{"id":16204,"date":"2021-04-16T07:58:54","date_gmt":"2021-04-16T07:58:54","guid":{"rendered":"https:\/\/test.otpor.media\/index.php\/2021\/04\/16\/https-otpor-media-hoce-li-mostarsko-blato-dobiti-status-iba-podrucja-medunarodno-priznatog-stanista-za-ptice\/"},"modified":"2024-07-04T13:36:32","modified_gmt":"2024-07-04T13:36:32","slug":"https-otpor-media-hoce-li-mostarsko-blato-dobiti-status-iba-podrucja-medunarodno-priznatog-stanista-za-ptice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/otpor.media\/?p=16204","title":{"rendered":"Ho\u0107e li Mostarsko blato dobiti status IBA podru\u010dja – me\u0111unarodno priznatog stani\u0161ta za ptice ?"},"content":{"rendered":"\n
Dok se druge zemlje bore za o\u010duvanje vla\u017enih stani\u0161ta na podru\u010dju Bosne i Hercegovine nastavlja se nebriga za istim kroz hidrotehni\u010dke i infrastrukturne zahvate uni\u0161tavaju\u0107i se stani\u0161ta za ptice i ribe koje su ugro\u017eene na globalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n
Mostarsko polje spada u kra\u0161ka polje zapadne Hercegovine sa povr\u0161inom od 33.144177km2 . U administrativnom pogledu prostire se na podru\u010dju Grada Mostara (jugoisto\u010dni dio) i Grada \u0160iroki Brijeg (sjever zapadni dio) sa nadmorskom visinom od 233 m.n.m. do 245 m.n.m Tijekom ki\u0161nog razdoblja (prolje\u0107e\/jesen) polje popliva stvaraju\u0107i nepreglednu vodenu povr\u0161inu od cca 32.79km2.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
Izgradnjom HE Mostarsko blato izvr\u0161eni su melioracijski zahvati u prostoru (iskopani odvodni kanali, napravljene mini akumulacije) \u0161to je ubrzalo povla\u010denje vode sa poplavnih povr\u0161ina svode\u0107i poplave na samo nekoliko dana ili tjedana. Upravo ovi i ovakvi zahvati negativno se odr\u017eavaju na biolo\u0161ku komponentu (ptice, ribe, vodozemce) koji ne trpe nagle i brze promjene razine vode i gubitka iste \u0161to dovodi u pitanje i opstojnost istih u prostoru. Vodene povr\u0161ine svedene su na ujezerene dijelove (akumulaciju i kanale) \u0161to je utjecalo na promjene u strukturni i brojnosti pti\u010djih i ribljih vrata.<\/p>\n\n\n\n
Imaju\u0107i u vidu \u010dinjenicu da Mostarsko blato ima svoju biolo\u0161ku i krajobraznu vrijednost u pogledu raznolikosti stani\u0161nih tipova i vrsta koje se nalaze na Annexima Direktiva o o\u010duvanju prirodnih stani\u0161ta i divlje faune i flore (Council Directive 92\/43\/EEC) i Direktiva o za\u0161titi divljih ptica (Council Directive 79\/409\/EEC; 2009\/147\/EC) – NATURA 2000 \u0161to ga je svrstalo na listu hot-spot podru\u010dja na razini Mediterana. Podru\u010dje Mostarskog blata uvr\u0161teno je i na listu potencijalnih podru\u010dja NATURA 2000 za BIH, te kao takvo spada u podru\u010dja koja zahtijevaju procjena utjecaja na prirodu. Procjena bi dala odgovore na ciljeve za\u0161tite i o\u010duvanje vrsta i stani\u0161ta, uva\u017eavaju\u0107i pri tom cjelovitost podru\u010dja s obzirom na njegovu strukturu i funkcionalnost.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
U zadnjih 50 godina, neracionalnim kori\u0161tenjem vodnih resursa i poplavnih podru\u010dja nepovratno je izgubljeno 50 % mo\u010dvarnih podru\u010dja u svijetu. Za vla\u017ena stani\u0161ta vezano je vi\u0161e od 40 % biljaka i \u017eivotinja. Njihova vrijednost, po nekim procjenama, prema\u0161uje 45% vrijednosti svih ekosustava, iako ona \u010dine samo 6% povr\u0161ine Zemlje i 15% teritorije BIH.<\/p>\n\n\n\n
Mjere za o\u010duvanje mo\u010dvarnih stani\u0161ta, biolo\u0161ke raznolikosti vodnih i o vodi ovisnih ekosustava obavlja se u skladu sa Zakonom o za\u0161titi prirode FBIH (Slu\u017ebene novine FBIH, broj 03\/33, \u010dlanak 50. i Zakonom o vodama Federacije BiH (“Slu\u017ebene novine Federacije BiH”, broj 70\/06) gdje se navodi da sva prirodna jezera i bare, sve lokve u priobalju ve\u0107e od 0,01 ha, prirodne i doprirodne mo\u010dvare ve\u0107e od 0,25 ha, cretovi, izvori, ponori i potoci s obalnim pojasom od 2 metra, predstavljaju ekolo\u0161ki zna\u010dajna podru\u010dja za FBIH.<\/p>\n\n\n\n
<\/figure><\/div>\n\n\n\n
U Bosni i Hercegovini od 1888. godine do danas je zabilje\u017eeno 329 vrsta ptica. Pri tome, 226 vrsta je zabilje\u017eeno na gnije\u017e\u0111enju dok je 97 vrsta je ozna\u010deno kao ugro\u017eeno. Na podru\u010dju Mostarskog blata utvr\u0111ena je prisutnost 222 vrsta ptica.<\/p>\n\n\n\n
Pod okriljem Me\u0111unarodnog savjeta za za\u0161titu ptica (ICBP) 1987. godine zapo\u010det je me\u0111unarodni paneuropski program pod nazivom \u201cPodru\u010dja zna\u010dajna za ptice\u201d (eng. \u201cImportant Bird Areas\u201d-IBAs). Ovom programu je prethodila izrada kriterija i prvog popisa na nivou zapadne Europe koji je ura\u0111en jo\u0161 1981. godine, a uklju\u010divao je 694 IBA podru\u010dja u 10 zemalja. Danas ovaj program predstavlja jedan od najrazvijenijih ornitolo\u0161kih programa u svijetu (Heath i Evans, 2000, Puzovi\u0107 i sar., 2009, Savelji\u0107 i sar., 2007). Prema posljednjim podacima 10.993 podru\u010dja u 193 zemlje je uvr\u0161teno na listu IBA podru\u010dja. Od spomenutog broja oko 49% podru\u010dja identificiranih kao IBA nisu obuhva\u0107ena za\u0161titom (Butchart i sar., 2012). Pri tome, samo je u Europi oko 4.000 podru\u010dja uvr\u0161teno na listu podru\u010dja koje ispunjavaju kriterije, \u0161to predstavlja oko 7% europskog teritorija (http:\/\/www.birdlife.org\/action\/science\/sites\/ european_ibas\/index.html<\/a><\/strong>).<\/p>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/mostarsko-blato-16421-1.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/mostarsko-blato-16421-3.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/mostarsko-blato-16421-4.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/mostarsko-blato-16421-2.jpg\")
<\/figure><\/div>\n\n\n\n