Ideja o obilje\u017eavanju Me\u0111unarodnog dana \u017eena pojavila se prvi put po\u010detkom 20. stolje\u0107a u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije, koja je \u010desto dovodila do prosvjeda zbog lo\u0161ih radnih uvjeta.<\/p>\n\n\n\n
\u017dene zaposlene u industriji odje\u0107e i tekstila, javno su prosvjedovale 8. o\u017eujka 1857. u New Yorku. Policija je rastjerala prosvjednice, a te iste \u017eene su dva mjeseca kasnije organizirale sindikat i nastavile svoju trnovitu borbu za jednakopravnost u dru\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
Povodom ovogodi\u0161njeg Me\u0111unarodnog dana \u017eena Dnevni list razgovarao je s Antonijom Bano\u017ei\u0107 vije\u0107nicom u Gradskom vije\u0107u \u0160irokog Brijega, predsjednicom Kluba vije\u0107nika HDZ 1990 u GV \u0160.Brijega i predsjednicom Povjerenstva za ravnopravnost spolova u GV \u0160.Brijega.<\/p>\n\n\n\n
Od demonstracija \u017eena u New Yorku i obilje\u017eavanja prvog dana \u017eena u povijesti pro\u0161lo je mnogo godina. Koliko su se po va\u0161em mi\u0161ljenju \u017eene u BiH uspjele izboriti za jednakopravnost u dru\u0161tvu?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n -Gledaju\u0107i kroz povijesnu prizmu pomaka na polju jednakopravnosti ima, ali ipak trebamo biti svjesni \u010dinjenice da je Bosna i Hercegovina tradicionalno dru\u0161tvo u kojem se \u017eene svaki dan bore za bolji polo\u017eaj. Ustaljeni stereotipi o ulozi \u017eene u dru\u0161tvu, ni\u017ee pla\u0107e, priroda i opis poslova koje \u017eene obavljaju, samo su neki od problema s kojima se suo\u010davaju \u017eene u BiH. U najve\u0107em broju su borbe za bolji polo\u017eaj \u017eena u dru\u0161tvu pojedina\u010dne te samim time i te\u017ee. \u017dene u BiH se moraju ujediniti i organizirati kako bi proces uvo\u0111enja rodne ravnopravnosti uistinu funkcionirao u svim oblastima dru\u0161tvenog \u017eivota. Sjetimo se samo 1908. godine u New Yorku kada je 15.000 \u017eena mar\u0161iralo tra\u017ee\u0107i kra\u0107e radno vrijeme, bolje pla\u0107e i pravo glasa. Kada su se u BiH \u017eene organizirale i prosvjedovale? Pozitivne promjene ne\u0107e do\u0107i same po sebi, \u017eene u svim sferama dru\u0161tva se jednostavno trebaju aktivirati i ujediniti u zajedni\u010dkom cilju, a to je rodna ravnopravnost.<\/p>\n\n\n\n Koji su egzaktni primjeri neravnopravnosti spolova u BiH?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Primjeri neravnopravnosti spolova najuo\u010dljiviji su kada je u pitanju sudjelovanja \u017eena u javnom i politi\u010dkom \u017eivotu, zatim njihov polo\u017eaj na tr\u017ei\u0161tu rada koji je karakteristi\u010dan po vi\u0161estrukoj optere\u0107enosti \u017eena u domenu tr\u017ei\u0161ne ekonomije, te pove\u0107ano nasilje nad \u017eenama, uklju\u010duju\u0107i i nasilje u obitelji.<\/p>\n\n\n\n Spomenuli ste sudjelovanje \u017eena u politi\u010dkom \u017eivotu. Kakva je situacija po pitanju ravnopravnosti spolova na politi\u010dkom polju?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n -\u017dene definitivno nemaju jednak tretman u politici kao mu\u0161karci, a glavni razlog tome su konzervativno patrijarhalni dru\u0161tveni svjetonazori. U BiH su do sada su poduzete odre\u0111ene zakonske i druge mjere, posebno uvo\u0111enjem kvota u Izbornom zakonu BiH i Zakonu o financiranju politi\u010dkih stranaka, te djelovanjem kroz druge zakone s ciljem provo\u0111enja politike ravnopravnosti spolova, izme\u0111u ostalog, i u oblasti politi\u010dkog i javnog \u017eivota. Me\u0111utim, jo\u0161 uvijek nije do\u0161lo do su\u0161tinske promjene statusa i utjecaja \u017eene u politi\u010dkom \u017eivotu. \u017dene su i dalje na marginama politi\u010dke mo\u0107i, oslabljenog utjecaja na formuliranje i provo\u0111enje politika. No, za mene je takvo stanje poticaj da svojim primjerom poti\u010dem anga\u017eman \u017eena kako u politi\u010dkom tako i u javnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n Koje su promjene nu\u017ene kako bi se pobolj\u0161ao status \u017eena u javno-politi\u010dkom \u017eivotu?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n -U posljednjih deset godina u BiH su ulo\u017eeni odre\u0111eni napori na razvijanju doma\u0107eg pravnog, institucionalnog i politi\u010dkog okvira za primjenu principa ravnopravnosti spolova koji su dijelom uskla\u0111eni sa me\u0111unarodnim standardima. Me\u0111utim, rodna ravnopravnost jo\u0161 uvijek nije tretirana kao prioritet razvojnih i drugih strategija, te se jo\u0161 uvijek shva\u0107a kao pitanje kojim se primarno bave \u017eene. Stoga je ovo veoma dugotrajan proces koji uveliko zavisi od brojnih dru\u0161tvenih okolnosti i utjecaja na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Me\u0111utim, konkretno \u017eene se trebaju ekonomski osna\u017eiti, primjerice poticanjem samozapo\u0161ljavanja, poticanjem povoljnog kreditiranja kako bi se \u017eenama omogu\u0107io lak\u0161i pristup tr\u017ei\u0161tu rada. Zbog neosporno najva\u017enije biolo\u0161ke uloge \u017eena od velike je va\u017enosti i izgradnja mehanizama koji \u0107e \u017eenama omogu\u0107iti uskla\u0111ivanje privatnog i poslovnog \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n Jesu li \u017eene u HDZ-u 1990 ravnopravne s kolegama?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u2013Evo na svom primjeru mogu potvrditi da je jedan od prioritetnih ciljeva HDZ 1990 osiguranje rodne ravnopravnosti kako u samoj stranci, tako i u cjelokupnom dru\u0161tvu. Na proteklim lokalnim izborima sam bila nositeljica liste za GV \u0160irokog Brijega, predsjednica sam Kluba HDZ-a 1990 u GV\u2026 Jo\u0161 je tu puno kolegica koje obna\u0161aju zna\u010dajne pozicije u stranci i uistinu te\u017eimo ka potpunoj implementaciji rodne ravnopravnosti. \u017dene u HDZ-u 1990 su se organizirale, odr\u017eavamo redovne sastanke i svojim aktivizmom stvaramo bolje uvjete za status \u017eena u dru\u0161tvu. Evo u posljednje vrijeme smo sa Inicijativom gra\u0111anki Mostara intezivno radile na pronatalitetnoj i demografskoj politici, te smo uputile inicijativu Gradskom vije\u0107u Mostara za besplatno pred\u0161kolsko obrazovanje.<\/p>\n\n\n\n Predsjednica ste i Povjerenstva za ravnopravnost spolova u Gradskom vije\u0107u \u0160irokog Brijega. Imate li neke aktivnosti u planu?<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n -Prije tjedan dana smo odr\u017eali prvu konstituiraju\u0107u sjednicu Povjerenstva i odmah smo krenuli s radom. Povodom Dana \u017eena zajedno s udrugom DIVA- \u017eena sa stavom organiziramo tribinu humanitarnog karaktera koja \u0107e se odr\u017eati u subotu, 13. o\u017eujka 2021. godine, s po\u010detkom u 17 sati u Kinu Borak \u0160iroki Brijeg. Na tribini \u0107e sudjelovati dr.sc. Ivona \u0160ego Mari\u0107, profesorica s Pravnoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru, Anita Martinac, knji\u017eevnica iz Mostara, diplomirana pravnica i sudionica Domovinskoga rata, Radica Lasi\u0107, predsjednica udruge Narcis, koja \u0107e govoriti o zdravlju \u017eena i prevencijii raka. Upravo \u0107e udruzi Narcis i\u0107i i sva sredstva prikupljena od tobmole koja \u0107e se mo\u0107i kupiti na ulazu u kinu dvoranu. Minimalna cijena tombole je 5 KM, a svi koji \u017eele mogu ostaviti i ve\u0107i dobrovoljni prilog kako sve ide u humantirane svrhe. Zahvaljuju\u0107i svima koji su dodijelili poklone za tombolu i na taj na\u010din podr\u017eali ovaj doga\u0111aj, svi \u0107e posjetitelji osvojiti neku od nagrada. Tijekom ve\u010deri \u0107e nastupiti i violon\u010delistica Jelena Mili\u010devi\u0107 s prigodnom glazbenom to\u010dkom. Nakon formalnog dijela slijedi neformalno dru\u017eenje u Narodnoj knji\u017enici gdje \u0107e posjetitelji imati priliku pogledati \u201eizlo\u017ebu\u201c odnosno postavu plakata i \u010dlanaka o najzna\u010dajnim \u017eenama kroz povijest, istra\u017eivanja o \u017eenskim pravima i ravnopravnosti spolova u BiH te zanimljive \u010dlanke iz pro\u0161losti koji pokazuju koliki je jaz izme\u0111u pro\u0161lih i sada\u0161njih shva\u0107anja uloge \u017eene u dru\u0161tvu. Napominjem kako je ova tek prva od brojnih aktivnosti koje Povjerenstvo za ravnopravnost spolova \u0160irokog Brijega planira provesti u budu\u0107em periodu.<\/p>\n\n\n\n