Srce je mi\u0161i\u0107 koji pumpa krv u tijelo, a normalno zdravo srce odraslih otprilike je veli\u010dine stisnute \u0161ake. Kao \u0161to motor pokre\u0107e automobil, srce odr\u017eava tijelo u pokretu.<\/p>\n\n\n\n
Starenje mo\u017ee uzrokovati promjene u srcu i krvnim \u017eilama te srce prilikom fizi\u010dke aktivnosti ili u stresu mo\u017ee kucati ja\u010de nego u mla\u0111oj dobi za vrijeme istih aktivnosti. Me\u0111utim, broj otkucaja srca u minuti (brzina otkucaja srca) u mirovanju ne mijenja se zna\u010dajno s normalnim starenjem.<\/p>\n\n\n\n
Promjene koje se doga\u0111aju s godinama mogu pove\u0107ati rizik od sr\u010danih bolesti. Glavni uzrok sr\u010danih bolesti jest nakupljanje masnih naslaga u zidovima arterija i to je proces koji traje godinama, dobra vijest je da se zdravim na\u010dinom \u017eivota te promijene mogu izbje\u0107i, smanjiti ili odgoditi. Za osobe starije od 65 godina puno je izglednije da obole od koronarnih bolesti i zatajenja srca od mla\u0111ih. Naj\u010de\u0161\u0107a promjena koja se doga\u0111a sa starenjem, a povezana je s kardiovaskularnim bolestima je pove\u0107ana krutost velikih arterija – arterioskleroza ili otvrdnu\u0107e arterija. To uzrokuje visoki krvni tlak ili hipertenziju koja postaje sve \u010de\u0161\u0107a kako osoba stari.<\/p>\n\n\n\n
Visoki krvni tlak i ostali faktori rizika, uklju\u010duju\u0107i dob, pove\u0107avaju rizik od razvoja ateroskleroze. Budu\u0107i da postoji nekoliko promjenjivih \u010dimbenika rizika za aterosklerozu to nije nu\u017eno normalan dio starenja. Plak se nakuplja unutar zidova arterija i vremenom ih stvrdnjava i su\u017eava, \u0161to ograni\u010dava protok krvi bogate kisikom do organa i drugih dijelova tijela. Bolest srca se razvije kada se nakupi plak u koronarnim arterijama, smanjuju\u0107i dotok krvi u sr\u010dani mi\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
S vremenom sr\u010dani mi\u0161i\u0107 mo\u017ee oslabiti i \/ ili se o\u0161tetiti \u0161to rezultira zatajenjem srca. O\u0161te\u0107enje srca mo\u017ee biti uzrokovano sr\u010danim udarima, dugogodi\u0161njom hipertenzijom i dijabetesom te kroni\u010dnom uporabom \u017eestokog alkohola. <\/p>\n\n\n\n
Kada osoba u\u0111e u odre\u0111enu dob treba \u010de\u0161\u0107e mjeriti krvni tlak \u010dak i ako je tijekom mla\u0111ih godina \u017eivota imala nizak tlak. To je potrebno zato jer promijene na arterijama mogu dovesti do hipertenzije. Mogu\u0107e je da se osoba osje\u0107a dobro iako ima povi\u0161eni krvni tlak, ali ako se ne lije\u010di mo\u017ee do\u0107i do mo\u017edanog udara i problema sa srcem, o\u010dima, mozgom i bubrezima. Kako bi se tlak regulirao potrebno se redovito baviti tjelesnom aktivno\u0161\u0107u, prilagoditi prehranu i smanjiti unos soli, a i lijekovi su \u010desto nu\u017eni.<\/p>\n\n\n\n
Promjene na srcu koje naj\u010de\u0161\u0107e dolaze s godinama:<\/span><\/strong>
Skupljanje vode <\/span><\/strong>– Postoje promjene povezani s dobi koje mogu dovesti do aritmije – ubrzanog, usporenog ili nepravilnog rada srca. Sr\u010dani zalistci slo\u017eene su strukture koje imaju funkciju ventila, a smje\u0161tene su izme\u0111u pretklijetke i klijetke odnosno izme\u0111u klijetke i arterije koja izlazi iz srca, a kontroliraju protok krvi izme\u0111u komora srca te mogu postati deblji i \u010dvr\u0161\u0107i. Ako do\u0111e do zadebljana, mogu ograni\u010diti protok krvi iz srca, a ako se oba za\u010depe mo\u017ee do\u0107i do nakupljanja teku\u0107ine u plu\u0107ima ili tijelu (noge, stopala i trbuh).
Pove\u0107ano srce<\/span><\/strong> – Komore srca mogu se pove\u0107ati. Sr\u010dana stijenka zadeblja pa se koli\u010dina krvi koju komora mo\u017ee zadr\u017eati smanjuje unato\u010d pove\u0107anoj ukupnoj veli\u010dini srca. Dugotrajna hipertenzija glavni je uzrok zadebljana sr\u010dane stijenke, \u0161to mo\u017ee pove\u0107ati rizik od aritmije.
Edem <\/span><\/strong>– S porastom dobi ljudi postaju osjetljiviji na sol \u0161to mo\u017ee uzrokovati porast krvnog tlaka i \/ ili oticanje gle\u017enja ili stopala (edem).
Slabo srce zbog drugih bolesti <\/span><\/strong>– Bolesti \u0161titnja\u010de i kemoterapija mogu oslabiti sr\u010dani mi\u0161i\u0107. Stvari koje ne mo\u017ee\u0161 kontrolirati, poput obiteljske anamneze, mogu pove\u0107ati rizik od sr\u010danih bolesti. No, vo\u0111enje zdravog stila \u017eivota mo\u017ee pomo\u0107i da izbjegne\u0161 ili odgodi\u0161 ozbiljne bolesti.<\/p>\n\n\n\n