Prema podacima Vije\u0107a ministara BiH, trenutno se u Bosni i Hercegovini nalazi ukupno 926 zatvorenih radioaktivnih izvora zra\u010denja i ure\u0111aja koji sadr\u017ee zatvorene izvore zra\u010denja, od kojih je trenutno u upotrebi njih 131.<\/p>\n\n\n\n
Ovu informaciju je od Vije\u0107a ministara tra\u017eio zastupnik u Zastupni\u010dkom domu Parlamenta BiH Sa\u0161a Magazinovi\u0107, koji je u proceduru uputio pitanje vezano za to\u010dne lokacije na kojima se nalaze radioaktivni izvori u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Kako je navedeno u odgovoru Dr\u017eavnog registra izvora joniziraju\u0107eg zra\u010denja, trenutno se raspola\u017ee podacima od ukupno 926 izvora radioaktivnog zra\u010denja s tim \u0161to u taj broj ne ulaze radioaktivni detektori dima, za koje se ne vodi evidencija. Prema procjenama, u pro\u0161losti je na podru\u010dju BiH ugra\u0111eno desetine tisu\u0107a ovakvih ure\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n
Kada je rije\u010d o ukupnom broju radioaktivnih izvora, treba naglasiti kako se trenutno aktivno koristi njih 131. Njihova uporaba ve\u0107inom je vezana za medicinu i koristi se u svrhu radioterapije i ostalih tretmana.<\/p>\n\n\n\n
Osim u medicinske svrhe, radioaktivni izvori mogu se prona\u0107i i u mnogim tvrtkama u Bosni i Hercegovini, koje izvore koriste u industrijske svrhe, u \u0161to spadaju ure\u0111aji za mjerenje vla\u017enosti, gustine kao i drugi sli\u010dni ure\u0111aji.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, prema podacima, trenutno se koristi i 270 gromobrana s ugra\u0111enim radioaktivnim izvorom na razli\u010ditim objektima \u0161irom BiH.<\/p>\n\n\n\n
Kako se navodi u Strategiji upravljanja radioaktivnim otpadom u BiH, ugradnja ovih ure\u0111aja na teritoriju BiH zabranjena je, te njihovo porijeklo potje\u010de iz razdoblja Jugoslavije. Ono \u0161to zabrinjava jeste podatak da se sli\u010dni brojevi kada je rije\u010d o radioaktivnim gormobranima ponavljaju iz godine u godinu, \u0161to jasno pokazuje da se uklanjanje ovih ure\u0111aja i dalje odvija sporo.<\/p>\n\n\n\n
“Radioaktivni gromobrani, instalirani u razdoblju do 1990. godine, \u010dine broj\u010dano najve\u0107u grupu zatvorenih izvora zra\u010denja. Praksa instaliranja radioaktivnih gromobrana je napu\u0161tena i du\u017ee vremensko razdoblje se ne instaliraju. Preostale radioaktivne gromobrane uz suglasnost vlasnika treba demontirati, prevesti do sredi\u0161njeg skladi\u0161ta te kondicionirati i uskladi\u0161titi”, navodi se u Strategiji Dr\u017eavne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, u BiH, prema slu\u017ebenim podacima, postoji mnogo ve\u0107i broj radioaktivnih izvora koji se ne koriste. U privremenim skladi\u0161tima radioaktivnih izvora nalazi se ukupno 525 radioaktivnih izvora, od \u010dega 187 gromobrana. Tako\u0111er, u skladi\u0161tima radioaktivnih materijala nalazi se i oko 6.000 joniziraju\u0107ih detektora dima, koji su prema slu\u017ebenim podacima demontirani i uskladi\u0161teni.<\/p>\n\n\n\n
\u0160to se ti\u010de lokaliteta koji sadr\u017ee radioaktivne izvore koji se vi\u0161e ne koriste, u Bosni i Hercegovini trenutno postoji ukupno 26 ovakvih objekata.<\/p>\n\n\n\n
Od ovog broja, 9 lokacija trenutno sadr\u017ei vi\u0161e od pet radioaktivnih izvora koji se vi\u0161e ne koriste.<\/p>\n\n\n\n
Pored privremenih sredi\u0161njih skladi\u0161ta u Sarajevskoj \u017eupaniji, kao i onog Banjoj Luci, koje nije u funkciji, na popisu se nalaze i Rudarski institut Tuzla, Arcellor Mittal u Zenici i Prijedoru, Tvornica cementa Kakanj, Fabrika glinice Bira\u010d Zvornik, KCUS, kao i Institut za materijale i kvalitet unutar tvrtke Energoinvest.<\/p>\n\n\n\n
Osim ovih, trenutno u Bosni i Hercegovini postoji i 17 lokacija na kojima se nalazi manje od pet radioaktivnih izbora koji se vi\u0161e ne koriste, a ve\u0107inom su vezani za industrijske pogone tvrtki i instituta za ispitivanje metala.<\/p>\n\n\n\n
U ovu kategoriju spadaju Veterinarski fakultet u Sarajevu, Ilios Isto\u010dna Ilid\u017ea, Elektrobosna Jajce, Trudbenik Tesli\u0107, Rudnik mangana Bu\u017eim, Termoaparati Isto\u010dno Sarajevo, Institut “Kemal Kapetanovi\u0107” u Zenici, Almy Metalno Zenica, Institut za strojarstvo u Mostaru, Institut za ispitivanje materijala RS, Metacomm Jajce, Jel\u0161ingrad Livar Banja Luka, Garo Company Visoko, Swisslion Industrija alata Trebinje, Bigeste Ljubu\u0161ki, Tehni\u010dki remont u Bratuncu te Bosnaplod Br\u010dko.<\/p>\n\n\n\n
Prema informacijama, kod ovih izvora koji se vi\u0161e ne koriste, dominantno se radi o radioaktivnim izvorima kategorije 5, odnosno o kategoriji koja nema pretjerano veliki utjecaj na zdravlje stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, u bli\u017eoj povjesti mogli smo svjedo\u010diti kako su upravo zatvoreni izvori radioaktivnog zra\u010denja, koji se vi\u0161e ne koriste, najopasniji za okolinu.<\/p>\n\n\n\n
To je potvrdio i slu\u010daj iz 2019. godine kada je u Sarajevu detektirana kontaminacija ve\u0107e povr\u0161ine radioaktivnom materijom cezij-139 u okviru kompanije Energoinvest u naselju Stup.<\/p>\n\n\n\n
Brigu o ovom objektu nakon rata vodio je Institut za materijale i kvalitet kompanije Energoinvest, koji se nalazi na prethodno navedenom popisu. Nakon \u0161to je utvr\u0111eno curenje radioaktivne materije, pristupilo se sanaciji dijela objekta gdje je otkrivena radioaktivnost.<\/p>\n\n\n\n
Kako su tada naveli iz DARNS-a, ne postoji direktna opasnost po zdravlje ljudi te je nu\u017ena sanacija objekta i uklanjanja radioaktivnog materijala ispod dozvoljenih grani\u010dnih vrijednosti da bi se objekat stavio u uporabu.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to i dalje predstavlja problem za Bosnu i Hercegovinu jeste podatak Vije\u0107a ministara da dr\u017eava i dalje nema sredi\u0161nje skladi\u0161te gdje bi se odlagao ovakav otpad.<\/p>\n\n\n\n
“Budu\u0107i da u BiH jo\u0161 uvijek ne postoji sredi\u0161nje skladi\u0161te radioaktivnih izvora koji se vi\u0161e ne koriste, u postupku odobravanja kori\u0161tenja radioaktivnih izvora isklju\u010divo se priznaju dokazi o povratu istih po prestanku kori\u0161tenja”, navodi se u odgovoru.<\/p>\n\n\n\n
Prema informacijama iz Vije\u0107a ministara, u BiH i dalje postoje privremena skladi\u0161ta za radioaktivni otpad, \u0161to nije najbolje rje\u0161enje s obzirom na to da se nalaze u poduze\u0107ima kojima osnovna djelatnost ne spada u rukovo\u0111enje ovom vrstom otpada.<\/p>\n\n\n\n
“Trenutno, jedino skladi\u0161te radioaktivnog materijala koje bi se moglo koristiti, ukoliko dobije licencu od Agencije po podnesenom zahtjevu, nalazi se u okviru kompleksa Federalne uprave policije i njime upravlja Zavod za javno zdravstvo FBiH \u2013 Centar za za\u0161titu od zra\u010denja. Kapacitet skladi\u0161ta je gotovo popunjen, a zbog administrativnih barijera se u ovom skladi\u0161tu mogu eventualno skladi\u0161titi izvori zra\u010denja s teritorije FBiH samo u slu\u010daju izvanrednih situacija. Ovakva situacija je vrlo rizi\u010dna s obzirom na to da izvori zra\u010denja mogu predstavljati rizik za sigurnost i zdravlje stanovni\u0161tva te predstavljaju nezanemarivu prijetnju sigurnosti u BiH ukoliko do\u0111u u pogre\u0161ne ruke, po\u0161to se mogu koristiti za teroristi\u010dke aktivnosti”, navodi se u Izvje\u0161\u0107u o stanju radijacijske sigurnosti u BiH, objavljenom u rujnu 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n
Iako vlasti u Bosni i Hercegovini, potpuno opravdano, \u010dvrsto stoje iza odluke da je potpuno neprihvatljiv stav Hrvatske o odlaganju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, \u010dinjenica je da je po sli\u010dnom pitanju u BiH u prethodnom razdoblju poduzeto izuzetno malo aktivnosti kako bi ovakva vrsta otpada koja se nalazi u BiH dobila adekvatno mjesto na kojem bi se mogla skladi\u0161titi.<\/p>\n\n\n\n
OTPOR.Media<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prema podacima Vije\u0107a ministara BiH, trenutno se u Bosni i Hercegovini nalazi ukupno 926 zatvorenih radioaktivnih izvora zra\u010denja i ure\u0111aja koji sadr\u017ee zatvorene izvore zra\u010denja, od kojih je trenutno u upotrebi njih 131. Ovu informaciju je od Vije\u0107a ministara tra\u017eio zastupnik u Zastupni\u010dkom domu Parlamenta BiH Sa\u0161a Magazinovi\u0107, koji je u proceduru uputio pitanje vezano […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1720,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":0,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[70],"tags":[],"class_list":["post-15526","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-poljopriveda-i-ekologija"],"yoast_head":"\n