Izreka da su o\u010di \u201ena\u0161i prozori u svijet\u201c mo\u017ee se nadopuniti i drugom izrekom da su \u201eo\u010di ogledalo du\u0161e\u201c. Boja o\u010diju kod svakog ljudskog bi\u0107a ovisi o njegovoj genetskoj predispoziciji tj. o boji o\u010diju koju imaju njegovi ili njezini roditelji, te njihove bake i djedovi kao i raspodjela njegovog pigmenta.<\/p>\n\n\n\n
Boja o\u010diju kao i mnoge druge zna\u010dajke koje svaki \u010dovjek posjeduje dobiva se genetskom predispozicijom. Ona ovisi o tome kakve su boje o\u010di imali roditelji, no katkada i bake i djedovi, te prabake i pradjedovi. Ukoliko dijete naslijedi boju o\u010diju druge ili tre\u0107e generacije prije njega to se naziva \u201egeneracijski skok\u201c ili \u201egeneracijsko preskakanje\u201c (engl. generation skipping).
Boju o\u010diju odre\u0111uje koli\u010dina melanina u \u0161arenici oka te raspodjela pigmenta tog istog melanina. Melanin proizvode melanociti u spomenutoj \u0161arenici. U svim bojama o\u010diju, pigmentni epitel \u0161arenice sadr\u017ei crni pigment (melanin). No osim \u0161to daje cjelokupan dojam licu osobe, ka\u017ee se i da boja o\u010diju odre\u0111uje karakter pojedine osobe i njezinu osobnost.<\/p>\n\n\n\n
Sme\u0111e, zelene, plave, sive ili jantarne?<\/span><\/strong> Osobe koje pak imaju tamnije nijanse sme\u0111e boje o\u010diju posjeduju visoku razinu empatije, po prirodi su vrlo uporne, vrlo neovisne i u njih se mo\u017ee pouzdati u mnogim \u017eivotnim situacijama. Omiljene su u dru\u0161tvu i iznimno otvorene, vi\u0161e inkliniraju duhovnosti, a manje materijalizmu. Mane su im \u201eveliki ego\u201c ponekada popra\u0107en visokom razinom ta\u0161tine. Vrlo \u010desto utjelovljuju snagu u dru\u0161tvu i imaju razvijenu kreativnost.<\/p>\n\n\n\n Hladne boje, plava i zelena boja o\u010diju, rje\u0111e su nego tople boje.<\/span><\/strong> Zelena boja o\u010diju<\/span><\/strong>
Naj\u010de\u0161\u0107a boja o\u010diju na svijetu je sme\u0111a boja, koju ima vi\u0161e od 55% stanovni\u0161tva na svijetu. Sme\u0111a boja o\u010diju varira od svjetlo sme\u0111ih (o\u010di boje lje\u0161njaka) do vrlo tamno sme\u0111ih koje se nalaze na granici sa crnom bojom \u2013 iako crna boja o\u010diju kao takva ne postoji.
Za osobe sa svjetlo sme\u0111im (boja lje\u0161njaka) o\u010dima ka\u017ee se da su vrlo hrabre i spremne na mnoge \u017eivotne izazove. Iako su \u010desto vrlo privla\u010dne, osobe s tom bojom o\u010diju znaju biti lijene i nagle naravi. Tek 12% ljudi na svijetu ima takvu boju o\u010diju. Tako\u0111er, boja ovakvih o\u010diju mo\u017ee varirati ovisno o tome da li su izlo\u017eene dnevnom ili umjetnom svijetlu, pa takve o\u010di mogu poprimiti bakrene, zelene i pak tamnije sme\u0111e tonove.<\/p>\n\n\n\n
Tako osoba sa plavom bojom o\u010diju, koja kao takva izvire iz genetske varijacije tj. genetski recesivnih osobina koje je rezultat smanjene koli\u010dine pigmenta u oku, ima svega 8% ljudi. Plava boja o\u010diju je zapravo raspr\u0161enje svjetlosti koju odbija \u0161arenica. Ka\u017ee se da su osobe sa takvom bojom o\u010diju vrlo energi\u010dne, da zra\u010de posebnom energijom koja se poistovje\u0107uje sa elektri\u010dnim nabojem. Di\u010de se visokom razinom razboritosti, manje se vode osje\u0107ajima, a vi\u0161e razumom. Mane su im netakti\u010dnost i brzopletost.<\/p>\n\n\n\n
Druga hladna boja je zelena boja o\u010diju. Takvu boju o\u010diju ima oko 18% svjetskog stanovni\u0161tva, \u0161to je zna\u010dajno vi\u0161e nego osoba sa plavim o\u010dima. Osobe zelenih o\u010diju su vrlo karizmati\u010dne i posjeduju visoku razinu inovativnosti. Kao i osobe sa plavim o\u010dima, zelenooke se osobe poistovje\u0107uje sa mlado\u0161\u0107u i zdravljem. Takve su osobe sklone avanturisti\u010dkom na\u010dinu \u017eivota i op\u0107enito ih se povezuje sa hedonizmom. Rijetko su sami i uglavnom su okru\u017eeni ve\u0107im dru\u0161tvom koje privla\u010de. Mane su im tvrdoglavost, sklonost manipulaciji i ljubomora.<\/p>\n\n\n\n