Zbog klimatskih promjena raste proizvodnja elektri\u010dnih vozila: Struja zamjenjuje naftu, a nalazi\u0161ta litija i kobalta bu\u0161otine pa \u010cile i kKongo, s najve\u0107im zalihama tih metala, postaju nova Saudijska Arabija.<\/p>\n\n\n\n
Elektri\u010dna vozila glavna su pri\u010da autoindustrije posljednjih godina. Pritisnuti sve restriktivnijim ekolo\u0161kim normama koje ponajprije name\u0107e Europska unija, svi proizvo\u0111a\u010di ubrzano razvijaju elektri\u010dne automobile i hibride, automobile koji kombiniraju konvencionalni pogon motora na unutarnje izgaranje i elektromotora. Usporedno s tim gotovo sve europske dr\u017eave poti\u010du kupnju automobila na struju, a Hrvatska je sa svojim izda\u0161nim poticajima pri vrhu onih koji gra\u0111anima i tvrtkama daju potporu za kupnju elektri\u010dnih automobila. Lani je na natje\u010daju Fonda za za\u0161titu okoli\u0161a za sufinanciranje energetski u\u010dinkovitih vozila, na kojem se za kupnju elektri\u010dnog automobila moglo dobiti do 70.000 kuna bespovratnih sredstava, bud\u017eet od 44 milijuna kuna razgrabljen za svega nekoliko minuta.<\/p>\n\n\n\n
U Hrvatskoj je ukupno registrirano 730 elektri\u010dnih automobila, 352 plug-in hibrida i 5547 hibrida od ukupno 1,72 milijuna registriranih osobnih vozila. U Njema\u010dkoj je, primjerice, registrirano 305.787 elektri\u010dnih automobila, \u0161to je samo 0,64 posto od ukupno 47,7 milijuna automobila. Ali, trend rasta prodaje elektri\u010dnih automobila u Njema\u010dkoj u 2019. godini jako je oja\u010dao \u2013 registrirano je 57.533 novih elektri\u010dnih automobila \u2013 pa su Nijemci prvi put prestigli Norve\u0161ku, koja je dosad bila predvodnica u kupnji elektri\u010dnih automobila, ponajprije zbog velikih poreznih olak\u0161ica.<\/p>\n\n\n\n
Ho\u0107emo li zaista i koliko brzo prije\u0107i na ekolo\u0161ki prihvatljiv transport, pitanje je koje jo\u0161 uvijek ima mnoge nepoznanice. Deloitteovo istra\u017eivanje \u201cElektri\u010dna vozila: postavljanje smjera za 2030.\u201d pokazuje da \u0107e do kraja desetlje\u0107a tre\u0107ina svih novih automobila prodanih \u0161irom svijeta biti elektri\u010dna vozila. To bi dovelo do ukupnog broja elektri\u010dnih vozila prodanih u jednoj godini na 31,1 milijun na globalnoj razini, deset milijuna vi\u0161e nego \u0161to se predvi\u0111alo prije. Unato\u010d poreme\u0107aju uzrokovanom pandemijom COVID-19, prodaja elektri\u010dnih vozila u 2020. godini \u0161irom svijeta procijenjena je na 2,5 milijuna automobila. Na temelju slo\u017eene godi\u0161nje stope rasta od 29% Deloitteovo istra\u017eivanje procjenjuje da \u0107e prodaja elektri\u010dnih vozila dosti\u0107i 11,2 milijuna u 2025. godini, a potom 31,1 milijun do 2030. godine, kada bi elektri\u010dna vozila predstavljala otprilike 81% svih prodanih novih elektrificiranih automobila.<\/p>\n\n\n\n
Visoke cijene elektri\u010dnih vozila jo\u0161 uvijek ograni\u010davaju neke kupce, ali budu\u0107i da se njihov tro\u0161ak sve vi\u0161e izjedna\u010dava s benzinskim i dizelskim ekvivalentima, broj potencijalnih kupaca trebao bi se pove\u0107ati. Sve vi\u0161e modela novih elektri\u010dnih vozila, u kombinaciji s rastu\u0107im tr\u017ei\u0161tem rabljenih vozila, zna\u010di da \u0107e elektri\u010dna vozila za mnoge postati odr\u017eiviji izbor. Me\u0111utim, prevladavanje zabrinutosti potro\u0161a\u010da oko dometa vo\u017enje i uo\u010deni nedostatak infrastrukture za punjenje bit \u0107e klju\u010dni faktori jer sve vi\u0161e voza\u010da razmatra prakti\u010dnost prelaska na elektri\u010dna vozila \u2013 ka\u017ee Zlatko Bazianec, rukovoditelj hrvatskog ureda konzultantsko-revizorske tvrtke Deloitte. <\/p>\n\n\n\n
Europska unija pak u svojoj dugoro\u010dnoj viziji klimatski neutralnog gospodarstva do 2050. godine \u2013 \u201e\u010cist planet za sve\u201d, jasno nazna\u010duje da \u0107e elektrifikacija biti jedan od glavnih tehnolo\u0161kih putova za postizanje uglji\u010dne neutralnosti. Pritom se procjenjuje da \u0107e od sada\u0161njih oko pet milijuna elektri\u010dnih automobila koji voze cestama na svijetu ta brojka do 2028. porasti na najmanje 50 milijuna, a do 2040. godine na \u010dak 900 milijuna vozila.<\/p>\n\n\n\n
Elektri\u010dni automobili jednostavniji su od automobila s konvencionalnim motorima, imaju manje dijelova i lak\u0161e ih je i jeftinije servisirati. Za razliku od benzinskih ili dizelskih automobila, ne emitiraju ugljikov dioksid i du\u0161ikove okside, premda postoje utemeljene rasprave koliko je \u201cprljava\u201d struja koja se koristi za pokretanje elektri\u010dnih automobila budu\u0107i da se u mnogom dr\u017eavama jo\u0161 uvijek ve\u0107inom proizvodi u termoelektranama koje, dakako, zaga\u0111uju okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, elektri\u010dni automobili imaju jednu slabu to\u010dku, a to su baterije, koje u njima slu\u017ee za skladi\u0161tenje elektri\u010dne energije. One su jo\u0161 uvijek skupe i nema naznaka da \u0107e u dogledno vrijeme znatno pojeftiniti. Trenuta\u010dno jedan paket litij-ionskih baterija s kapacitetom jednog kilovatsata u nabavi ko\u0161ta od 1500 do 2000 kuna. Za prosje\u010dan automobil s baterijom od 50 kWh, koji nudi pristojnu autonomiju s jednim punjenjem baterija od 350 km, to zna\u010di da \u0107e proizvo\u0111a\u010d samo za baterijske pakete potro\u0161iti 75.000 kuna. Stoga, dok cijena baterija ne padne, elektri\u010dni \u0107e automobili biti skupi i nedovoljno konkurentni u odnosu na konvencionalne automobile. Baterije \u010dine oko 40 posto ukupne vrijednosti automobila, a problem je i \u0161to se nakon odre\u0111enog broja godina istro\u0161e pa elektri\u010dni automobil bez novog skupog paketa baterija postaje bezvrijedan. Trenuta\u010dan je standard u Europi jamstvo od osam godina na baterije. Drugo je pitanje koliko uop\u0107e ima sirovina na svijetu za masovnu proizvodnju baterija za elektri\u010dne automobile. Trenuta\u010dna suvremena tehnologija baterija temelji se na litij-ionskim baterijama, za \u010diju su proizvodnju potrebni litij, nikal, kobalt, mangan i grafit. Ako doista prelazimo na ekolo\u0161ki prihvatljiviju energiju, ti materijali postat \u0107e nova nafta.<\/p>\n\n\n\n
I Europska unija prepoznala je va\u017enost proizvodnje baterija pa je u svom strate\u0161kom akcijskom planu za baterije nazna\u010dila da \u0107e potra\u017enja za baterijama sljede\u0107ih godina vrlo brzo rasti zbog teku\u0107eg prelaska na \u010distu energiju, \u010dime \u0107e to tr\u017ei\u0161te dobivati sve ve\u0107u strate\u0161ku va\u017enost na globalnoj razini. Prema nekim izvorima, europski tr\u017ei\u0161ni potencijal mogao bi od 2025. vrijediti do 250 milijardi eura godi\u0161nje. Europska komisija, stoga, procjenjuje da \u0107e se u Europi morati sagraditi od 20 do 30 gigatvornica samo za proizvodnju baterijskih \u0107elija i da \u0107e trebati znatno oja\u010dati povezani ekosustav, a razmjer i brzina potrebnih ulaganja zna\u010di da \u0107e brzo poticanje privatnih ulaganja biti klju\u010dan \u010dimbenik uspjeha. Ali, trenuta\u010dno Europa ne stoji ba\u0161 najbolje na globalnoj razini po proizvodnji baterijskih \u0107elija. Naime, u Europi se proizvodi samo tri posto ukupne svjetske proizvodnje baterija, dok je svjetski predvodnik Azija, s \u010dak 85 posto svjetske proizvodnje, a ondje su predvodnice Kina i Ju\u017ena Koreja.<\/p>\n\n\n\n
\u201cAko se ne poduzmu mjere kako bi se pomoglo stvaranju odr\u017eivog sektora proizvodnje baterija, Europa bi mogla nepovratno zaostati za svojim konkurentima na globalnom tr\u017ei\u0161tu baterija i postati ovisna o uvozu baterijskih \u0107elija i sirovina koje se upotrebljavaju u lancu opskrbe\u201d, zaklju\u010duje Europska komisija.<\/p>\n\n\n\n
No ovisnost nije ograni\u010dena samo na proizvodnju baterijskih \u0107elija. Ne samo za Europu ve\u0107 za cijeli svijet od iznimne je va\u017enosti dostupnost pet osnovnih sirovina za baterije \u2013 litij, nikal, kobalt, mangan i grafit. Ali, da stvar bude kompliciranija, ti se materijali mogu nabaviti samo od malog kruga zemalja, a postrojenja koja mogu rafinirati i preraditi sve te materijale za baterije nalaze se u Kini. Potonje je vjerojatno i razlog da se SAD-u ne \u017euri previ\u0161e u prelasku na energetski \u010distiji transport.<\/p>\n\n\n\n
No jo\u0161 je zanimljivije pogledati u kojim se dr\u017eavama nalaze najve\u0107e zalihe osnovnih sirovina za baterije, jer u sljede\u0107em desetlje\u0107u znatno \u0107e se pove\u0107ati potra\u017enja za tim sirovinama zbog \u0161irenja tr\u017ei\u0161ta elektri\u010dnih vozila. Litijem je bogata Australija, koja ima 40 posto ukupne svjetske proizvodnje tog metala, dok je u \u010cileu trenuta\u010dno 35 posto ukupne svjetske proizvodnje. Slijede Argentina i Kina, dok je u EU samo jedan posto svjetske proizvodnje. Ali \u010cile, uz Boliviju, koja se ve\u0107 naziva \u201cSaudijskom Arabijom litija\u201d, ima najve\u0107e svjetske zalihe litija i geostrate\u0161ki bi mogao biti vrlo va\u017ena dr\u017eava. A upravo je zbog litija, tvrdi biv\u0161i bolivijski predsjednik Evo Morales, u studenom 2019. svrgnut s vlasti. Tvrdi da su desni\u010dari uz pomo\u0107 stranih sila organizirali dr\u017eavni udar kako bi neki novi predsjednik otvorio rezerve litija za eksploataciju u industriji. Ljevi\u010dar Morales namjeravao je nacionalizirati va\u0111enje litija kako bi osigurao ekonomsku budu\u0107nost jedne od najsiroma\u0161nijih dr\u017eava Ju\u017ene Amerike. Nakon \u0161to su izbori dvaput odgo\u0111eni zbog pandemije COVID-19, na onima odr\u017eanima lani u listopadu pobijedio je kandidat socijalisti\u010dke stranke Luis Arce.<\/p>\n\n\n\n
Strane kompanije u niskom startu \u010dekaju odluku kada \u0107e i pod kojim uvjetima krenuti u eksploataciju litija iz bolivijskih slanih jezera. Dakako, velike multinacionalne kompanije konstantno su u utrci za koncesije na postoje\u0107im nalazi\u0161tima i na otkrivanju novih. Kobalt je tako\u0111er trenuta\u010dno jedna od najtra\u017eenijih ruda na svijetu, a najve\u0107e zalihe nalaze se u jednoj od najsiroma\u0161nijih i najnestabilnijih dr\u017eava na svijetu \u2013 Demokratskoj Republici Kongo. Sve ve\u0107a potra\u017enja za kobaltom rezultirala je i ilegalnim rudnicima u toj afri\u010dkoj dr\u017eavi i procjenjuje se da u Kongu oko 40.000 djece u nesigurnim i nezdravim uvjetima ru\u010dno kopa taj sve vredniji metal koji se koristi za proizvodnju baterija za pametne telefone i baterija za automobile na struju. U Kongu se nalazi 51 posto ukupne svjetske zalihe kobalta i trenuta\u010dno vi\u0161e od 60 posto svjetske proizvodnje tog metala. <\/p>\n\n\n\n
Video – Nico Rosberg isprobao automobil Mate Rimca<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n