren u vojni polo\u017eaj od njema\u010dkih vojnika i Oru\u017eanih snaga NDH.<\/p>\n\n\n\n
Iz dostupnosti izvora, ponajprije vojnih zemljovida 8. dalmatinskog korpusa, vidimo da je obrana organizirana ispod samostana, na livadi Bakamu\u0161i. Polo\u017eaj obrane bio je ucrtan na skicama vojnih zemljovida sa sjeverozapadne strane, po du\u017eini se spajao sa cestom koja je vodila prema Mokrome. Crta je bila izvan samostanskoga dvori\u0161ta. Prema vojnim zemljovidima spomenutoga korpusa nijedna zgrada u franjeva\u010dkome posjedu nije ozna\u010dena kao sredi\u0161te otpora protivnika. U napadu na iznimno dobro utvr\u0111eni dio crte izme\u0111u \u0160u\u0161kova i Buri\u0107a briga partizani su do\u017eivjeli neuspjeh. Prema partizanskim izvorima 11. brigada je, sutradan 7. velja\u010de oko 10 sati, osvojila samostanski kompleks. Me\u0111utim, isti ti izvori nigdje ne spominju da su zdru\u017eene njema\u010dke i hrvatske snage izvele protuudar, napadnim pravcem iz sredi\u0161ta \u0160irokoga Brijega prema samostanu.<\/p>\n\n\n\n
Detalji borbi s partizanskim jedinicama nisu poznati, no njema\u010dki izvori ka\u017eu da je samostan nakratko osvojen, no u ja\u010demu naletu partizanskih snaga samostan je osvojen u 15,30 sati. Franjevci, \u010dasne sestre i dobar dio gimnazijalaca nalazili su se na nekoliko mjesta. Najve\u0107i dio njih bio je u tim trenutcima smje\u0161ten u podrumima franjeva\u010dke gimnazije i samostana te protuzrakoplovnome skloni\u0161tu, drugi dio franjevaca skloni\u0161te je potra\u017eio u obli\u017enjoj franjeva\u010dkoj hidrocentrali, a jedna se skupina u\u010denika zatekla u zgradi obli\u017enjega konvikta.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Partizani su provodili likvidacije franjevaca u dvjema skupinama, prema dostupnim izvorima. U prvoj skupini ustrijeljena su trojica franjevaca, a likvidacije su bile prekinute zbog iznenadnoga protuudara njema\u010dko-hrvatskih snaga na polo\u017eaje ispod samostana. Partizani su ostale franjevce zaklju\u010dali u zbornicu. Svjedok inicijala Lj. M. istaknuo je: \u201eMi smo bili cijelo vrijeme dolje i nismo ni izlazili\u2026Za to vrijeme ni\u0161ta nismo ni radili nego smo se s\u0107u\u0107urili i Bogu molili. Pa molili smo neprestano. Kako se sje\u0107am fra Arkan\u0111eo je predmolio, ili netko od fratara. Po tri sata smo molili neprestano. Niti smo na \u0161to drugo mislili, a nitko od fratara nam ni\u0161ta drugo nije ni spominjao, nego predanje u bo\u017eje ruke. Fratri su samo molili i predmolili, a zatim su se skru\u0161ivali i dobivali smo odrije\u0161enje.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, nakon prestanka borbi, u kasnim poslijepodnevnim satima, o\u010dito su likvidacije ponovo nastavljene i tada je ubijeno preostalih devet franjevaca. Partizani su jednoga po jednoga franjevca izvodili iz zbornice, najstarijega fra Marka Barbari\u0107a koji nije mogao hodati, vukli su samostanskim hodnikom. Izvodili su ih pred skupinu vojnika ispred samostana, koji su ih tukli, maltretirali, govorili su franjecima fra Ivi Sli\u0161kovi\u0107u i fra Stanku Kraljevi\u0107u da pljunu na raspelo i zgaze ga kako bi im po\u0161tedjeli \u017eivote. Na kraju su ih ubili metkom u potiljak, te ubacili u protuzrakoplovno skloni\u0161te gdje su neki i \u017eivi zapaljeni, jer metak ih odmah nije usmrtio.<\/p>\n\n\n\n
U likvidacijama je sudjelovala 3. brigada KNOJ-a (Korpusa narodne obrane Jugoslavije), s \u010dlanovima OZNA-e, te pripadnicima 3. prekomorske brigade, dio njihovih postrojbi preba\u010den je 7. velja\u010de u napadu na samostan. Skupinu od osam franjevaca koji su potra\u017eili skloni\u0161te u no\u0107i 6. na 7. velja\u010de u franjeva\u010dkoj hidrocentrali i mlinici pored rijeke Ugrova\u010de odvedeli su partizani 8. velja\u010de 1945. U Zagvozdu su prona\u0111eni posmrtni ostatci trojice ubijenih hercegova\u010dkih franjevaca, jedan od njih je fra Melkior Prli\u0107 koji je iz skupine odvedenih franjevaca iz hidrocentrale i mlinice.<\/p>\n\n\n\n
Zatim u Ozninoj tamnici u Ljubu\u0161kome prona\u0111eni su posmrtni ostatci jo\u0161 dvojice ubijenih hercegova\u010dkih franjevaca. Nadalje, 7. velja\u010de nakon svr\u0161etka borbi, iskazi o\u010devidaca kazuju da su neposredno prije likvidacije sa \u0161irokobrije\u0161kim franjevcima razgovarali obavje\u0161tajni oficir 11. dalmatinske brigade Ljubo Peri\u0161a i povjerenik OZNA-e u toj brigadi, Petar Bo\u017einovi\u0107-U\u010do. Name\u0107e se zaklju\u010dak da su franjevci ubijeni iz mr\u017enje prema vjeri. U Ko\u010derinu 21. svibnja 1945. jedan bataljun KNOJ-a likvidirao je fra Valentina Zovku i fra Andriju Topi\u0107a u \u017eupnoj ku\u0107i, potpisnik iznimno vrijednoga dokumneta je Danilo Pecelj, povjerenik pri \u201eOp\u0161tinskom povjereni\u0161tvu KPJ\u201c za Ko\u010derin.<\/p>\n\n\n\n
Uz franjevce stradali i civili<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n
Odgovornost za pokolj \u0161irokobrije\u0161kih franjevaca nesumnjivo le\u017ei na Vrhovnome \u0161tabu NOV-a i POJ-a, na \u010dijemu je \u010delu bio Josip Broz Tito. Uz franjevce u ovim je operacijama stradalo i civilno pu\u010danstvo \u0160irokoga Brijega. U razdoblju od listopada 1944. do petoga velja\u010de 1945. stradalo je 29 civila od partizanskih i njema\u010dkih snaga, zatim u okviru Mostarske operacije, u \u0160irokome Brijegu od 6. velja\u010de zaklju\u010dno do 10. velja\u010de ubijena su 82 civila od partizanskih postrojbi. Ukupan broj stradalih civila za vrijeme Drugoga svjetskog rata i pora\u0107a samo na \u0160irokome Brijegu iznosi 788 pobijenih i nestalih.<\/p>\n\n\n\n
U \u0160irokome Brijegu, prema podatcima Povjerenstva za obilje\u017eavanje i ure\u0111ivanje grobi\u0161ta II. svjetskog rata i pora\u0107a, utvr\u0111eno je vi\u0161e od 150 grobi\u0161ta i strati\u0161ta, a od toga je 105 slu\u017ebeno popisano te zabilje\u017eeno u formularima spomenutoga povjerenstva.<\/p>\n\n\n\n
Partizani su 7. velja\u010de 1945. zauzeli \u0160iroki Brijeg s namjerom da ga uni\u0161te kao duhovno i kulturno sredi\u0161te hercegova\u010dkih Hrvata, osobito zbog poznate Gimnazije, velikog franjeva\u010dkog samostana i sjemeni\u0161ta. Tih dana ubili franjevace, ali i vi\u0161e desetaka ljudi u samom gradu. Sljede\u0107ih mjeseci i godina u \u0160irokom brijegu i okolnim selima ubijeno je stotine nedu\u017enih ljudi, \u010dime je ubijen svaki deseti stanovnik \u0160irokog Brijega. \u017dupa \u0160iroki Brijeg godine 1940. imala je 8004 \u010dlana. U ratu ih je stradalo 46, a nakon kraja rata oko 740. Ukupan broj \u017ertava bio je 786. Partizani uni\u0161tili su kulturno blago samostana, zajedno s inventarom, a zgrade su te\u0161ko o\u0161te\u0107ene. Dvije godine nakon rata spaljene su mati\u010dne knjige, a franjevci protjerani iz \u0160irokog Brijega.<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/partizanilistica7218-1.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/partizanilistica7218-3.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/partizanilistica7218-5.jpeg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/crkva50-21121.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/crkva-siroki-50-28121-1024x704.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n