Ministarstvo rada, prema prijedlogu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, planira revidirati zakonsku odredbu o automatskom prestanku radnog odnosa sa 65 godina \u017eivota i 15 godina mirovinskog sta\u017ea ako se poslodavac i radnik ne dogovore druga\u010dije, a izmjene \u0107e, kako doznaje Jutarnji list, i\u0107i postupno i u smjeru da se svake godine po, primjerice, tri mjeseca podi\u017ee dobna granica za odlazak u mirovinu.<\/p>\n\n\n\n
Iako je, kako je potvr\u0111eno Jutarnjem, na ovotjednom sastanku oko izmjena Zakona o radu bilo i radikalnih prijedloga da se dobna granica za automatski prestanak radnog odnosa skroz izbri\u0161e, \u0161to je za\u010dudilo poslodavce, izvori iz Ministarstva rada ka\u017eu da to ipak ne\u0107e biti tako, nego da je vjerojatniji scenarij da se postupno ta granica di\u017ee do 67 ili 68 godina. Do tih godina \u017eivota radili bi samo oni radnici koji to \u017eele, a granica bi se dizala za najvjerojatnije tri mjeseca godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n
-To je ne\u0161to \u0161to tek trebamo usuglasiti sa socijalnim partnerima, a intencija je da oni koji to \u017eele i mogu ostanu dulje u svijetu rada – poru\u010duju iz Ministarstva.<\/p>\n\n\n\n
Ta bi se odredba onda odnosila i na privatni, ali i na javni sektor.<\/p>\n\n\n\n
U Planu stoji poja\u0161njenje kako bi dulji ostanak u svijetu rada zna\u010dio i pove\u0107anje mirovina za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, odnosno tzv. bonifikaciju od 0,34 posto do najvi\u0161e 20,4 posto. Mijenjao bi se i Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji u cijelosti name\u0107e obvezu podmirivanja tro\u0161kova bolovanja poslodavcu koji zapo\u0161ljava radnika koji je ve\u0107 ispunio uvjete za starosnu mirovinu, a uz to bi se mijenjali i svi povezani propisi.<\/p>\n\n\n\n
Postupno pove\u0107anje<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Argumenti su da nam je stanovni\u0161tvo sve starije, da imamu tendenciju daljnjeg pada broja stanovnika na 3,4 milijuna do 2050. uz pove\u0107anje udjela stanovni\u0161tva starijeg od 65 godina sa 21,1 posto na 30,2 posto.<\/p>\n\n\n\n Danijel Nesti\u0107 iz Ekonomskog instituta ka\u017ee da je to ozbiljna tema za raspravu i da je dobro da si Vlada uzme dovoljno vremena kako bi iznjedrila kona\u010dno rje\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n -O\u010dekujem da bi se mogla pove\u0107ati dobna granica, jednokratno ili postupno, i to bi bio dobar smjer. U Hrvatskoj je, naime, prosje\u010dni radni sta\u017e kratak i u tom se razdoblju prikupi relativnio malo doprinosa, pa su posljedi\u010dno i mirovine male. Rje\u0161enje je da se pove\u0107a broj godina u radnom odnosu kako bi se pove\u0107ale i mirovine. Ljudi su sve zdraviji, sve dulje \u017eive i treba dopustiti onima koji to \u017eele da dulje i rade – smatra Nesti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Upozorava pak kako to treba napraviti postupno i u dijalogu s poslodavcima i radnicima, i to ne samo zbog privatnog, nego i javnog sektora, gdje se mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e ve\u0107i broj ljudi htjeti ostati raditi dulje, \u0161to mo\u017ee biti opasnost ako se to napravi naglo jer bi se mogao zako\u010diti priljev mlade radne snage.<\/p>\n\n\n\n -Ako se to napravi postupno, tijekom duljeg razdoblja, da se tome mogu prilagoditi i radnici i poslodavci, i u tom se razdoblju mo\u017ee vidjeti postoje li neki problemi, uz razgovor sa svima, mislim da je u osnovi to dobra mjera i da bi trebalo i\u0107i u tom smjeru. Po meni, odre\u0111ivanje dobne granice za automatski prestanak rada ima neke elemente i diskriminacije po dobi – smatra Nesti\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kona\u010dno rje\u0161enje<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Jasna A. Petrovi\u0107 iz Sindikata umirovljenika ka\u017ee da se svakome tko \u017eeli i sposoban je za to mora omogu\u0107iti rad. U tom sindikatu zagovaraju svaku varijantu rada ako netko to \u017eeli raditi, a ne da ga se prisiljava na odlazak u mirovinu.<\/p>\n\n\n\n I Kre\u0161imir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, podr\u017eava takvu ideju.<\/p>\n\n\n\n Iz Ministarstva rada slu\u017ebeno su nam odgovorili kako se o svemu tome jo\u0161 vodi rasprava te da NPPO nije kona\u010dan. “Sadr\u017eaj NPPO-a koji se odnosi na unapre\u0111enje radnog zakonodavstva, predstavlja skup mjera kojima \u0107e se odgovoriti na izazove tr\u017ei\u0161ta rada i koje \u0107e se provesti zakonskim izmjenama, pa \u0107e tako kona\u010dni prijedlog sadr\u017eaja definirati radne skupine koje na pripremi tih propisa budu radile. Modernizacija radnog zakonodavstva provest \u0107e se u dogovoru sa socijalnim partnerima, poru\u010duju iz resornog Ministarstva.<\/p>\n\n\n\n