{"id":16531,"date":"2021-05-14T09:46:50","date_gmt":"2021-05-14T09:46:50","guid":{"rendered":"https:\/\/test.otpor.media\/index.php\/2021\/05\/14\/https-otpor-media-revolucija-na-pomolu-je-li-konacno-otkriven-nacin-kako-reciklirati-bas-sve-oblike-plasticnog-otpada\/"},"modified":"2021-05-14T09:46:50","modified_gmt":"2021-05-14T09:46:50","slug":"https-otpor-media-revolucija-na-pomolu-je-li-konacno-otkriven-nacin-kako-reciklirati-bas-sve-oblike-plasticnog-otpada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531","title":{"rendered":"Revolucija na pomolu: Je li kona\u010dno otkriven na\u010din kako reciklirati ba\u0161 sve oblike plasti\u010dnog otpada?"},"content":{"rendered":"\n

Umjesto da zavr\u0161i na odlagali\u0161tu ili u prirodi, plastiku se mo\u017ee razgraditi na sastavne elemente od kojih se mogu raditi novi predmeti<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Postoji jedan umjetni materijal koji mo\u017eete prona\u0107i u zemlji, zraku i u najdubljim oceanskim brazdama. Toliko je izdr\u017eljiv da je ve\u0107ina stvorenog i dalje prisutna u na\u0161em ekosustavu. U\u0161ao je u prehrambeni lanac, pro\u017eima na\u0161a tijela, preko krvi dolazi u na\u0161e organe, pronalazi \u010dak i put u ljudsku posteljicu.<\/p>\n\n\n\n

Naravno, rije\u010d je o plastici, a njezina trajnost je ono \u0161to taj materijal \u010dini tako korisnim. Kablovi koji se prote\u017eu preko dna oceana, vodovodne cijevi ispod zemlje i ambala\u017ea koja odr\u017eava hranu svje\u017eom, oslanjaju se na ovo svojstvo.<\/p>\n\n\n\n

U\u010dinkovito recikliranje plastike uobi\u010dajenim na\u010dinima izuzetno je te\u0161ko, a samo devet posto sve plastike ikad napravljene reciklira se u novu plastiku. Ali \u0161to ako postoji na\u010din da se plastika vrati u elemente od kojih je izra\u0111ena? ‘Sljede\u0107i veliki izazov’ za kemiju polimera – podru\u010dje odgovorno za stvaranje plastike – je nau\u010diti kako poni\u0161titi taj proces pretvaranjem plastike natrag u naftu.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj postupak – poznat kao kemijska recikla\u017ea – desetlje\u0107ima se istra\u017euje kao odr\u017eiva alternativa konvencionalnom recikliranju. Do sada je kamen spoticanja bila velika koli\u010dina energije koja je za to potrebna. To, u kombinaciji s nestabilnom cijenom sirove nafte, ponekad \u010dini jeftinijom proizvodnju novih proizvoda od plastike nego recikliranje postoje\u0107e plastike.<\/p>\n\n\n\n

Svake se godine u svijetu proizvede vi\u0161e od 380 milijuna tona plastike. To je otprilike isto kao 2.700.000 plavih kitova – vi\u0161e od 100 puta vi\u0161e od te\u017eine \u010ditave populacije plavih kitova. Samo 16 posto plasti\u010dnog otpada reciklira se za izradu nove plastike, dok se 40 posto \u0161alje na odlagali\u0161te, 25 posto na spaljivanje, a 19 posto se baci.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107ina plastike koja bi se mogla reciklirati – poput polietilen tereftalata (PET), koji se koristi za boce i drugu ambala\u017eu – zavr\u0161i na odlagali\u0161tu otpada. To se \u010desto doga\u0111a zbog zbrke oko prikupljanja na ku\u0107nom pragu te one\u010di\u0161\u0107enja hranom ili drugim vrstama otpada.<\/p>\n\n\n\n

Ostala plastika – poput vre\u0107ica za salatu i raznih posuda za hranu – pronalazi svoj put do odlagali\u0161ta jer je sastavljena od kombinacije razli\u010ditih plastika koje se u pogonu za recikla\u017eu ne mogu lako razdvojiti. Otpad ba\u010den na ulicu i lagana plastika ostavljena na odlagali\u0161tima ili ilegalno ba\u010dena mo\u017ee biti no\u0161ena vjetrom ili je ki\u0161a otpremi u rijeke pa na koncu zavr\u0161i u oceanu.<\/p>\n\n\n\n

Recikliranje kemikalija je poku\u0161aj recikliranja onoga \u0161to se ne mo\u017ee reciklirati. Umjesto u sustavu u kojem se neka plastika odbacuje jer je pogre\u0161ne boje ili je izra\u0111ena od kompozita, kemijska recikla\u017ea mo\u017ee uvesti sve vrste plastike u ‘beskona\u010dni’ sustav recikliranja koji je pretvaraju natrag u naftu, koja se onda mo\u017ee koristiti da ponovno napravite plastiku.<\/p>\n\n\n\n

Na\u010din na koji se plastika trenutno reciklira vi\u0161e je nalik silaznoj spirali nego beskona\u010dnoj petlji. Plastika se obi\u010dno mehani\u010dki reciklira: razvrstava se, \u010disti, usitnjava, topi i preformira. Svaki put kad se plastika reciklira na ovaj na\u010din, kvaliteta joj se pogor\u0161ava. Kada se plastika topi, polimerni lanci djelomi\u010dno se razgra\u0111uju, smanjuje im se \u010dvrsto\u0107a i viskoznost, \u0161to ote\u017eava obradu. Nova plastika \u010desto postaje neprikladna za upotrebu za pakiranje hrane, a ve\u0107ina plastike mo\u017ee se reciklirati tek ograni\u010den broj puta prije nego \u0161to se toliko razgradi da postane neupotrebljiva.<\/p>\n\n\n\n

Pozicija Europskog parlamenta<\/span><\/strong>

Odbor za okoli\u0161, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta, usvojio je 10. srpnja 2018. izvje\u0161\u0107e u kojem se razmatra uvo\u0111enje zahtjeva za minimalnim recikliranim sadr\u017eajem za specifi\u010dne proizvode od plastike stavljene na tr\u017ei\u0161te EU-a; da se, \u0161to je prije mogu\u0107e, odrede standardi kvalitete za recikliranu plastiku u svrhu izgradnje povjerenja i poticanja tr\u017ei\u0161ta sekundarne plastike; za zabranu namjernog dodavanja mikroplastike u proizvode, kao i razgradive plastike.<\/p>\n\n\n\n

Izvje\u0161taj nagla\u0161ava da, iako biorazgradiva i kompostibilna plastika mo\u017ee pomo\u0107i u prelasku na cirkularno gospodarstvo, ona ne predstavlja kompletno rje\u0161enje problema plastike.<\/p>\n\n\n\n

Industrija kemijske recikla\u017ee problem neupotrebljivosti reciklirane plastike nastoji izbje\u0107i razbijanjem plastike na kemijske gradivne blokove, koji se potom mogu koristiti za gorivo ili za stvaranje nove plastike.<\/p>\n\n\n\n

Najsvestranija ina\u010dica kemijskog recikliranja je ‘recikliranje sirovine’. Tako\u0111er poznat kao termi\u010dka pretvorba, recikliranje sirovina je svaki postupak koji polimere razgra\u0111uje u jednostavnije molekule pomo\u0107u topline.<\/p>\n\n\n\n

Postupak je prili\u010dno jednostavan – uzmite, recimo, plasti\u010dnu bocu za pi\u0107e. Izbacili ste je s ostalim otpadom. Odvozi se, zajedno sa svim ostalim otpadom, u postrojenje za sortiranje. Tamo se otpad razvrstava, mehani\u010dki ili ru\u010dno, na razli\u010dite vrste materijala i razli\u010dite vrste plastike.<\/p>\n\n\n\n

Va\u0161a boca se opere, usitni i zapakira u balu spremnu za transport do recikla\u017enog centra – do sada, sve to je uobi\u010dajeni postupak. Zatim dolazi kemijsko recikliranje: plastika koja je ranije \u010dinila va\u0161u bocu mogla bi se odnijeti u centar za pirolizu gdje se istopi. Zatim se dovodi u reaktor za pirolizu gdje se zagrijava na ekstremne temperature. Ovim postupkom plastika se pretvara u plin koji se zatim hladi da bi se kondenzirao u teku\u0107inu nalik ulju i na kraju destilira u frakcije koje se mogu koristiti u razli\u010dite svrhe.<\/p>\n\n\n\n

Kemijska recikla\u017ea<\/span><\/strong>

Tehnike kemijske recikla\u017ee testirane su \u0161irom svijeta. Tvrtka Recycling Technologies sa sjedi\u0161tem u Velikoj Britaniji razvila je stroj za pirolizu koji plastiku, poput filmova, vre\u0107ica i laminirane plastike, koja se te\u0161ko reciklira, pretvara u tzv. Plaxx. Ova teku\u0107a sirovina od ugljikovodika mo\u017ee se koristiti za izradu nove plastike. Prvo postrojenje komercijalnih razmjera instalirano je u Perthu u \u0160kotskoj 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n

Tvrtka Plastic Energy ima dva postrojenja za pirolizu komercijalnih razmjera u \u0160panjolskoj, a planira se pro\u0161iriti na Francusku, Nizozemsku i Veliku Britaniju. Ta postrojenja transformiraju plasti\u010dni otpad koji se te\u0161ko reciklira, poput omota za slatki\u0161e, vre\u0107ica s hranom za ku\u0107ne ljubimce i vre\u0107ica sa \u017eitaricama za doru\u010dak, u tvari zvane ‘tacoil’. Od ove sirovine mo\u017ee se izra\u0111ivati \u200b\u200bplasti\u010dna masa za pakiranje hrane.<\/p>\n\n\n\n

U SAD-u, kemijska tvrtka Ineos postala je prva koja je u komercijalnim razmjerima koristila tehniku \u200b\u200bkoja se naziva depolimerizacija za proizvodnju recikliranog polietilena od kojeg se rade vre\u0107e za manirnice. Ineos tako\u0111er planira izgraditi nekoliko novih postrojenja za recikliranje pirolizom.<\/p>\n\n\n\n

U Velikoj Britaniji, Mura Technology zapo\u010dela je izgradnju prve tvornice na svijetu komercijalnih razmjera koja mo\u017ee reciklirati sve vrste plastike. Postrojenje mo\u017ee procesuirati sve vrste plastike: obojenu plastiku, plastiku svih sastava i u svim fazama propadanja, \u010dak i plastiku kontaminiranu hranom ili drugim vrstama otpada.<\/p>\n\n\n\n

Murina ‘hidrotermalna’ tehnika, vrsta je recikliranja sirovine pomo\u0107u vode unutar reakcijske komore za ravnomjerno \u0161irenje topline. Zagrijana na ekstremne temperature, ali pod pritiskom kako bi se sprije\u010dilo isparavanje, voda prelazi u stanje koje nije ni krutina, ni teku\u0107ina, ni plin – tzv. supekriti\u010dna voda. Iz Mure ka\u017eu da se upotrebom takve vode izbjegava potreba za zagrijavanjem komora izvana, \u0161to tu tehniku \u010dini lak\u0161om.<\/p>\n\n\n\n

‘Ako reaktor zagrijavate izvana, ravnomjerna raspodjela temperature stvarno je te\u0161ka. \u0160to je ve\u0107i, to postaje sve te\u017ee. To je pomalo poput kuhanja’, objasnio je Murin izvr\u0161ni direktor Steve Mahon. ‘Te\u0161ko je ispr\u017eiti veliki odrezak do kraja, ali ako ga prokuhate, lako je osigurati da se ravnomjerno zgotovi.’<\/p>\n\n\n\n

Plasti\u010dni otpad u postrojenje sti\u017ee u balama – kontaminirana vi\u0161eslojna plastika, poput fleksibilnih filmova i krutih komada koji bi ina\u010de i\u0161li na spalionice ili u postrojenja za dobivanje energije iz otpada. Bale se dovoze u prednje postrojenje za sortiranje kako bi se uklonila sva anorganska one\u010di\u0161\u0107enja, poput stakla, metala i sli\u010dnog. Organska one\u010di\u0161\u0107enja, poput ostataka hrane ili tla, mogu pro\u0107i kroz postupak. Zatim se plastika usitni i o\u010disti, prije nego \u0161to se pomije\u0161a sa superkriti\u010dnom vodom.<\/p>\n\n\n\n

Jednom kad se u ovom visokotla\u010dnom sustavu smanji pritisak i otpad iza\u0111e iz reaktora, ve\u0107ina teku\u0107ine pretvara se u paru. Ta se para hladi u destilacijskoj koloni, a kondenzirane teku\u0107ine odvajaju se na temperaturi klju\u010danja daju\u0107i ugljikovodi\u010dne teku\u0107ine, odnosno naftu, destilirano plinsko ulje, te\u0161ko plinsko ulje i ostatke te\u0161kog voska, sli\u010dnog bitumenu. Ti se proizvodi zatim otpremaju u petrokemijsku industriju.<\/p>\n\n\n\n

Stopa konverzije ve\u0107a od 99 posto<\/span><\/strong>

Kao i kod ostalih tehnika obrade sirovina, nema smanjenja ciklusa jer se polimerne veze mogu stvoriti iznova, \u0161to zna\u010di da se plastika mo\u017ee beskona\u010dno reciklirati. Sa stopom konverzije ve\u0107om od 99 posto, gotovo se sva plastika pretvara u koristan proizvod.<\/p>\n\n\n\n

Mahon ka\u017ee: ‘Ugljikovodi\u010dni element sirovine pretvorit \u0107e se u nove, stabilne ugljikovodi\u010dne proizvode za uporabu u proizvodnji nove plastike i drugih kemikalija.’ \u010cak ni ‘punila’ koja se koriste u nekim plasti\u010dnim masama – poput krede, bojila i plastifikatora – nisu problem. ‘Oni se pretvaraju u na\u0161 najte\u017ei ugljikovodi\u010dni proizvod, te\u0161ki vo\u0161tani ostatak, koji je vezivo tipa bitumena za upotrebu u gra\u0111evinskoj industriji.’<\/p>\n\n\n\n

Vru\u0107i vi\u0161ak plinova stvorenih tijekom postupka koristit \u0107e se za zagrijavanje vode, pove\u0107avaju\u0107i njezinu energetsku u\u010dinkovitost, a postrojenje \u0107e se napajati s 40 posto obnovljive energije. ‘\u017delimo koristiti \u0161to vi\u0161e obnovljive energije i nastojat \u0107emo, gdje god je to prakti\u010dno, ciljati na 100 posto’, ka\u017ee Mahon.<\/p>\n\n\n\n

Murina tvornica Teesside, koja bi trebala biti zavr\u0161ena 2022. godine, namjerava svake godine preraditi 80.000 tona plasti\u010dnog otpada koji se nije mogao reciklirati, \u0161to \u0107e biti nacrt globalnog uvo\u0111enja te tehnologije, s lokacijama planiranim u Njema\u010dkoj i SAD-u. Do 2025. godine tvrtka planira osigurati kapacitet od milijun tona za recikliranje u radu ili razvoju na globalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n

‘Na\u0161e recikliranje otpadne plastike u izvorne sirovine pru\u017ea sastojke za stvaranje 100 posto reciklirane plastike bez ograni\u010denja broja recikliranja istog materijala – odvajanje proizvodnje plastike od fosilnih resursa i ulazak plastike u cirkularno gospodarstvo’, ka\u017ee Mahon.<\/p>\n\n\n\n

Znanstvenici poput Sharon George, vi\u0161e predava\u010dice znanosti o okoli\u0161u na Sveu\u010dili\u0161tu Keele, pozdravili su Murin razvoj. ‘Ovo rje\u0161ava problem kvalitete ponovnim razgradnjom plasti\u010dnog polimera kako bismo dobili sirove kemijske gra\u0111evne blokove za novi po\u010detak’, ka\u017ee George. ‘Ovo je istinsko cirkularno recikliranje.’<\/p>\n\n\n\n

Kako to financirati?<\/span><\/strong>

Ipak, u posljednjih 30 godina recikla\u017ea kemikalija pokazala je ozbiljna ograni\u010denja. Proces je energetski intenzivan, suo\u010den s tehni\u010dkim izazovima te se pokazalo da ga je te\u0161ko pove\u0107ati do industrijske razine.<\/p>\n\n\n\n

Izvje\u0161taj Globalne alijanse za alternative spalionicama (Gaia), skupine organizacija i pojedinaca koji promi\u010du dru\u0161tvene pokrete za smanjenje otpada i one\u010di\u0161\u0107enja, 2020. je zaklju\u010dio da recikliranje kemikalija zaga\u0111uje, energetski je intenzivno i podlo\u017eno tehni\u010dkim kvarovima. Izvje\u0161taj je zaklju\u010dio i da recikliranje kemikalija nije odr\u017eivo rje\u0161enje problema plastike, posebno s obzirom na potreban tempo i razmjere.<\/p>\n\n\n\n

Uz to, ako je krajnji proizvod kemijske recikla\u017ee nafta koje se koristi za gorivo, taj postupak ne smanjuje potrebu za novom plastikom, a sagorijevanje takvih goriva osloba\u0111a stakleni\u010dke plinove ba\u0161 kao i obi\u010dna fosilna goriva.<\/p>\n\n\n\n

‘Ekolo\u0161ke nevladine organizacije pomno prate nove metode recikliranja’, ka\u017ee Paula Chin, specijalistica za odr\u017eive materijale u organizaciji za za\u0161titu prirode WWF. ‘Te su tehnologije u povojima i nikako nisu rje\u0161enje za problem plasti\u010dnog otpada. Trebali bismo se usredoto\u010diti na pove\u0107anje u\u010dinkovitosti resursa kao na\u010dina za smanjenje otpada kroz ve\u0107e sustave ponovne upotrebe, punjenja i popravljanja – ne oslanjaju\u0107i se na recikliranje kao spasonosno rje\u0161enje’.<\/p>\n\n\n\n

No Mura tvrdi da \u0107e njihova tvornica popuniti tu prijeko potrebnu ni\u0161u. ‘Kemijsko recikliranje novi je sektor, ali razmjeri u kojima se razvija, posebno za Muru, pokazuju hitnu potrebu za novom tehnologijom kako bi se rije\u0161io rastu\u0107i problem plasti\u010dnog otpada i zaga\u0111enja okoli\u0161a, kao i priliku za dobivanje novih sirovina koje trenutno propadaju’, ka\u017ee Mahon.<\/p>\n\n\n\n

Murin postupak ima za cilj nadopuniti postoje\u0107e mehani\u010dke procese i infrastrukturu, a ne natjecati se s njima te reciklirati materijale koji bi ina\u010de i\u0161li na odlagali\u0161ta otpada, u spaljivanje ili u okoli\u0161. Od sve otpadne plastike koju obrade bit \u0107e izra\u0111ena nova plastika ili drugi materijali, a niti jedna ne\u0107e biti spaljena za dobivanje goriva.<\/p>\n\n\n\n

Mura se nada da \u0107e joj uporaba superkriti\u010dne vode za u\u010dinkovit prijenos topline omogu\u0107iti da se pove\u0107aju na industrijsku razinu, smanjuju\u0107i potro\u0161nju energije i tro\u0161kove. To bi mogao biti presudni \u010dimbenik uspjeha tamo gdje drugi nisu uspjeli.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od glavnih razloga za\u0161to kemijska recikla\u017ea do sada nije zapo\u010dela, bio je financijski kolaps. U izvje\u0161taju za 2017. godinu, Gaia je primijetila vi\u0161e projekata koji su propali, uklju\u010duju\u0107i pogon Thermoselect u Njema\u010dkoj koji je tijekom pet godina izgubio vi\u0161e od 500 milijuna ameri\u010dkih dolara, britanski Interserve koji je izgubio 70 milijuna funti na raznim projektima recikliranja kemikalija, i mnoge druge tvrtke koje su se suo\u010dile s bankrotom.<\/p>\n\n\n\n

Financijske pote\u0161ko\u0107e sputavale su ne samo recikliranje kemikalija ve\u0107 i sve vrste recikliranja plastike. ‘Nema ra\u010dunice. Prikupljanje, sortiranje i recikliranje ambala\u017ee jednostavno je skuplje od proizvodnje nove ambala\u017ee’, ka\u017ee Sara Wingstrand, voditeljica projekata za ekonomiju nove plastike u Zakladi Ellen MacArthur.<\/p>\n\n\n\n

Wingstrand ka\u017ee da je jedini put do ‘namjenskog, trajnog i dovoljnog financiranja na veliko’ recikliranja, putem obveznih, pro\u0161irenih programa produ\u017eene odgovornosti koji se temelje na naknadama. Tada bi sve industrije koje koriste plastiku donirale sredstva za prikupljanje i preradu svoje ambala\u017ee nakon njene upotrebe. ‘Bez toga je vrlo malo vjerojatno da \u0107e se recikliranje ambala\u017ee ikad pove\u0107ati do potrebne mjere’, ka\u017ee Wingstrand.<\/p>\n\n\n\n

No Mahon vjeruje da je sustav poput Murinog jo\u0161 jedan na\u010din za prebacivanje bilanci u korist recikliranja plastike proizvodnjom nafte koje se mo\u017ee prodati s dobiti. Mura je nedavno najavila partnerstvo s proizvo\u0111a\u010dima plastike Dow i Igus GmbH te gra\u0111evinskom tvrtkom KBR.<\/p>\n\n\n\n

‘Zanimljivo je da Mura mo\u017ee prona\u0107i vrijednost u plastici koju obi\u010dno nije ekonomski isplativo mehani\u010dki reciklirati’, ka\u017ee Taylor Uekert, istra\u017eiva\u010d u Cambridge Creative Circular Plastics Center, Sveu\u010dili\u0161te u Cambridgeu.<\/p>\n\n\n\n

\u010cak i uz mogu\u0107nost izrade svih vrsta plastike na na\u010din da se mogu ponovno upotrijebiti, te\u0161ko da \u0107e svi problemi s one\u010di\u0161\u0107enjem plastikom nestati. S toliko toga \u0161to je zavr\u0161ilo na odlagali\u0161tu otpada i u okoli\u0161u, plastika \u0107e i dalje raditi ono za \u0161to je stvorena – izdr\u017eati.<\/p>\n\n\n\n

Jutarnji.hr<\/a><\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Umjesto da zavr\u0161i na odlagali\u0161tu ili u prirodi, plastiku se mo\u017ee razgraditi na sastavne elemente od kojih se mogu raditi novi predmeti. Postoji jedan umjetni materijal koji mo\u017eete prona\u0107i u zemlji, zraku i u najdubljim oceanskim brazdama. Toliko je izdr\u017eljiv da je ve\u0107ina stvorenog i dalje prisutna u na\u0161em ekosustavu. U\u0161ao je u prehrambeni lanac, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3565,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":0,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[70],"tags":[],"class_list":["post-16531","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-poljopriveda-i-ekologija"],"yoast_head":"\nRevolucija na pomolu: Je li kona\u010dno otkriven na\u010din kako reciklirati ba\u0161 sve oblike plasti\u010dnog otpada? - OTPOR.Media<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/otpor.media\/?p=16531\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Revolucija na pomolu: Je li kona\u010dno otkriven na\u010din kako reciklirati ba\u0161 sve oblike plasti\u010dnog otpada?\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Umjesto da zavr\u0161i na odlagali\u0161tu ili u prirodi, plastiku se mo\u017ee razgraditi na sastavne elemente od kojih se mogu raditi novi predmeti. Postoji jedan umjetni materijal koji mo\u017eete prona\u0107i u zemlji, zraku i u najdubljim oceanskim brazdama. Toliko je izdr\u017eljiv da je ve\u0107ina stvorenog i dalje prisutna u na\u0161em ekosustavu. U\u0161ao je u prehrambeni lanac, […]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/otpor.media\/?p=16531\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"OTPOR.Media\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/otpor.media\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-05-14T09:46:50+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/i0.wp.com\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/otpad-140521.jpg?fit=800%2C418&ssl=1\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"800\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"418\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"otpormedia\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"otpormedia\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"12 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531\"},\"author\":{\"name\":\"otpormedia\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab\"},\"headline\":\"Revolucija na pomolu: Je li kona\u010dno otkriven na\u010din kako reciklirati ba\u0161 sve oblike plasti\u010dnog otpada?\",\"datePublished\":\"2021-05-14T09:46:50+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531\"},\"wordCount\":2484,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/07\\\/otpad-140521.jpg\",\"articleSection\":[\"POLJOPRIVEDA i EKOLOGIJA\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531#respond\"]}],\"copyrightYear\":\"2021\",\"copyrightHolder\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\"}},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531\",\"name\":\"Revolucija na pomolu: Je li kona\u010dno otkriven na\u010din kako reciklirati ba\u0161 sve oblike plasti\u010dnog otpada? - OTPOR.Media\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/07\\\/otpad-140521.jpg\",\"datePublished\":\"2021-05-14T09:46:50+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/07\\\/otpad-140521.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/07\\\/otpad-140521.jpg\",\"width\":800,\"height\":418},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16531#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Revolucija na pomolu: Je li kona\u010dno otkriven na\u010din kako reciklirati ba\u0161 sve oblike plasti\u010dnog otpada?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/\",\"name\":\"OTPOR.Media\",\"description\":\"Povratak u realnost\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\",\"name\":\"OTPOR.Media\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/01\\\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/01\\\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png\",\"width\":1024,\"height\":683,\"caption\":\"OTPOR.Media\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/otpor.media\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/@milimarusic1\",\"https:\\\/\\\/www.tiktok.com\\\/@otpor.media\"],\"email\":\"otpormedia@gmail.com\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab\",\"name\":\"otpormedia\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g\",\"caption\":\"otpormedia\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/test.otpor.media\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?author=1\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Revolucija na pomolu: Je li kona\u010dno otkriven na\u010din kako reciklirati ba\u0161 sve oblike plasti\u010dnog otpada? - OTPOR.Media","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Revolucija na pomolu: Je li kona\u010dno otkriven na\u010din kako reciklirati ba\u0161 sve oblike plasti\u010dnog otpada?","og_description":"Umjesto da zavr\u0161i na odlagali\u0161tu ili u prirodi, plastiku se mo\u017ee razgraditi na sastavne elemente od kojih se mogu raditi novi predmeti. Postoji jedan umjetni materijal koji mo\u017eete prona\u0107i u zemlji, zraku i u najdubljim oceanskim brazdama. Toliko je izdr\u017eljiv da je ve\u0107ina stvorenog i dalje prisutna u na\u0161em ekosustavu. U\u0161ao je u prehrambeni lanac, […]","og_url":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531","og_site_name":"OTPOR.Media","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/otpor.media","article_published_time":"2021-05-14T09:46:50+00:00","og_image":[{"width":800,"height":418,"url":"https:\/\/i0.wp.com\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/otpad-140521.jpg?fit=800%2C418&ssl=1","type":"image\/jpeg"}],"author":"otpormedia","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"otpormedia","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"12 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531"},"author":{"name":"otpormedia","@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/person\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab"},"headline":"Revolucija na pomolu: Je li kona\u010dno otkriven na\u010din kako reciklirati ba\u0161 sve oblike plasti\u010dnog otpada?","datePublished":"2021-05-14T09:46:50+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531"},"wordCount":2484,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/otpad-140521.jpg","articleSection":["POLJOPRIVEDA i EKOLOGIJA"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/otpor.media\/?p=16531#respond"]}],"copyrightYear":"2021","copyrightHolder":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization"}},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531","url":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531","name":"Revolucija na pomolu: Je li kona\u010dno otkriven na\u010din kako reciklirati ba\u0161 sve oblike plasti\u010dnog otpada? - OTPOR.Media","isPartOf":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/otpad-140521.jpg","datePublished":"2021-05-14T09:46:50+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/otpor.media\/?p=16531"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531#primaryimage","url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/otpad-140521.jpg","contentUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/otpad-140521.jpg","width":800,"height":418},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16531#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/otpor.media\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Revolucija na pomolu: Je li kona\u010dno otkriven na\u010din kako reciklirati ba\u0161 sve oblike plasti\u010dnog otpada?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/otpor.media\/#website","url":"https:\/\/otpor.media\/","name":"OTPOR.Media","description":"Povratak u realnost","publisher":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/otpor.media\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization","name":"OTPOR.Media","url":"https:\/\/otpor.media\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png","contentUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png","width":1024,"height":683,"caption":"OTPOR.Media"},"image":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/otpor.media","https:\/\/www.youtube.com\/@milimarusic1","https:\/\/www.tiktok.com\/@otpor.media"],"email":"otpormedia@gmail.com"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/person\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab","name":"otpormedia","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g","caption":"otpormedia"},"sameAs":["https:\/\/test.otpor.media"],"url":"https:\/\/otpor.media\/?author=1"}]}},"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/otpad-140521.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16531","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16531"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16531\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3565"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16531"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16531"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16531"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}