Zamislite da primjerice betonska zgrada od dvadeset katova mo\u017ee skladi\u0161titi energiju poput ogromne baterije. Zahvaljuju\u0107i jedinstvenom istra\u017eivanju \u0161vedskih znanstvenika, to bi jednog dana moglo postati stvarnost.<\/p>\n\n\n\n
Sve vi\u0161e rastu\u0107a potreba za odr\u017eivim gra\u0111evinskim materijalima predstavlja velik izazov za znanstvenike. Ipak, dvoje \u0161vedskih znanstvenika uspjelo je napraviti prvi koncept punjive baterije na bazi betona u svijetu.<\/p>\n\n\n\n
Za to otkri\u0107e zaslu\u017eni su dr. Emma Zhang i profesor Luping Tang, koji su se prije nekoliko godina udru\u017eili u potrazi za gra\u0111evnim materijalima budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
Rezultat njihove potrage jest koncept koji u sebi sadr\u017ei mje\u0161avinu betona s malim koli\u010dinama kratkih uglji\u010dnih vlakana dodanih kako bi se pove\u0107ala provodljivost betona i kako bi se pove\u0107ala njegova fleksibilnost pri savijanju.<\/p>\n\n\n\n
Nakon toga u taj se beton postavlja mre\u017ea od uglji\u010dnih vlakana omotana metalom, odnosno \u017eeljezom koje slu\u017ei kao anoda i niklom koji slu\u017ei kao katoda. Nakon dosta eksperimentiranja, \u0161vedski su znanstenici do\u0161li do prototipa koji funkcionira.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati ranijih studija koje su istra\u017eivale tehnologiju baterije od betona pokazali su vrlo male performanse, pa smo stoga shvatili da moramo razmi\u0161ljati izvan okvira kako bismo prona\u0161li druga\u010diji na\u010din za proizvodnju elektroda. Ova specifi\u010dna ideja koju smo razvili i koja je isto tako punjiva, nikad dosad nije istra\u017eena. Mi sad imamo konceptualni dokaz na razini laboratorija, pojasnila je dr. Zhang.<\/p>\n\n\n\n
Njihova betonska baterija ima prosje\u010dnu energetsku gusto\u0107u od 7 vatsati (Wh) po kvadratnom metru (ili 0,8 vatsati po litri). Energetska gusto\u0107a koristi se za izra\u017eavanje kapaciteta baterije, a skromna procjena jest da bi baterija \u0161vedskih znanstvenika, koju je predstavilo Sveu\u010dili\u0161te Chalmers, mogla imati i vi\u0161e od deset puta bolje performanse. Ipak, energetska gusto\u0107a njihove baterija i dalje je niska u usporedbi s komercijalnim baterijama, ali to se ograni\u010denje mo\u017ee premostiti zahvaljuju\u0107i ogromnom volumenu baterije, odnosno \u010dinjenici da se ona mo\u017ee u zgradama napraviti da bude poprili\u010dno velika.<\/p>\n\n\n\n
Jedna od najve\u0107ih kvaliteta te betonske baterije jest da je punjiva.<\/p>\n\n\n\n
Mogla bi se upariti sa solarnim panelima primjerice, za pru\u017eanje elektri\u010dne energije te postati energetski izvor za nadzorne sustave na autocestama i mostovima, gdje bi senzori koje napaja betonska baterija mogli otkriti koroziju ili pucanje materijala, ka\u017ee dr. Zhang.<\/p>\n\n\n\n
Beton je naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161ten gra\u0111evinski materijal, no gledano iz kuta odr\u017eivosti, on je daleko od idealnog rje\u0161enja. Istra\u017eivanje \u0161vedskih znanstvenika betonu je sad otvorilo vrata prema kvalitetama koje bi uvelike mogle promijeniti njegovu poziciju na ljestvici odr\u017eivih materijala, naravno nabolje.<\/p>\n\n\n\n
Imamo viziju da bi se u budu\u0107nosti \u010ditavi dijelovi zgrada mogli napraviti od funkcionalnog betona. Obzirom da bi bilo koja betonska povr\u0161ina mogla imati u sebi usa\u0111enu tu elektrodu, pri\u010damo o ogromnim koli\u010dinama funkcionalnog betona”, ka\u017ee dr. Zhang.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, ta ideja jo\u0161 je uvijek u svojoj vrlo ranoj fazi te treba rije\u0161iti niz tehni\u010dkih pitanja prije komercijalizacije te tehnologije. To uklju\u010duje i produljenje roka trajanja baterije kao i tehnike za recikliranje.<\/p>\n\n\n\n
Obzirom da se infrastruktura obi\u010dno gradi da traje 50 ili \u010dak sto godina, baterije bi se morale tome prilagoditi, ili bi se morale jednostavnije zamijeniti i reciklirati kad im istekne rok trajanja. Zasad je to velik tehni\u010dki izazov, priznaje dr. Zhang.<\/p>\n\n\n\n