Ove subote, 13.o\u017eujka, u kino dvorani Borak u \u0160irokom Brijegu odr\u017eana tribina povodom Me\u0111unarodnog dana \u017eena. Doga\u0111aj je organiziralo Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Gradskog vije\u0107a \u0160iroki Brijeg i udruga Diva-\u017eena sa stavom. Kako smo i obe\u0107ali donosimo inspiriraju\u0107e pri\u010de panelistica ovog doga\u0111aja.<\/p>\n\n\n\n
Prva panelistica bila je dr.sc. Ivona \u0160ego Mari\u0107, profesorica sa Pravnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru. Profesorica Ivona je govorila o polo\u017eaju i pravima \u017eena kroz povijest i danas, a svoje predavanje je zapo\u010dela citatom iz Biblije:\u201dNa svoju sliku Bog stvori \u010dovjeka, na sliku Bo\u017eiju on ga stvori mu\u0161ko i \u017eensko. \u201c, te je nastavila dalje:<\/p>\n\n\n\n
-Upravo danas mnogi pokreti koji se bave promicanjem prava \u017eena negativno analiziraju polo\u017eaj \u017eene u monoteisti\u010dkim religijama, a upravo je Isus bio 2000 godina ispred svog vremena jer jer ru\u0161io paradigmu patrijarhalnom \u017eidovskom pokretu i pristupao \u017eenama kao jednako vrijednim bi\u0107ima. Kroz povijest razli\u010dita su bila prava i polo\u017eaj \u017eena u dru\u0161tvu. U Babilonskom pravu \u017eene su imale pravnu i poslovnu sposobnost, raspolagale svojom imovinom, mogle sklapati pravne poslove, svjedo\u010diti na sudu, no ipak nisu bile izjedna\u010dene sa mu\u0161karcima. U Anti\u010dkoj Gr\u010dkoj, kolijevci europske civilizacije i demokracije \u017eenama je bilo zabranjeno kretanje no\u0107u dok im se i danju ograni\u010davalo. Jedina uloga \u017eene je bila ona maj\u010dinska uloga. I kroz srednji vijek uloga \u017eene je bila produ\u017eivanje ljudskog roda. Dok u srednjem vijeku Crkva je imala veliku kulturolo\u0161ku ulogu, ona je pomagala \u017eenama da se \u0161koluju i stje\u010du pismenost. Aristotel je pisao da su \u017eene po prirodi hladnije od mu\u0161karaca pa ih valja dr\u017eati u ku\u0107i da se ne prehlade, da je \u017eena stvorena od mu\u0161karca, radi mu\u0161karca i da mu slu\u017ei. Bitno je govoriti, bitno je pisati o pravnom polo\u017eaju \u017eena jer su naj\u010de\u0161\u0107i naslovi koji govore o \u017eenama upravo iz polja diskriminacije ili jo\u0161 gore o \u017eenama kao \u017ertvama obiteljskog nasilja. Upravo i ova tribina nastoji dati svoj doprinos primi\u010du\u0107i na\u010dela te jednakosti. Feminizam se danas \u010desto povezuje sa radikalnim zna\u010denjem kako kod mu\u0161karaca tako i kod ve\u0107eg broja \u017eena, ali feminizam je svjetonazor koji se zala\u017ee za unaprje\u0111enje polo\u017eaja \u017eena, ukidanje spolne diskriminacije i promicanje rodne jednakosti. Danas, gledaju\u0107i kroz povijesnu prizmu da nije bilo feminizma ne bi uop\u0107e mogle izi\u0107i iz ku\u0107e da se ne prehladimo – zaklju\u010dila je \u0160ego.<\/p>\n\n\n\n