Posljednja zamjena magnetskih polova Zemlje najvjerojatnije se dogodila prije 42.000 godina, a tada je mogla biti uzrokom velikog izumiranja sisavaca i neandertalaca, pokazala je nova analiza prstenova fosiliziranog drve\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Nalazi studije, predstavljeni u \u010dasopisu Science, ukazuju na to da bi okretanje magnetskih polova, kada bi se ponovno dogodilo, bilo razorno – omogu\u0107ilo bi poja\u010dano zra\u010denje iz svemira i razvoj ekstremnih vremenskih uvjeta.<\/p>\n\n\n\n
Sjeverni pol juri prema Sibiru<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Zemljino magnetsko polje prote\u017ee se u svemir i najvi\u0161e je koncentrirano na Sjevernom i Ju\u017enom polu. No polovi ne miruju. Oni se kre\u0107u i povremeno preokre\u0107u.<\/p>\n\n\n\n Sjeverni pol danas se ne nalazi ondje gdje je nekad bio. 1900. bio je u Kanadi, a stolje\u0107e kasnije blizu Grenlanda. U proteklih 18 godina jurio je na istok oko 40 kilometara godi\u0161nje, a trenutno se kre\u0107e prema Sibiru.<\/p>\n\n\n\n Procjenjuje se da se magnetski polovi okre\u0107u svakih 200.000 do 300.000 godina, no za sada jo\u0161 nema dovoljno znanstvenih uvida o u\u010dinku tog doga\u0111aja na na\u0161 planet.<\/p>\n\n\n\n U novoj studiji Alan Cooper iz muzeja Ju\u017ene Australije u Adelaideu i njegovi kolege identificirali su najto\u010dniji trenutak u povijesti u kojem se dogodilo posljednje obrtanje polova Zemljinog magnetskog polja, koje se naziva Laschampov doga\u0111aj.<\/p>\n\n\n\n Tim je procijenio da se ono dogodilo prije 41.560 do 41.050 godina te da je obrnuto stanje trajalo manje od 1000 godina.<\/p>\n\n\n\n Do ove procjene tim je do\u0161ao na temelju analize radioaktivnog ugljika u prstenovima drevnog, fosiliziranog stabla \u010detinara kauri (Agathis australis) sa\u010duvanog u mo\u010dvarama sjevernog Novog Zelanda.<\/p>\n\n\n\n “Drvo je \u017eivjelo to\u010dno kroz Laschampov doga\u0111aj, a mi smo koristili promjene u radioaktivnom ugljiku C-14 u atmosferi kako bismo to\u010dno otkrili kada se magnetsko polje uru\u0161ilo”, rekao je Cooper za New Scientist.<\/p>\n\n\n\n Zemljina magnetosfera – podru\u010dje u kojem dominira Zemljino magnetsko polje – slabi tijekom obrtanja polova. Cooperov tim procjenjuje da je Zemljino magnetsko polje tijekom Laschampovog doga\u0111aja imalo ja\u010dinu od samo 6 posto dana\u0161njeg.<\/p>\n\n\n\n Magnetosfera \u0161titi Zemlju od \u0161tetnog zra\u010denja<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Poznato je da magnetosfera \u0161iti \u017eivot na Zemlji od razli\u010ditih zra\u010denja visokih frekvencija, tzv. ioniziraju\u0107eg zra\u010denja, te od kozmi\u010dkih zraka.<\/p>\n\n\n\n Kad magnetsko polje oslabi, kozmi\u010dke zrake ulaze u atmosferu i transformiraju atome ugljika u radioaktivni oblik C-14. Mjere\u0107i razinu C-14 u svakom prstenu fosiliziranog stabla kauri, tim je uspio to\u010dno datirati Laschampov doga\u0111aj.<\/p>\n\n\n\n U sljede\u0107em koraku znanstvenici su uz pomo\u0107 modeliranja poku\u0161ali utvrditi podudaraju li se neke klju\u010dne klimatske promjene s Laschampovim doga\u0111ajem kako bi ispitali mogu\u0107e klimatske efekte obrata polova. Rezultat je bio potvrdan – oslabljeno magnetsko polje omogu\u0107ilo je da vi\u0161e kozmi\u010dkih zraka iz svemira i ioniziraju\u0107eg zra\u010denja iz Sun\u010devih baklji do\u0111e do Zemlje i promijeni klimatske uvjete.<\/p>\n\n\n\n “Ono o\u0161te\u0107uje ozonski omota\u010d te do Zemlje dolaze velike koli\u010dine ultraljubi\u010dastog zra\u010denja\u201c ka\u017ee Cooper.<\/p>\n\n\n\n To je moglo prouzro\u010diti ekstremne vremenske uvjete, uklju\u010duju\u0107i munje, visoke temperature i puno sun\u010deve svjetlosti – na \u0161to su se organizmi mo\u017eda te\u0161ko mogli prilagoditi.<\/p>\n\n\n\n “Ove ekstremne promjene u okoli\u0161u mogle su prouzro\u010diti ili barem pridonijeti izumiranju, uklju\u010duju\u0107i ono velikih sisavaca u Australiji i neandertalaca u Europi”, ka\u017ee Paula Reimer s Queen’s Universityja Belfast, koja nije bila uklju\u010dena u istra\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n Megafauna diljem Australije i Tasmanije – prapovijesni divovski sisavci koji su postojali u kasnom pleistocenu – i neandertalci u Europi izumrli su otprilike u isto vrijeme kada se dogodio obrat magnetskog pola, prije 42.000 godina.<\/p>\n\n\n\n No, stru\u010dnjaci isti\u010du da lutanje sjevernog magnetskog pola koje se bilje\u017ei posljednjih stotinjak godina ne zna\u010di nu\u017eno da bi se obrat mogao dogoditi u nekoj skoroj budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n “To ne mora nu\u017eno zna\u010diti da \u0107e se obrat ponoviti, no kada bi se dogodio, bilo bi to apsolutno katastrofalno”, rekao je Cooper.<\/p>\n\n\n\n