Nismo bili ovisni o prirodnoj svjetlosti Sunca od izuma \u017earulje 1879. godine. U dana\u0161nje vrijeme mnogi ljudi provode ve\u0107i dio dana ne samo u umjetno osvijetljenim sobama, ve\u0107 i gledaju\u0107i zaslone \u2013 telefone, ra\u010dunala i televizore.<\/p>\n\n\n\n
U posljednje vrijeme postoji zabrinutost da gledanje svijetlih zaslona nave\u010der mo\u017ee zbuniti va\u0161 cirkadijalni ritam, a to je unutarnji sat koji regulira na\u0161 ciklus spavanja i bu\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n
Pretpostavili bismo da to zna\u010di da kori\u0161tenje zaslona prije spavanja mo\u017ee ote\u017eati zaspivanje. Zapravo postoji mnogo proizvoda koje mo\u017eete kupiti za filtriranje plavog svjetla sa zaslona koji obe\u0107avaju pobolj\u0161anje kvalitete spavanja.<\/p>\n\n\n\n
Djeluju li ti proizvodi zapravo? Mijenja li svjetlost zaslona na\u0161 cirkadijalni ritam i ote\u017eava li nam proces da utonemo u san? Slo\u017eenije je odgovoriti nego \u0161to mislimo.<\/p>\n\n\n\n
Cirkadijalni ritam je uro\u0111eni \u201eunutra\u0161nji sat\u201d prisutan u mnogim oblicima \u017eivota, uklju\u010duju\u0107i biljke, gljive i \u017eivotinje. U ljudi se tjelesni sat nalazi u hipotalamusu. Hipotalamus osloba\u0111a hormon nazvan melatonin. Melatonin se \u010desto naziva \u2018hormonom spavanja\u2019 jer su njegove razine visoke no\u0107u, ali padaju prije nego \u0161to se ujutro probudimo. Sat ima svojstveni ritam, ali se tako\u0111er mo\u017ee prilagoditi kao odgovor na svjetlost.<\/p>\n\n\n\n
Mnogi aspekti moderne tehnologije, od osnovne \u017earulje do najnovijeg telefona osjetljivog na dodir, emitiraju svjetlost. Profesor Jamie Zeitzer sa Sveu\u010dili\u0161ta Stanford ka\u017ee : \u201cSvjetlost uglavnom dvije stvari radi na satu. Postavlja vrijeme sata i mijenja amplitudu ili snagu sata.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Kako na\u0161 cirkadijalni ritam mijenja razinu melatonina, mo\u017eemo koristiti razinu ovog \u2018hormona spavanja\u2019 kako bismo vidjeli \u0161to utje\u010de na na\u0161 tjelesni sat. Nekoliko je studija pokazalo da jarko, umjetno svjetlo potiskuje proizvodnju melatonina kod ljudi.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je da se vrlo svijetlo umjetno svjetlo zapravo koristi kao terapija (koja se naziva fototerapija ) kako bi se ljudima koji imaju jako odgo\u0111eni biolo\u0161ki sat pomoglo da se ranije probude i odu spavati.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje iz 2014. pokazalo je da su u prosjeku sudionici koji su \u010ditali tiskane knjige zaspali 10 minuta prije \u010dita\u010da e-knjiga. Druga su istra\u017eivanja uspore\u0111ivala ljude koji su koristili proizvode koji smanjuju plavo svjetlo sa zaslona na uobi\u010dajene korisnike zaslona. Ova su istra\u017eivanja otkrila samo 3-4 minute razlike u vremenu potrebnom za zaspivanje.<\/p>\n\n\n\n
Vjerojatan je dvosmjerni odnos izme\u0111u upotrebe tehnologije i sna. Odnosno, upotreba tehnologije mo\u017ee utjecati na spavanje s vremenom, ali pojedinci koji imaju problema sa spavanjem mogu naknadno pove\u0107ati svoju upotrebu tehnologije.<\/p>\n\n\n\n