Znanstvenici su uspjeli o\u017eivjeti si\u0107u\u0161nog kolnjaka koji je 24.000 godina bio zamrznut u sibirskom permafrostu. Nakon \u0161to su je ugrijali i nahranili, ova je \u017eivotinjica odjednom postala aktivna te se \u010dak po\u010dela razmno\u017eavati.<\/p>\n\n\n\n
Ve\u0107 je od ranije poznato da jednostavni organizmi poput bakterija mogu pre\u017eivjeti tisu\u0107lje\u0107ima u permafrostu (vje\u010dnome ledu), no sada su stru\u010dnjaci dodatno potvrdili da to mo\u017ee vrijediti i za slo\u017eenije organizme.<\/p>\n\n\n\n
“Radi se o \u017eivotinji sa \u017eiv\u010danim sustavom, mozgom i ostalim organima”, rekao je biolog Stas Malavin iz instituta Pushchino Scientific Center for Biological Research.<\/p>\n\n\n\n
“Na\u0161a studija je najja\u010di dokaz do sada da vi\u0161estani\u010dne \u017eivotinje mogu izdr\u017eati desetke tisu\u0107a godina u kriptobiozi, stanju u kojem su zaustavljeni metaboli\u010dki procesi”, dodao je.<\/p>\n\n\n\n
U \u017eivot vra\u0107eni i 30.000 godina stari obli\u0107i<\/span><\/strong> U istra\u017eivanju objavljenom 2018. godine stru\u010dnjaci su objavili kako su povratili u \u017eivot vi\u0161estani\u010dne obli\u0107e panagrolaimus aff. detritofag i plectus aff. parvus, koji su se nalazili u permafrostu u nizini rijeke Kolime. Naslage u kojima su prona\u0111eni obli\u0107i stare su izme\u0111u 30.000 i 40.000 godina.<\/p>\n\n\n\n Kolnjak je o\u017eivio i po\u010deo se razmno\u017eavati<\/span><\/strong> “Prili\u010dno smo uvjereni da se radi o novoj vrsti”, rekao je Malavin. On i njegov tim sekvencirali su genom ove drevne \u017eivotinjice i otkrili da je najsli\u010dnija vrsti kolnjaka adineta vaga.<\/p>\n\n\n\n
Stru\u010dnjaci su ve\u0107 ranije uspjeli o\u017eivjeli obli\u0107e koji su bili zale\u0111eni u permafrostu najmanje 30.000 godina, ali je ovo prvi put da su o\u017eivjeli tako “starog” kolnjaka. Kolnjaci spadaju u skupinu najmanjih vi\u0161estani\u010dnih \u017eivotinja (od 0.1 do najvi\u0161e 3 milimetra veli\u010dine). Na glavi imaju vijenac treplji, koje neprekidno trepere i tako pokre\u0107u tijelo.<\/p>\n\n\n\n
Malavin i njegovi kolege izbu\u0161ili su 2015. vje\u010dni led u blizini rijeke Alazeje u Sibiru u Rusiji. Pritom su na\u0161li jednog kolnjaka, manjeg od \u010detvrtine milimetra. Kada su ga zagrijali i dali mu hranu, \u017eivotinjica je postala ponovo aktivna. Ne samo to – po\u010dela se i razmno\u017eavati jer se ova vrsta kolnjaka mo\u017ee klonirati bez seksualnog partnera. Naime, pojedini rodovi kolnjaka imaju razli\u010dite na\u010dine razmno\u017eavanja. U povoljnim uvjetima razmno\u017eavaju se nespolno (partenogeneza), a kad su uvjeti nepovoljni, razmno\u017eavaju se spolno.<\/p>\n\n\n\n