Francuski predsjednik Emmanuel Macron mo\u017eda ni sam nije znao \u0161to je pokrenuo kada je u velja\u010di rekao kako se ne mo\u017ee isklju\u010diti slanje vojnih snaga u Ukrajinu, a u me\u0111uvremenu, \u010dini se, nije odustao od nastojanja da Francusku ja\u010de vojno pozicionira protiv prijetnji sigurnosti Europe i \u0161ire.<\/p>\n\n\n\n
Iako je ta njegova izjava izazvala konsternaciju me\u0111u zapadnim partnerima, pala je na plodno tlo prvenstveno u Balti\u010dkim zemljama, koje su, zajedno s Poljskom, najglasnije upozoravale na sigurnosnu opasnost koja vreba iz Kremlja.<\/p>\n\n\n\n
Ubrzo nakon toga, britanski \u0161ef diplomacije izjavio je kako se Ukrajina ima pravo braniti kada je govorio o oru\u017eju koje je Kijevu isporu\u010dio London, \u0161to je isprva bilo protuma\u010deno kao dopu\u0161tenje da ukrajinske snage mogu donirano britansko oru\u017eje, poput dalekometnog projektila Storm Shadow, koristiti za napade na ruskom tlu.<\/p>\n\n\n\n
Reakcija Kremlja bila je vje\u017eba raspore\u0111ivanja takti\u010dkog nuklearnog oru\u017eja, nov sve je zavr\u0161ilo ameri\u010dkim ga\u017eenjem \u2018crvene linije\u2018, kada je Joe Biden dopustio Kijevu da koristi ameri\u010dko oru\u017eje za napade na ruski teritorij, ali u ograni\u010denom opsegu, odnosno samo na ciljeve koji predstavljaju opasnost za Harkiv.<\/p>\n\n\n\n
Reuters je nedavno prenio rije\u010di anonimnih diplomatskih izvora prema kojima bi Francuska uskoro mogla poslati vojne instruktore u Ukrajinu. Diplomati su rekli da se Pariz nada kreirati i voditi koaliciju zemalja koje nude takvu pomo\u0107 Kijevu. Francuska bi, prema ovom planu, prvo poslala ograni\u010den broj osoblja da procijeni modalitete misije prije nego \u0161to po\u0161alje nekoliko stotina instruktora, a Kijev je potom potpisao dokument kojim se francuskim vojnim instruktorima omogu\u0107uje pristup ukrajinskim centrima za obuku.<\/p>\n\n\n\n
Misija Akila<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ruski \u0161ef diplomacije Sergej Lavrov, u utorak je izjavio da bi svaki francuski vojni instruktor u Ukrajini bio bi legitimna meta za ruske oru\u017eane snage te izrazio uvjerenje da su francuski instruktori ve\u0107 na ukrajinskom teritoriju. “Bez obzira na njihov status, vojni du\u017enosnici ili pla\u0107enici predstavljaju legitimnu metu za na\u0161e oru\u017eane snage”, rekao je. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je, pak, da “instruktori koji obu\u010davaju snage kijevskog re\u017eima nemaju nikakvu vrstu imuniteta i nije va\u017eno jesu li Francuzi ili ne”.<\/p>\n\n\n\n Macronov ured nije komentirao reakcije iz Kremlja, a francuski predsjednik posljednjih je mjeseci sve o\u0161triji po pitanju europskih obrambenih pitanja – opetovano je pozivao na sna\u017eniju i integriraniju europsku obranu, ocijenio da bi francusko nuklearno oru\u017eje trebalo biti dio rasprave o europskoj obrani te poru\u010dio da bi “Europa mogla umrijeti”.<\/p>\n\n\n\n U me\u0111uvremenu, Francuska nastavlja sa svojim poja\u010danim obrambenim pozicioniranjem u sklopu NATO-a, posebno kada su u pitanju mornari\u010dke snage. Od izbijanja rata u Ukrajini, Pariz je sve vi\u0161e iskazivao spremnost da se sna\u017enije uklju\u010di u vojna djelovanja NATO-a.<\/p>\n\n\n\n Misija Akila u Sredozemnom moru za francusku je mornaricu po mnogo \u010demu predstavljala prve korake u tom smjeru. Po prvi puta njihov nosa\u010d zrakoplova Charles de Gaulle na nuklearni pogon, koji opslu\u017euje do 2000 mornara i koji mo\u017ee prevaliti 1000 milja dnevno, do\u0161ao je pod operativnu kontrolu NATO-a. Tako\u0111er po prvi put, francuski borbeni zrakoplovi Rafale Marine letjeli su od Jonskog do Balti\u010dkog mora, \u0161to zna\u010di \u0161est sati i 4000 prevaljenih kilometara preko neba Europe. Iznad Poljske gorivom u zraku punio ih je francuski zra\u010dni tanker, prenosi Politico.<\/p>\n\n\n\n Misija Akila uklju\u010divala je sudjelovanje u NATO-ovoj vje\u017ebi Neptune Strike 2024, \u0161to je na\u010din da Francuska poka\u017ee kolegama \u010dlanicama NATO-a da Pariz \u017eeli biti klju\u010dni igra\u010d u zapadnom vojnom savezu, ali i da Pariz po\u0161alje poruku Rusiji.<\/p>\n\n\n\n Charles de Gaulle je udarna igla francuske mornarice i klju\u010dna je u svim naporima Pariza da projicira svoju snagu. Dug je 261 metar, te\u0161ko naoru\u017ean i opremljen katapultima na parni pogon za lansiranje letjelica s kojima se mogu mjeriti samo SAD – uskoro i Kina – te mo\u017ee nositi nuklearno oru\u017eje.<\/p>\n\n\n\n Uskla\u0111ivanjem protiv ruskog \u2018paradiranja\u2018<\/strong><\/p>\n\n\n\n Od kada je Rusija izvr\u0161ila invaziju na Ukrajinu, promijenjeno sigurnosno okru\u017eenje u\u010dinilo je vje\u017ebe poput Neptune Strike klju\u010dnim dijelom NATO-ovih napora da pobolj\u0161a interoperabilnost sa saveznicima i odvrati potencijalne neprijatelje. Vje\u017eba je odr\u017eana tijekom travnja i svibnja, a sudjelovali su brodovi iz 11 zemalja NATO-a, uklju\u010duju\u0107i nosa\u010d Charles de Gaulle. Za Francusku je vje\u017eba bila na\u010din da se bolje uskladi s drugim \u010dlanicama NATO-a.<\/p>\n\n\n\n Sve do rata u Ukrajini, Pariz je vezivao velik dio svojih vojnih napora, a posebno svojih kopnenih snaga, za biv\u0161e francuske kolonije u Africi. Sada francuska nastojanja u NATO-u uklju\u010duju preuzimanje vodstva u operaciji borbene skupine zapadnog saveza u Rumunjskoj. Vje\u017eba je tako\u0111er osmi\u0161ljena kako bi potvrdila NATO-ovu pomorsku prisutnost u Sredozemlju. Naime, Rusija ima pomorsku bazu u Tartusu u Siriji, koju je koristila za svoje intervencije u gra\u0111anskom ratu u toj zemlji. Prisustvo i utjecaj Moskve u toj se regiji znatno pro\u0161irio od po\u010detka rata u Ukrajini.<\/p>\n\n\n\n Prije po\u010detka invazije 2022. godine, francuska udarna skupina nosa\u010da mogla je doploviti do Cipra, a da ni u jednom trenutku ne nai\u0111e na ruske brodove. No, sada se francuski ratni brodovi po\u010dinju pripremati za susrete s ruskim brodovima ve\u0107 u Mesinskom tjesnacu, morskom prolazu izme\u0111u Sicilije i Italije, koji spaja Jonsko i Tirensko more. “Rusi paradiraju po cijelom Mediteranu. Znamo da su tu. Mi gledamo njih, a oni nas”, rekao je za Politico poru\u010dnik Alexandre Duguay, \u010dasnik za vezu kanadske mornarice u sklopu francuske udarne skupine nosa\u010da.<\/p>\n\n\n\n U lipnju 2022., kao odgovor na napad Kremlja na Ukrajinu krajem velja\u010de, \u010delnici NATO-a odlu\u010dili su zna\u010dajno poja\u010dati zajedni\u010dke vje\u017ebe. Za francusku udarnu skupinu, jedan od glavnih ciljeva vje\u017ebe bio je pobolj\u0161ati razumijevanje NATO lanca zapovijedanja. “Vje\u017eba je potvrdila da je rad unutar skupine te\u017eak, ali zajedno smo ja\u010di – kada ste dobro organizirani i upotpunjujete kapacitete, umno\u017eavate ih”, rekao je kontraadmiral Jacques Mallard, zapovjednik udarne skupine nosa\u010da. Podru\u010dja za pobolj\u0161anja, pak, uklju\u010duju logistiku, razmjenu obavje\u0161tajnih podataka i koordinaciju.<\/p>\n\n\n\n Od te\u0161kog saveznika do klju\u010dnog doprinositelja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Obim izazova koji predstavlja Rusija prisiljava i NATO i Francusku da rastegnu svoje snage – od Sredozemlja, gdje je bila bazirana udarna skupina, do Balti\u010dkog mora, gdje su dva borbena zrakoplova Rafale Marine imala zadatak prona\u0107i metu, neopa\u017eeno je fotografiraju\u0107i i simuliraju\u0107i napad na moru, nedaleko od ruske eksklave Kalinjingrad.<\/p>\n\n\n\n Ipak, napori koje ula\u017ee Francuska u sklopu NATO-a, ne zna\u010de da je Pariz odustao od svojih tradicionalnih neslaganja s Washingtonom. Francuska se i dalje zala\u017ee za \u2018europski stup\u2018 u vojnom savezu i nije odustala od ambicije da bude sila ravnote\u017ee na svjetskoj sceni. Pariz se tako\u0111er o\u0161tro protivi \u0161irenju NATO-a na indo-pacifi\u010dku regiju, za \u0161to se o\u010dekuje da \u0107e biti kamen spoticanja na summitu NATO saveza u srpnju u Washingtonu. Istovremeno, Pariz sve vi\u0161e poku\u0161ava pove\u0107ati svoj udio u kolektivnoj obrani same Europe. Prema studiji koju je pro\u0161le godine objavio francuski think tank IFRI, Francuska je od “te\u0161kog saveznika postala klju\u010dni doprinositelj”.<\/p>\n\n\n\n \u010cak i kada nije sudjelovala u integriranom zapovjedni\u0161tvu NATO-a, pona\u0161ala se \u010dlanica zapadnog saveza, a francusko zrakoplovstvo i mornarica djelovali su zajedno s NATO saveznicima. S druge strane, francuske kopnene snage manje su integrirane jer nisu trebale djelovati u koalicijama, no francuska vojska radi i na tome te je pro\u0161le godine kreirala kopneno zapovjedni\u0161tvo za Europu.<\/p>\n\n\n\n Ipak, sna\u017enije priklanjanje NATO-u ima politi\u010dku cijenu u Parizu – prema studiji iz 2019. godine, francuski gra\u0111ani su me\u0111u onima koji imaju najmanje pozitivne stavove po pitanju NATO-a me\u0111u zemljama \u010dlanicama.<\/p>\n\n\n\n Stranke krajnje desnice i krajnje ljevice, koje redovito vode kampanju za povla\u010denje Francuske iz integriranog zapovjedni\u0161tva NATO-a, o\u0161tro su kritizirale sudjelovanje Charlesa de Gaullea u misiji NATO-a, tvrde\u0107i da francuski predsjednik Emmanuel Macron rasprodaje krunski dragulj francuske mornarice Amerikancima.<\/p>\n\n\n\n OTPOR.Media<\/sup><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Francuski predsjednik Emmanuel Macron mo\u017eda ni sam nije znao \u0161to je pokrenuo kada je u velja\u010di rekao kako se ne mo\u017ee isklju\u010diti slanje vojnih snaga u Ukrajinu, a u me\u0111uvremenu, \u010dini se, nije odustao od nastojanja da Francusku ja\u010de vojno pozicionira protiv prijetnji sigurnosti Europe i \u0161ire. Iako je ta njegova izjava izazvala konsternaciju me\u0111u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":160,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":0,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-159","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-ww-iii"],"yoast_head":"\n