U jeku pandemije, po\u010detkom godine, svaki peti srednjo\u0161kolac bio je depresivan, no stanje je sada jo\u0161 gore: psihijatrijski odjeli za djecu i mlade posljednjih tjedana preplavljeni su pacijentima, a broj hospitalizacija adolescenata zbog depresije i suicidalnog pona\u0161anja dramati\u010dno raste, pi\u0161e NoviList.hr.<\/p>\n\n\n\n
Mjeseci on-line nastave, drasti\u010dne promjene u funkcioniranju dru\u0161tva i obitelji i zatvorenost u \u010detiri zida ostavili su traga na mladima, kojima \u0107e \u2013 isti\u010du stru\u010dnjaci \u2013 tek kad pandemija pro\u0111e biti te\u0161ko nositi se sa \u017eivotnim problemima i obavezama koje ih \u010dekaju.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Mentalni su poreme\u0107aji izrazitiji \u0161to je kompleksnija situacija u dru\u0161tvu. Tako je za lockdown, jednu pojednostavljenu situaciju u dru\u0161tvu kada se svi bavimo jednom temom, karakteristi\u010dno da je i mentalno zdravlje naizgled bolje jer se vidi manje akutnih poreme\u0107aja, i jer svi \u017eivimo u jednom akutnom i pojednostavljenom svijetu. Me\u0111utim, problem je kad popusti taj osje\u0107aj da je samo COVID-19 va\u017ean, upozorava dr. sc. Josip Podobnik, subspecijalist dje\u010dje i adolescentne psihijatrije u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mlade\u017e u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
U toj bolnici od posljednjeg popu\u0161tanja mjera uo\u010dljivo se, ka\u017ee, pove\u0107ao broj pacijenata, pa i onih hospitaliziranih. Naj\u010de\u0161\u0107e su to adolescenti koji dolaze zbog depresije i suicidalnih misli i pona\u0161anja. Njihov je broj u odnosu na doba lockdowna peterostruko ve\u0107i, a u odnosu na razdoblje prije pandemije takvih je pacijenata dvostruko vi\u0161e, isti\u010de Podobnik.<\/p>\n\n\n\n
Mentalni poreme\u0107aji<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n \u017divot u pandemiji ostavio je traga na svima, a osobito mladima koji su u emocionalno najosjetljivijem razdoblju \u017eivota. U suludim okolnostima u kakvima \u017eivimo ve\u0107 godinu dana te\u0161ko je zadr\u017eati mentalno zdravlje, a psihijatar Podobnik uspore\u0111uje to s posljedicama ratnog stanja.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Doba COVID-19 pojednostavljuje dru\u0161tvenu i kognitivnu shemu, makar svi na neki na\u010din ludujemo. Ali je to, tako da ka\u017eem, dru\u0161tveno prihvatljivo. Onda se i ta mentalna problematika manje vidi i ve\u0107ina mentalnih poreme\u0107aja zapravo funkcionira bolje. Nema pritiska \u0161kole, ide se na online, ne morate i\u0107i na posao, dr\u017eava se brine o vama\u2026 Kad se to popusti, onda se poreme\u0107aji javljaju ve\u0107om snagom jer treba nadoknaditi propu\u0161teno. I u radnim uvjetima i u \u0161kolskim uvjetima. I sada zato imamo nagli, upadljivi porast svih oblika mentalne simptomatike, uklju\u010duju\u0107i depresivnost i suicidalnost, isti\u010de Podobnik.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Sada vi\u0161e nema onoga: svi smo jedinstveni, svi smo po balkonima\u2026 To je sli\u010dno ratnom stanju, tek kada ono prestane javlja se PTSP i raste stopa suicida. Mo\u017ee se re\u0107i da je mentalnih problema danas deset puta vi\u0161e nego za vrijeme lockdowna, a u odnosu na vrijeme prije COVID-19 pacijenata je dvaput vi\u0161e. Jer kompleksnost pre\u017eivljavanja na poslu, u \u0161koli, sada je ve\u0107a nego prije godinu dana, obja\u0161njava dje\u010dji psihijatar, a nemjerljivo je kompleksnija nego kad smo svi \u00bbna covidu\u00ab i razmi\u0161ljamo u jednoj mentalnoj shemi.<\/p>\n\n\n\n U vrijeme lockdowna mentalni su se problemi prikrili, pritisak \u0161kole se smanjio, a de\u010dkima se otvorio prostor za vi\u0161e \u00bbgejmanja\u00ab i kockanja preko interneta. I djevojkama sa socijalnom fobijom ili fobijom od \u0161kole stanje se popravilo.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Kompleksna problematika opsesivno-kompulsivnog poreme\u0107aja sada je ustvari prihvatljiva. Dijete koje se boji i\u0107i u \u0161kolu da se ne zarazi prije \u0161est mjeseci je imalo poreme\u0107aj, a sada je to odluka sto\u017eera, ilustrira dr. Podobnik. Ka\u017ee kako se mentalni problemi nekad doista smanje, no nekad se samo prikriju jer su u doba pandemije \u2013 prihvatljiviji.<\/p>\n\n\n\n Djevojke na udaru<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Najve\u0107e probleme u postcovid razdoblju, ka\u017ee, imat \u0107e oni najosjetljiviji: tinejd\u017eeri koji su i ranije bili depresivni, skloni samoozlje\u0111ivanju, nestabilni\u2026 Te\u0161ko\u0107e \u0107e osjetiti i oni koji su se tijekom pandemije \u00bbprikrili\u00ab, dakle mladi koji pate od socijalne fobije, mladi delinkventi\u2026 Na posebnom udaru su djevojke, jer je autodestruktivnost, samoozlje\u0111ivanje i depresivnost tipi\u010dnije za njih, dok je agresivnost prema van karakteristi\u010dna za mu\u0161ki spol.<\/p>\n\n\n\n \u2013 U na\u0161u bolnicu u odnosu na prvih \u0161est mjeseci karantene dolazi i pet do \u0161est puta vi\u0161e djece, a to se pove\u0107anje u velikoj mjeri odnosi na cure koje su u ranoj i srednjoj adolescenciji, veli Podobnik. \u00bbKlini\u010dki je dojam da je, kako se \u010dini da nas je COVID-19 prestao spajati i osje\u0107a se kraj pandemije, nastupilo veliko pove\u0107anje depresivnih poreme\u0107aja i suicidalnih pona\u0161anja\u00ab.<\/p>\n\n\n\n Djece mla\u0111e dobi je, ka\u017ee, manje, i ona \u010de\u0161\u0107e imaju simptome hiperaktivnosti i smetnji pona\u0161anja. I njihov broj raste, ali se tu djecu uglavnom ne hospitalizira.<\/p>\n\n\n\n Kako roditelji trebaju postupiti ako uo\u010de promjene u pona\u0161anju svog tinejd\u017eera? Potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107, poziva psihijatar.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Kad je u pitanju suicidalnost, autodestrukcija, samoozlje\u0111ivanje, treba uvijek stanje shvatiti krajnje ozbiljno. Ne postoji nitko tako pametan da mo\u017ee predvidjeti koji \u0107e slu\u010daj zavr\u0161iti tragi\u010dno, a koji ne\u0107e. Ne postoji takav mozak koji to mo\u017ee re\u0107i. Tinejd\u017eer koji se \u010dini bolji, mo\u017ee prije po\u010diniti suicid nego onaj koji je neprekidno u riziku. Svaki takav slu\u010daj treba ozbiljno shvatiti i potra\u017eiti pomo\u0107 stru\u010dnjaka. To je ne\u0161to \u0161to treba lije\u010diti, a to se ne mo\u017ee doma, upozorava Podobnik.<\/p>\n\n\n\n Podaci iz vremena prije pandemije ka\u017eu da se depresija javlja u pribli\u017eno dva posto djece, te izme\u0111u \u010detiri i osam posto adolescenata. Istra\u017eivanje ESPAD 2011. govori da 29 posto u\u010denika barem jednom do 16. godine \u017eivota razmi\u0161lja o tome da se ozlijedi ili si naudi na drugi na\u010din, a 8,4 posto u\u010denika barem jednom je poku\u0161alo izvr\u0161iti samoubojstvo.<\/p>\n\n\n\n