Godine 1904. ro\u0111en je Stanislav \u0160imi\u0107 iz Drinovaca, poznati knji\u017eevnik iz Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n
Stanislav \u0160imi\u0107 je pet i pol godina mla\u0111i brat Antuna Branka \u0160imi\u0107a, jednog od najve\u0107ih hrvatskih pjesnika. Ro\u0111en je u uglednoj i onodobno bogatoj obitelji Martina i Vide \u0160imi\u0107 (ro\u0111ene Tomas). \u010cetverogodi\u0161nju osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u Drinovcima kao najbolji u\u010denik. U rujnu 1915. po\u0161ao je kao vanjski u\u010denik u prvi razred Franjeva\u010dke gimnazije na \u0160irokom Brijegu, gdje je ostao \u010detiri godine (1915.-1919.). Vi\u0161u gimnaziju polazio je u Mostaru (1919.-1923.). Kao \u0161esnaestogodi\u0161njak (1920.) odlu\u010dio se na \u017eivotnu vjernost knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detkom sije\u010dnja 1923. stigao je u Zagreb te nudio urednicima pjesme, a uzgredice je poku\u0161ao polo\u017eiti osmi razred gimnazije. Na poziv maj\u010dina ro\u0111aka, dr\u017eavnog du\u017enosnika Ivana Bandi\u0107a, produ\u017eio je u Beograd, gdje se zadr\u017eao nekoliko tjedana u dru\u0161tvu studenata i pjesnika. Upoznao je Tina Ujevi\u0107a. Vrlo razo\u010daran Beogradom vratio se u Mostar. Po\u010detkom ljeta 1923. u Zagrebu je polo\u017eio maturu te uspostavio suradnju s novopokrenutim \u010dasopisom Orkan. U rujnu 1923. upisao je slavistiku i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. S bratom Antunom Brankom \u0160imi\u0107em planirao je tiskanje \u010daspisa Knji\u017eevnik.<\/p>\n\n\n\n
Prve stihove tiskao je 1923. u zagreba\u010dkom Orkanu. Tijekom \u017eivota objavio je gotovo 200 pjesama u listovima i \u010dasopisima te dvije pjesni\u010dke knjige: \u010citanka za sve dru\u0161tvene razrede (1939.) i Gnjev i pjev (1956.).<\/p>\n\n\n\n
Kritike je tako\u0111er po\u010deo objavljivati 1923. Godine 1930. objavio je dva izvrsna eseja koja su privukla veliku pozornost: Knji\u017eevni\u010dka savjest i Mato\u0161 danas. Kriti\u010dki ugled osobito je stekao 1933. nevelikom knjigom Krle\u017ea kao kritik. Nakon \u010detiri godine objavljuje drugu knjigu kritika, eseja, rasprava, prikaza i polemika: Dalekozor duha (1937.).<\/p>\n\n\n\n
U travnju i svibnju 1941. u Zagrebu je o\u010dekivao naplatu za protunacisti\u010dke i protufa\u0161isti\u010dke stavove. \u017divot mu je spasio odvev\u0161i ga u bolnicu partizanski zapovjednik Ante Tuna Ramljak. Izba\u010den je iz Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika (1945.). Radio je kao bibliotekar Radni\u010dke biblioteke. Punih deset godina (1941-1950) nisu mu ni fa\u0161isti ni komunisti dopu\u0161tali objavljivanje kriti\u010dkih tekstova. Krajem 1950. i u 1951. dopu\u0161teno mu je bilo samo pisanje o svjetskoj knji\u017eevnosti, a tek 1952. u Krugovima omogu\u0107eno mu je objavljivanje tekstova o hrvatskoj knji\u017eevnosti.<\/p>\n\n\n\n
Na Tre\u0107em kongresu knji\u017eevnika Jugoslavije 1952. u Ljubljani napao je Krle\u017ein \u201cdemago\u0161ki referat\u201d te ponovo doveo sebe u velike nevolje. Komunisti\u010dka partija mu je zabranila suradnju u listovima i \u010dasopisima (1952.-1953.). Vratio se zapravo tek po\u010detkom 1954. kao nepokolebljivi, nesluganski \u010dvrsti kritik u hrvatsku knji\u017eevnost.<\/p>\n\n\n\n
Godine 1955. objavio je knjigu Jezik i pjesnik: u prvom dijelu su jezikoslovne teme, a zatim kritike i eseji o knji\u017eevnosti, filmu, \u010dasopisima itd. Ukupno je do kraja \u017eivota objavio vi\u0161e od dvjesto kriti\u010dkih tekstova u listovima i \u010dasopisima koje nije uspio ponovno objaviti u knjigama. Neki su njegovi kriti\u010dki tekstovi tek posmrtno objavljeni.<\/p>\n\n\n\n
Pisao je pjesme i lirsku prozu, ali je po originalnosti i specifi\u010dnim pogledima na knji\u017eevnost va\u017eniji njegov kriti\u010darski rad. Kritike su mu polemi\u010dne, osebujna stila, te esejisti\u010dki pisane. Bio je zaokupljen tra\u017eenjem apsolutne \u010disto\u0107e jezika i stila. Pisao je o Mato\u0161u, A. B. \u0160imi\u0107u, Krle\u017ei, Ujevi\u0107u, Krklecu, Cesari\u0107u i drugima.<\/p>\n\n\n\n
OTPOR.Media<\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Godine 1904. ro\u0111en je Stanislav \u0160imi\u0107 iz Drinovaca, poznati knji\u017eevnik iz Bosne i Hercegovine. Stanislav \u0160imi\u0107 je pet i pol godina mla\u0111i brat Antuna Branka \u0160imi\u0107a, jednog od najve\u0107ih hrvatskih pjesnika. Ro\u0111en je u uglednoj i onodobno bogatoj obitelji Martina i Vide \u0160imi\u0107 (ro\u0111ene Tomas). \u010cetverogodi\u0161nju osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u Drinovcima kao najbolji u\u010denik. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2954,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":1,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[159],"tags":[],"class_list":["post-16197","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-prisjecanje-portala-otpor-media"],"yoast_head":"\n