P\u0107ele imaju znatno ve\u0107u gusto\u0107u stanica mozga \u010dak i od mozgova malih ptica koji su poznati po velikoj gusto\u0107i neurona.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je pritom da se ve\u0107 ranije pokazalo da je gusto\u0107a stanica mozgova ptica ve\u0107a nego kod ljudi. To mo\u017ee objasniti za\u0161to su neke ptice, poput vrana ili sivih papiga, toliko inteligentne da imaju svijest o sebi i kognitivne sposobnosti djeteta te da mogu rje\u0161avati slo\u017eene zadatke u vi\u0161e koraka. No visoka inteligencija uglavnom je svojstvena pticama koje su izrazito dru\u0161tvene.<\/p>\n\n\n\n
S druge strane, zanimljivo je da mravi imaju manju gusto\u0107u stanica mozga. Znanstvenici pretpostavljaju da je uzrok razlika izme\u0111u na\u010dina \u017eivota. P\u010dele lete i oslanjaju se na svoje vizualne sposobnosti. Tako\u0111er, me\u0111u sobom komuniciraju i prenose poruke o polo\u017eaju lokaliteta na kojem ima po\u017eeljnog cvije\u0107a. Mravi za svoj opstanak ne trebaju takve sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n
Znanstvenici su ve\u0107 ranije uspore\u0111ivali veli\u010dine i te\u017eine mozgova raznih insekata, koji sadr\u017ee neovisne specijalizirane regije za obradu vizualnih informacija, zvukova, mirisa, pa \u010dak i sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n
Gu\u0161\u0107i mozak olak\u0161ava letenje<\/span><\/strong> Rebekah Keating Godfrey sa Sveu\u010dili\u0161ta u Arizoni i njezini kolege prou\u010davali su mozak insekata koriste\u0107i nedavno razvijenu tehniku \u200b\u200bza brojanje mo\u017edanih stanica. Izdvojili su mozak 450 insekata koji spadaju u 32 razli\u010dite vrste, uklju\u010duju\u0107i p\u010dele, ose, mrave i vrste muha.<\/p>\n\n\n\n Svaki je mozak bio samljeven i natopljen otopinom koja osloba\u0111a jezgru svake mo\u017edane stanice. Tim sadr\u017eajima dodali su boju zbog koje jezgre fluoresciraju, \u0161to im je omogu\u0107ilo da ih izbroje u malom uzorku pod posebnim “epifluorescentnim” mikroskopom koji koristi ultraljubi\u010dasto svjetlo. Na temelju tih uzoraka kona\u010dno su procijenili broj neurona u cijelom mozgu odre\u0111ene vrste.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eiva\u010di su otkrili da su neke p\u010dele – posebno one iz roda glinarica (Augochlorella) – imale vrlo velik broj neurona za svoje veli\u010dine mozga: oko 2 milijuna po miligramu. To je vi\u0161e \u010dak i od broja neurona koje imaju male ptice poput zlatnoglavog kralji\u0107a (Regulus regulus), koji ima oko 490.000 stanica po miligramu.<\/p>\n\n\n\n S druge strane, mravi, u usporedbi s p\u010delama i osama, imaju i mali mozak i relativno malo mo\u017edanih stanica. Jedna vrsta mrava analizirana u studiji (Novomessor cockerelli) imala je samo 400.000 stanica po miligramu.<\/p>\n\n\n\n
No veli\u010dina mozga, bilo kod insekata ili kod kralje\u017enjaka, poput ptica i sisavaca, ne daje uvijek realnu predod\u017ebu o njegovoj snazi. Razlog je to \u0161to neke \u017eivotinje – posebno one lete\u0107e poput ptica, imaju gu\u0161\u0107e zbijene neurone kako ih mozgovi svojom veli\u010dinom i te\u017einom ne bi ometali u letu.<\/p>\n\n\n\n