Biv\u0161i izvr\u0161ni potpredsjednik Gra\u0111anskoga nogometnog kluba (GNK) Dinamo iz Zagreba Zdravko Mami\u0107 i njegov brat, nogometni trener Zoran Mami\u0107 posljednji su bjegunci u regiji koji su, uo\u010di izricanja presuda, iskoristili dvojno dr\u017eavljanstvo i sklonili se u susjedstvu od pravosu\u0111a dr\u017eave u kojoj su osu\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatske vlasti slu\u017ebeno su zatra\u017eile od vlasti u Bosni i Hercegovini izru\u010denje Zdravka Mami\u0107a, koji je pravosna\u017eno osu\u0111en na \u0161est i pol godina zatvora za izvla\u010denje 116 milijuna kuna (15,3 milijuna eura) iz GNK Dinama i oduzimanje imovine u iznosu od 52 milijuna kuna (oko 6,8 milijuna eura), te izru\u010denje Zorana Mami\u0107a koji je osu\u0111en na \u010detiri godine i osam mjeseci zatvora.<\/p>\n\n\n\n
Zahtjev za izru\u010denje Zdravka Mami\u0107a, koji su hrvatske vlasti poslale poslije prvostupanjske presude 2018. godine, vlasti u BiH su odbile.<\/p>\n\n\n\n
U me\u0111uvremenu su bra\u0107a Mami\u0107 \u2013 koji borave u Me\u0111ugorju, iz gradi\u0107a u Hercegovini, tra\u017ee da kaznu slu\u017ee u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n
Tako je, naime, kaznu odslu\u017eio i Branimir Glava\u0161, osu\u0111en za ratne zlo\u010dine u Osijeku. Glava\u0161u je Ustavni sud, a potom i Vrhovni sud Republike Hrvatske, i to nakon odslu\u017eenja kazne u zatvoru u Mostaru, poni\u0161tio presudu \u201czbog pogre\u0161nog utvr\u0111ivanja karaktera sukoba u vrijeme kada su zlo\u010dini po\u010dinjeni\u201d i nalo\u017eio novo su\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n
I Mami\u0107i i Glava\u0161 su ro\u0111eni u Hrvatskoj, a dr\u017eavljanstvo BiH su zatra\u017eili i dobili na osnovu porijekla, budu\u0107i da su im roditelji ro\u0111eni u Bosni i Hercegovini. Dr\u017eavljani BiH, pak, hrvatsko dr\u017eavljanstvo mogu dobiti po toj istoj osnovi, ali i ako su mla\u0111i od 21 godine i mogu prilo\u017eiti dokaz\/slu\u017ebeni dokument da su se oni ili njihovi roditelji nekad negdje izjasnili kao Hrvati, naprimjer u vojnoj knji\u017eici ili \u0161kolskoj svjedod\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n
Brojni primjeri<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Me\u0111u najpoznatijim slu\u010dajevima koji su iskoristili dvojno BiH i hrvatsko dr\u017eavljanstvo je onaj biv\u0161eg hrvatskog \u010dlana Predsjedni\u0161tva BiH i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Ante Jelavi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Njega je Sud BiH 2005. godine provostupanjski osudio na deset godina zatvora zbog kriminala u nekada\u0161njoj Hercegova\u010dkoj banci. U trenutku izricanja presude Jelavi\u0107 vi\u0161e nije bio u BiH. \u017dalbeno vije\u0107e Suda BiH poni\u0161tilo je presudu Jelavi\u0107u u srpnju 2006. i naredilo novo su\u0111enje koje do danas nije odr\u017eano.<\/p>\n\n\n\n Jelavi\u0107 kao nekada\u0161nji general Hrvatske vojske i Hrvatskoga vije\u0107a obrane, a prije rata poru\u010dnik Jugoslavenske narodne armije, u\u017eiva u hrvatskoj i bosanskohercegova\u010dkoj vojnoj mirovini u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska je 2017. odbila molbu za pru\u017eanje me\u0111unarodne pravne pomo\u0107i u slu\u010daju Jelavi\u0107, koju je poslala BiH, navode\u0107i da \u201cnije mogu\u0107e udovoljiti predmetnoj zamolnici i da nisu spremni preuzeti kazneno gonjenje\u201d. Kao razlog je navedeno da je to gonjenje \u201co\u010dito vojno-politi\u010dko pitanje\u201d.<\/p>\n\n\n\n Svje\u017eiji primjer je sutkinje Lejle Fazlagi\u0107 koja je u BiH osumnji\u010dena za sudjelovanje u kriminalnoj grupi povezanoj s protuzakonitom preprodajom nekretnina.<\/p>\n\n\n\n Fazlagi\u0107 je izbjegla privo\u0111enje i su\u0111enje iskoristiv\u0161i dvojno dr\u017eavljanstvo i sklonila se od bh. pravosu\u0111a u Hrvatsku. Hrvatski Vrhovni i Ustavni sud donijeli su rje\u0161enja kojima se dopu\u0161ta njezino izru\u010denje. Me\u0111utim, ministar pravde Republike Hrvatske do danas nije donio rje\u0161enje kojim se dopu\u0161ta izru\u010denje u BiH.<\/p>\n\n\n\n I gra\u0111ani BiH koji imaju dr\u017eavljanstvo Srbije, tako\u0111er, koriste dvojno dr\u017eavljanstvo kako bi pobjegli od robije.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u njima je Novak \u0110uki\u0107, osu\u0111en pred Sudom BiH na 20 godina zatvora zbog ratnog zlo\u010dina, ubojstva 71 civila na tuzlanskoj Kapiji. \u0110uki\u0107 se od lipnja 2014. godine nalazi u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n Banjolu\u010dki biznismen Mile Radi\u0161i\u0107 je osu\u0111en na tri godine zatvora zbog me\u0161etarenja na burzi, zbog \u010dega je bh. entitet Republiku Srpsku o\u0161tetio za vi\u0161e od 500.000 eura, a koji je pobjegao u Beograd. Nakon \u0161to je skoro devet mjeseci bio u bijegu u studenom 2015. se javio na odslu\u017eenje trogodi\u0161nje kazne, ali je pu\u0161ten devet mjeseci ranije \u201czbog dobrog vladanja\u201d.<\/p>\n\n\n\n Sporazumi iz doba Kraljevine Srbije<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Bosna i Hercegovina ima potpisane sporazume o ekstradiciji s vi\u0161e od 50 dr\u017eava svijeta. Neke, primjerice sa Sjedinjenim Dr\u017eavama ili Albanijom, naslijedila jo\u0161 iz doba Kraljevine Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n Izru\u010denja se obavljaju na osnovu Europske konvencije o ekstradiciji koja je sa\u010dinjena 13. prosinca 1957. i \u010dije su potpisnice zemlje \u010dlanice Vije\u0107a Europe, te Izrael, Ju\u017ena Koreja i Ju\u017enoafri\u010dka Republika, ukupno 50 dr\u017eava potpisnica. Izru\u010denja se obavljaju i po osnovi Zakona o me\u0111unarodnoj pomo\u0107i u krivi\u010dnim stvarima.<\/p>\n\n\n\n Bosna i Hercegovina je potpisala i ugovore o ekstradiciji s deset dr\u017eava: Al\u017eirom, Belgijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Kinom, Sjevernom Makedonijom, Marokom, Slovenijom, Srbijom, Turskom, te Australijom s kojom se primjenjuje princip \u201creciprociteta\u201d, odnosno dogovora o izru\u010denju.<\/p>\n\n\n\n Od biv\u0161e Socijalisti\u010dke Federativne Republike Jugoslavije BiH je preuzela 11 bilateralnih ugovora o izru\u010denju i odre\u0111eni broj bilateralnih ugovora iz oblasti me\u0111unarodne pravne pomo\u0107i u kaznenim stvarima, od kojih neki sadr\u017eavaju i odredbe o izru\u010denju. Najstariji ugovor koji se primjenjuje je Konvencija o izdavanju krivaca izme\u0111u Kraljevine Srbije i \u0160vicarske koja je potpisana 28. studenog 1887., a na snazi je od 5. srpnja 1888.<\/p>\n\n\n\n Deseci osumnji\u010denih ili optu\u017eenih za ratne zlo\u010dine izru\u010deni su iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava kako bi im se sudilo u BiH.<\/p>\n\n\n\n Zabilje\u017een je i primjer izru\u010divanja iz BiH u SAD. Tako je u listopadu 2017. BiH izru\u010dila Mirsada Kandi\u0107a SAD-u. Kandi\u0107 je uhi\u0107en u Sarajevu i ameri\u010dke vlasti ga sumnji\u010de da je bio va\u017ean operativac teroristi\u010dke organizacije tzv. Islamske dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111usobna izru\u010denja regulirana su \u201cKonvencijom o izdavanju krivaca izme\u0111u Kraljevine Srbije i Ujedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava\u201d koja je zaklju\u010dena 25. listopada 1901. i stupila na snagu 12. lipnja 1902. godine objavom u tada\u0161njim Srpskim novinama.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina tih sporazuma, ugovora i konvencija naslije\u0111ena je i unesena i u zakonodavstvo iz doba biv\u0161e Jugoslavije i uglavnom su unesena i u zakonodavstvo drugih biv\u0161ih republika. Danas samostalne dr\u017eave, potpisale su i posebne bilateralne ugovore, dok se u Sloveniji i Hrvatskoj kao \u010dlanicama Europske unije primjenjuje i europski uhidbeni nalog.<\/p>\n\n\n\n Precizni uvjeti za izru\u010denje<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e od 1.000 osoba izru\u010deno je ili deportirano u BiH po raznim osnovama, od kaznenih djela poput te\u0161kih kra\u0111i, preko kr\u0161enja zakona o useljenju u neku dr\u017eavu, sve do ratnih zlo\u010dina po\u010dinjenih 1990-ih godina.<\/p>\n\n\n\n Samo u razdoblju od 2013. do 2019. iz Srbije je izru\u010deno 211 osoba, iz Njema\u010dke 200, Hrvatske 107, Crne Gore 65, Austrije 48, Rusije pet, dok je jedna osoba, osumnji\u010dena za ratne zlo\u010dine, izru\u010dena iz Izraela.<\/p>\n\n\n\n Po \u010dlanu 40. Zakona o me\u0111unarodno-pravnoj pomo\u0107i, BiH ne izru\u010duje svoje dr\u017eavljane, \u201cako me\u0111unarodnim ugovorom koji dozvoljava izru\u010denje svojih dr\u017eavljana nije druga\u010dije odre\u0111eno\u201d.<\/p>\n\n\n\n BiH i Hrvatska su u listopadu 2012. potpisale takav Ugovor o izru\u010denju. Ugovor je stupio na snagu u velja\u010di 2014. godine i njime su jasno precizirana tri slu\u010daja u kojima \u0107e se izru\u010denje dopustiti.<\/p>\n\n\n\n Prvi uvjet je ako je za kazneno djelo prema pravu obiju dr\u017eava ugovornica propisana kazna zatvora ili mjera koja uklju\u010duje oduzimanje slobode u trajanju od jedne godine ili te\u017ea kazna. Drugi uvjet je da su kaznena djela ka\u017enjiva prema pravu obiju dr\u017eava ugovornica i ako trajanje kazne zatvora ili mjere koja uklju\u010duje oduzimanje slobode, odnosno njihov ostatak koji se treba izvr\u0161iti, iznosi najmanje \u010detiri mjeseca.<\/p>\n\n\n\n Ako nisu ispunjena ova dva uvjeta, izru\u010denje \u0107e se dopustiti ako zamolba za izru\u010denje uklju\u010duje vi\u0161e kaznenih djela ili vi\u0161e pravomo\u0107no izre\u010denih kazni zatvora ili mjera koje uklju\u010duju oduzimanje slobode.<\/p>\n\n\n\n Tako je Sud BiH odbio, nakon prvostupanjske presude u Hrvatskoj u rujnu 2019., izru\u010diti Zdravka Mami\u0107a \u201cs obzirom na to da kazneno djelo za koje je optu\u017een u Hrvatskoj nije propisano kao kazneno djelo u BiH\u201d. Kao drugi razlog je navedeno to \u0161to su kaznena djela za koja je osu\u0111en po\u010dinjena u razdoblju od 2004. do 2015., a ugovor o izru\u010denju stupio je na snagu 2014. godine. \u201cSamo\u201d sedam od 32 kaznena djela za koja se Mami\u0107a tereti po\u010dinjeno je nakon potpisanog ugovora koji se, kako je to pravilo u pravu, ne mo\u017ee retroaktivno primijeniti.<\/p>\n\n\n\n Bosna i Hercegovina ima potpisan isti ugovor i sa Crnom Gorom, a potpisan je 2012. godine. S tom susjednom dr\u017eavom BiH ima i potpisan i Ugovor o me\u0111usobnom izvr\u0161avanju sudskih odluka u krivi\u010dnim stvarima, te Ugovor o pravnoj pomo\u0107i u gra\u0111anskim i krivi\u010dnim stvarima.<\/p>\n\n\n\n BiH ima takve ugovore o izru\u010denju z\u0430 krivi\u010dn\u0430 dj\u0435l\u0430 \u043erg\u0430niziranog krimin\u0430l\u0430 i k\u043erupci\u0458\u0435 i pr\u0430nja n\u043evc\u0430 i sa Sjevernom Makedonijom.<\/p>\n\n\n\n Ugovor o me\u0111usobnom izvr\u0161avanju sudskih odluka u krivi\u010dnim stvarima, te Ugovor o pravnoj pomo\u0107i u gra\u0111anskim i krivi\u010dnim stvarima, potpisan je 2005. s tada\u0161njom Srbijom i Crnom Gorom. On se, nakon osamostaljenja Crne Gore, nastavlja primjenjivati i sa Srbijom.<\/p>\n\n\n\n BiH i Srbija su 2013. potpisale ugovor o izru\u010denju \u010diji je sadr\u017eaj gotovo identi\u010dan drugim sporazumima.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 jedna \u201cpogodnost\u201d<\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Odredbe nijednog od ugovora se ne odnose na izru\u010denje vlastitih dr\u017eavljana za kaznena djela ratnih zlo\u010dina ili drugih dijela protiv \u010dovje\u010dnosti i me\u0111unarodnog humanitarnog prava. Izru\u010dene \u0107e biti samo one osobe koje djela po\u010dine nakon njegovog zaklju\u010denja.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se ti\u010de ratnih zlo\u010dina, dr\u017eave regije takve predmete mogu slu\u017ebeno preko ministarstava za pravosu\u0111e prebaciti u drugu dr\u017eavu i tim osobama se mo\u017ee suditi u drugoj dr\u017eavi, ali prema zakonima te dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska je tako preuzela progon i pokrenulo istragu protiv Zlatana Mije Jeli\u0107a, nekada\u0161njeg generala Hrvatskog vije\u0107a obrane (HVO), snage bosanskih Hrvata tijekom rata u prvoj polovici devedesetih, za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene nad Bo\u0161njacima u logoru Heliodrom kod Mostara 1993. godine.<\/p>\n\n\n\n Osu\u0111eni u jednoj, mo\u017ee tra\u017eiti i da kaznu slu\u017ei u drugoj dr\u017eavi \u010dije dr\u017eavljanstvo ima. Me\u0111utim, i ta mogu\u0107nost mo\u017ee zloupotrijebiti.<\/p>\n\n\n\n Naime, procedura je takva da najprije ministarstvo pravde jedne dr\u017eave \u0161alje ministarstvu pravde druge dr\u017eave zamolbu da ta druga dr\u017eava preuzme izvr\u0161enje kazne zatvora. Potom se odredi nadle\u017enost suda u toj drugoj dr\u017eavi koji prihvata presudu iz druge dr\u017eave, ali po svojim zakonima, odnosno ne mo\u017ee izravno izvr\u0161avati presudu iz prve dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n Jedan od primjera je i slu\u010daj Marka Make Radi\u0107a kojeg je Sud BiH nakon pet godina su\u0111enja 2011. godine osudio na 21 godinu zatvora za zlo\u010din protiv \u010dovje\u010dnosti po Krivi\u010dnom zakonu BiH. U kaznu mu je ura\u010dunato i vrijeme koje je proveo u pritvoru, od 2. lipnja 2006.<\/p>\n\n\n\n U listopadu 2018. godine, ministar pravde BiH Josip Grube\u0161a odobrio je Radi\u0107ev zahtjev da kaznu izdr\u017eava u Hrvatskoj. S obzirom na to da je dr\u017eavljanin Hrvatske, Radi\u0107u je postupak obnovljen pred \u017dupanijskim sudom u Zagrebu koji je djelomi\u010dno priznao presudu Suda BiH, ali i donio odluku da se Mari\u0107u smanji kazna na 12 i pol godina zatvora. Radi\u0107 je do kraja te iste godine iza\u0161ao na slobodu, a ubijen je u studenom 2020. ispred svog stana u Mostaru.<\/p>\n\n\n\n \u017dupanijski sud u Zagrebu \u201cprilagodio\u201d je presudu hrvatskim zakonima, a kazna je smanjena, jer kazneno djelo \u201cudru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat\u201d \u2013 za koje je Radi\u0107, izme\u0111u ostalog, osu\u0111en po Kaznenom zakonu BiH \u2013 nije predvi\u0111eno u Kaznenom zakonu Republike Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Ako u primjeru bra\u0107e Mami\u0107 s po\u010detka pri\u010de Hrvatska odobri njihovu molbu da kaznu slu\u017ee u BiH i da to BiH prihvati, njima bi nadle\u017eni sud u BiH morao \u201cprilagoditi\u201d presudu po zakonima koji va\u017ee u BiH, a kazna bi teoretski mogla biti smanjena.<\/p>\n\n\n\n Ili zastarjeti, kao \u0161to su zastarjele sve presude protiv hrvatskog tajkuna Miroslava Kutle, koji se, tako\u0111er, \u2018sklonio\u2019 u BiH, po kojima je u Hrvatskoj osu\u0111en na dugogodi\u0161nje kazne zatvora zbog \u201cmalverzacija u pretvorbi\u201d 1990-ih, te\u0161kih vi\u0161e desetaka milijuna eura.<\/p>\n\n\n\n Takvo kazneno djelo zakoni u BiH ne prepoznaju i on se slobodno kre\u0107e po BiH gdje je pokrenuo nove biznise. Trenutno mu je va\u017ee\u0107a samo jo\u0161 jedna presuda iz 2013., kojom je osu\u0111en na tri godine zatvora na sudu u Dubrovniku. Zastara izvr\u0161enja te kazne nastupa mu krajem rujna 2026. nakon \u010dega \u0107e slobodno mo\u0107i prije\u0107i hrvatsku granicu.<\/p>\n\n\n\n