Alex Gibney iznimno je plodonosan, hrabar i u\u010dinkovit filma\u0161 \u010diji se dokumentarci i\u0161\u010dekuju.<\/p>\n\n\n\n
Slobodno se mo\u017ee re\u0107i da je zahvaljuju\u0107i ameri\u010dkom filma\u0161u Alexu Gibneyu dokumentarni film ustoli\u010den kao \u010duvar istra\u017eiva\u010dkog novinarstva. I u nas traje svojevrsni povratak tog najva\u017enijeg novinarskog \u017eanra, no rijetko smo kada prije Gibneyja na ekranu vidjeli tako efektno i u\u010dinkovito obra\u0111ene teme koje su doslovno zatresle svijet.<\/p>\n\n\n\n
Neki od njegovih filmova, poput \u201cZero Days\u201d iz 2016. godine, tek \u0107e postati zaista va\u017eni jer smo tek zakora\u010dili u doba kiberneti\u010dkog ratovanja, a neki su, poput \u201cDirty Money\u201d, dokumentarnog serijala koji je u dvije sezone razotkrio korporativnu pohlepu i korupciju koja razdire globalnu ekonomiju, imali prakti\u010dno trenutan u\u010dinak. <\/p>\n\n\n\n
Gibney je iznimno plodonosan, hrabar i u\u010dinkovit filma\u0161 \u010diji se dokumentarci i\u0161\u010dekuju. Tako smo jedva do\u010dekali vidjeti i \u201cZlo\u010din stolje\u0107a\u201d (The Crime of the Century), koji se upravo minulog tjedna po\u010deo prikazivati na HBO-ovim platformama. U ovom se dvodijelnom dokumentarcu Gibney bavi ne\u010dim \u0161to je zapravo javna tajna. <\/p>\n\n\n\n
U medijima se tek ponegdje, a vi\u0161e u op\u0107em narativu, provla\u010dila tvrdnja da nas farmaceutska industrija svim silama poku\u0161ava u\u010diniti ovisnima o svojim proizvodima. I doista, ve\u0107 kada obratimo pozornost na \u010dinjenicu da su me\u0111u najkori\u0161tenijim lijekovima u nas u vrhu lijekovi koji utje\u010du na \u017eiv\u010dani sustav, moramo se malo zapitati. No rijetko sve to ide dalje od statistika.<\/p>\n\n\n\n
Lijekovi ja\u010di od heroina <\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n U \u201cZlo\u010dinu stolje\u0107a\u201d Alex Gibney ponudio je ne samo kontekst tih zabrinjavaju\u0107ih statistika, ve\u0107 i njihove u\u010dinke koji su \u010desto zastra\u0161uju\u0107i. Tu je i efektna i zastra\u0161uju\u0107a konstatacija \u2013 koncentracija opijata u odre\u0111enim analgeticima daleko je ve\u0107a od one koja se nalazi u prosje\u010dnoj dozi heroina koji si ubrizgavaju ovisnici o toj drogi. Je li farmaceutska industrija zapravo najve\u0107i diler droge u svijetu, vi\u0161estruko ve\u0107i od kolumbijskih i meksi\u010dkih kartela, je li mogu\u0107e da oni i sura\u0111uju, zavr\u0161avaju li najve\u0107e koli\u010dine prera\u0111enog opijuma u heroinu ili u lijekovima protiv bolova? Odgovori su \u2013 potvrdni, dokazuje Alex Gibney u svojem novom dokumentarcu.<\/p>\n\n\n\n Farmaceutska industrija svojim agresivnim promoviranjem lijekova \u010dija su osnova opijati te intenzivnim ulaganjem u marketing i prodajnu mre\u017eu izazvala je epidemiju ovisnosti koja je, recimo, u razdoblju od 1999. do 2019. godine odnijela 500.000 \u017eivota samo u Sjedinjenim Dr\u017eavama. <\/p>\n\n\n\n Od rujna 2019. do rujna 2020. godine od predoziranja opioidima umrlo je 66.000 Amerikanaca, daleko vi\u0161e nego u istom razdoblju godinu prije. Dakle, nije to nikakva kriza, kako bi ameri\u010dki mediji povremeno opisali situaciju nekontrolirane konzumacije takvih lijekova, nego je to usmjerena taktika farmaceutskih kompanija kako bi zara\u0111ivale jo\u0161 vi\u0161e. To izmi\u010de kontroli kada zaka\u017eu oni koji su pla\u0107eni da takve situacije dr\u017ee u prihvatljivim okvirima, odnosno oni koji bi se trebali brinuti o tome da se takvi lijekovi koriste tako da ne \u0161kode dugoro\u010dno. <\/p>\n\n\n\n Naprotiv, oni po\u010dnu poticati takvo stanje. Stvar je u tome da epidemija opijata koja traje vi\u0161e od 20 godina u SAD, vjerojatno i u mnogim drugim dr\u017eavama, nije ne\u0161to \u0161to se dogodilo slu\u010dajno jer su kompanije poput Purdue Pharmaceuticals i Insys Therapeutics organizirale cijele kampanje kako bi lijekove temeljene na opijatima u\u010dinile \u0161iroko dostupnima.<\/p>\n\n\n\n Da bi to dokazao, Gibney pred kamere stavlja izravne aktere, ali koristi i do sada nevi\u0111ene snimke svjedo\u010denja jednog od direktora Purdue Pharma, Richarda Sacklera, o djelovanju svoje kompanije koja je na lijeku OxyContin zaradila doslovno milijarde, i to u tolikoj mjeri da su mogli svoje poslovanje, primjerice, diversificirati na turizam, kupuju\u0107i cijeli niz ameri\u010dkih skijali\u0161ta. <\/p>\n\n\n\n Richardov otac Raymond Sackler je sa svojom bra\u0107om, lije\u010dnicima Arthurom i Mortimerom imao i ozbiljnijih zasluga u medicini. Primjerice, trojica bra\u0107e sna\u017eno su zastupala uspostavu rasne integracije u bankama krvi. Ali su, kako se ve\u0107 u filmu i obja\u0161njava, shvatili da se ne\u0161to \u0161to je o\u010dito kemijski poreme\u0107aj treba i lije\u010diti kemijski, a ne, primjerice, lobotomijom. Ta ih je spoznaja dovela i do shva\u0107anja da bi se lijekovi kojima se lije\u010de sna\u017eni bolovi poput onih koje trpe oboljeli od raka mogli primjenjivati i za lije\u010denje bolova op\u0107enito. I u tome nema ni\u0161ta lo\u0161e ili sporno. <\/p>\n\n\n\n No kasniji razvoj doga\u0111aja, odnosno pohlepa, ono je \u0161to postaje dvojbeno te je izazvalo epidemiju ovisnosti o takvim lijekovima. Tri brata kupila su malu tvrtku Purdue-Frederick.<\/p>\n\n\n\n Raymond i Mortimer su je vodili, a Arthur je koristio svoj sjajan talent za marketing i prodaju te je uvidio da je najefikasniji na\u010din prodaje lijekova u izravnom kontaktu s lije\u010dnicima. Ta se osnovna tehnika nastavila provoditi u tvrtki koju su nakon njegove smrti u cijelosti preuzela dvojica bra\u0107e, a uvelike se koristila za promociju jednog lijeka, OxyContina. On je varijanta spoja kojim se lije\u010di lak\u0161a ili ozbiljnija bol, samo je kod OxyContina promijenjena formula kako bi se dobilo sporije otpu\u0161tanje. <\/p>\n\n\n\n Na temelju te nove osobine Purdue je mogao tvrditi da je zahvaljuju\u0107i tome mogu\u0107nost da se razvije ovisnost prakti\u010dno nepostoje\u0107a. Samo \u0161to to nije bilo to\u010dno. Ovisnost se o tom lijeku razvijala prakti\u010dno podjednako, a njezini dramati\u010dni u\u010dinci prikazani su u ovom dokumentarcu. <\/p>\n\n\n\n Skandal s OxyContinom <\/span><\/strong><\/p>\n\n\n\n Kulminacija skandala s OxyContinom kulminirala je kada se shvatilo da jedna tableta tog lijeka sadr\u017ei vi\u0161e opijuma nego prosje\u010dna doza heroina, kao i da se smrvljena tableta mo\u017ee i \u2013 u\u0161mrkavati. <\/p>\n\n\n\n Agresivna promocija lijeka metodom koju je osmislio Arthur, a u koju je tvrtka ulo\u017eila \u010dak devet milijardi dolara, dovela je do nevjerojatnog boga\u0107enja obitelji Sackler \u010diji su \u010dlanovi dospjeli i na listu najbogatijih ljudi svijeta prema Forbesu. No da bi se to i ostvarilo, dr\u017eava, odnosno njezini regulatorni organi morali su dati dozvolu.<\/p>\n\n\n\n Kao u nekom jeftinom trileru, Sacklerovi su to postigli na pragmati\u010dan na\u010din, podmitili su jednog od \u010dlanova odbora za odobrenje lijekova ameri\u010dkog FDA s kojim su onda sastavili takav dokument kojim se dopu\u0161ta propisivanje OxyContina bez jasnog upozorenja na njegove mogu\u0107e nuspojave, poput ovisnosti. Dapa\u010de, plasiran je narativ prema kojem se ne mo\u017ee lijek kriviti za sve \u010de\u0161\u0107e pojave ovisnosti, ve\u0107 same korisnike, poglavito one s ranijom ovisno\u0161\u0107u. <\/p>\n\n\n\n Nakon \u0161to je OxyContin prepoznat kao glavni pokreta\u010d epidemije ovisnosti o lijekovima u SAD, na scenu stupa fentanil. Rije\u010d je o daleko ja\u010dem opijatu od heroina koji se lak\u0161e proizvodi te je profitabilniji, a budu\u0107i da su tablete manje, lak\u0161e se i prevozi. Godine 2017. fentanil je bio najkori\u0161teniji sintetski opioid u medicini u svijetu. No, samo godinu prije, 2016., na njega je otpadala oko polovica smrti od predoziranja opioidima u Sjedinjenim Dr\u017eavama, a rije\u010d je o 20.000 ljudi. I ve\u0107ina je tih smrti povezana s ilegalno proizvedenim fentanilom. <\/p>\n\n\n\n To je zato \u0161to se \u010desto koristi upravo kao droga te se mije\u0161a s heroinom, metamfetaminom ili kokainom. I ovdje je va\u017enu ulogu imala jedna farmaceutska kompanija, Insys je svoju poziciju na 52. mjestu na Deloitteovoj listi najuspje\u0161nijih 500 kompanija u Americi zaslu\u017eio upravo prodajom lijeka protiv bolova Subsys koji je zapravo oblik fentanila.<\/p>\n\n\n\n Kompanija Purdue u\u0161la je u predste\u010dajnu nagodbu prije dvije godine nakon \u0161to je obitelj Sackler predala upravljanje nad njom i platila 4,2 milijardi dolara nagodbe. Dosu\u0111enih 8 milijardi dolara od\u0161teta ne\u0107e se nikada naplatiti do kraja zbog bankrota. No proces ste\u010daja podrazumijeva da se kompanija izvla\u010di vlastitom proizvodnjom, a to se opet svodi na lijekove, pa i OxyContin. Prili\u010dno nevjerojatno. <\/p>\n\n\n\n Svu zaradu Purduea kao i u nagodbi ispla\u0107en novac obitelj Sackler je \u2013 zadr\u017eala. Svi vode\u0107i ljudi Insysa, John Kapoor, Sunrise Lee koju je Kapoor upoznao u striptiz baru te Alec Burlakoff, osu\u0111eni su. Lee i Burlakoff se i pojavljuju u filmu. Burlakoff je izbjegao zatvor nagodbom, Kapoor i Leejeva proveli su \u010detiri i pol, odnosno godinu dana iza re\u0161etaka. Sama tvrtka Insys Therapeutics tako\u0111er je u bankrotu. <\/p>\n\n\n\n Sve je to premalo za distribuciju 100 milijardi tableta izme\u0111u 2006. i 2014. godine, a iza svake od njih vrebala je opasnost od ovisnosti zbog koje su mnogi gubili \u017eivote. <\/p>\n\n\n\n