{"id":16869,"date":"2021-06-15T09:45:37","date_gmt":"2021-06-15T09:45:37","guid":{"rendered":"https:\/\/test.otpor.media\/index.php\/2021\/06\/15\/https-otpor-media-fizicari-premasili-brzinu-svjetlosti-kako-je-to-moguce\/"},"modified":"2021-06-15T09:45:37","modified_gmt":"2021-06-15T09:45:37","slug":"https-otpor-media-fizicari-premasili-brzinu-svjetlosti-kako-je-to-moguce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869","title":{"rendered":"Fizi\u010dari prema\u0161ili brzinu svjetlosti. Kako je to mogu\u0107e?"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Brzina svjetlosti (c) u vakuumu je oko 300.000 km u sekundi i prema zakonima prirode kakve poznajemo niti jedno tijelo (materija), energija ili informacija ne mo\u017ee putovati br\u017ee od nje &#8211; ona se smatra \u010dvrstom granicom za prijenos svih podataka u svemiru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Podaci koje sateliti \u0161alju na Zemlju sa svojih misija putuju brzinom svjetlosti, budu\u0107i da sateliti informaciju \u0161alju u vidu elektromagnetskih valova, a svjetlost je dio elektromagnetskog spektra. Ako nam dolaze s Mjeseca koji je udaljen oko 300.000 km od Zemlje, sti\u0107i \u0107e za jednu sekundu. Ako dolaze sa Saturnovog mjeseca Titana, trebat \u0107e im oko 71 minutu kada nam je Titan najbli\u017ee, a oko 88 kada je najdalje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Brzina svjetlosti ovisi o tome kroz kakav se medij kre\u0107e. Primjerice, kroz staklo se kre\u0107e sporije nego kroz zrak, pa zato vidimo kako se zraka svjetla u staklu lomi. Ta priroda svjetlosti omogu\u0107ila je stvaranje opti\u010dkih le\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ograni\u010denje brzine putovanja brzinom svjetlosti vjerojatno nikada ne\u0107e biti prema\u0161eno, osim ako ne na\u0111emo na\u010dina da ga nekako zaobi\u0111emo. Na primjer, da putujemo kroz crvoto\u010dine u prostor-vremenu ili da stvaramo mjehure prostor-vremena koji \u0107e putovati u prostor-vremenu. Naime, ograni\u010denje koje vrijedi za kretanje svjetlosti kroz prostor-vrijeme ne vrijedi za kretanje samih dijelova prostor-vremena. Zbog toga se neki daleki dijelovi svemira, u njegovoj ekspanziji, od nas mogu udaljavati brzinama ve\u0107im od brzine svjetlosti, a da zakoni Einsteinove relativnosti ne budu prekr\u0161eni. Zapravo, najve\u0107i dio svemira koji vidimo,oko 90%, ve\u0107 je pre\u0161ao granicu iza koje se od nas udaljava brzinom ve\u0107om od svjetlosti. Unato\u010d tome mi te dijelove jo\u0161 uvijek vidimo jer je svjetlost iz njih krenula prije mnogo milijuna godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><span class=\"has-inline-color has-luminous-vivid-orange-color\">Za\u0161to svjetlost ne mo\u017ee putovati br\u017ee od c?<\/span><\/strong><br><br>U popularizaciji znanosti brzina svjetlosti kao granica naj\u010de\u0161\u0107e se predstavlja pojednostavljenim tuma\u010denjem povezanosti prostora i vremena.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U teoriji relativnosti prostor i vrijeme nisu dva odvojena svojstva svemira kako se to zami\u0161ljalo prije Einsteina; ona su me\u0111usobno povezana i nazivaju se prostor-vrijeme. U tom prostor-vremenu, koji se mo\u017ee prikazati koordinatnim sustavom u kojem je jedna koordinata prostor, a druga vrijeme, sve se uvijek kre\u0107e nekom istom &#8220;ukupnom&#8221; brzinom. Primjerice, ako stojimo na mjestu u smislu kretanja kroz prostor, kretat \u0107emo se maksimalnom brzinom u vremenu. Obratno, ako se kre\u0107emo maksimalnom brzinom u prostoru, na\u0161a \u0107e brzina u vremenu biti nula (slika gore ili video dolje). To je ono \u0161to ka\u017ee teorija relativnosti &#8211; \u0161to se br\u017ee kre\u0107emo kroz prostor, to sporije kucaju na\u0161i satovi.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Why can&#039;t you go faster than light?\" width=\"696\" height=\"392\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/A2JCoIGyGxc?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><span class=\"has-inline-color has-luminous-vivid-orange-color\">Problem se pojavio nedugo nakon postavljanja teorije relativnosti<\/span><\/strong><br><br>Fizi\u010dar prof. dr. sc. Hrvoje Buljan s Fizi\u010dkog odsjeka PMF-a u Zagrebu ka\u017ee da je za razumijevanje ove zahtjevne teme potrebno prije svega razumjeti brzinu svjetlosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Einsteinova specijalna teorija relativnosti iz 1905. ka\u017ee da energija i materija ne mogu putovati br\u017ee od brzine svjetlosti u vakuumu&#8221;, ka\u017ee Buljan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;No, vrlo brzo nakon Einsteinovog otkri\u0107a fizi\u010dare su zabrinula razmatranja valnih paketa svjetlosti, odnosno skupina valova raznih frekvencija. Naime, njihovu brzinu opisujemo grupnom brzinom svjetlosnih valnih paketa koja u nekim materijalima mo\u017ee biti i ve\u0107a od brzine svjetlosti, \u0161to je paradoks jer proizlazi iz teorije klasi\u010dne elektrodinamike iz 19. stolje\u0107a koja je u skladu s Einsteinovom relativno\u0161\u0107u. Fizi\u010dar Sommerfeld pokazao je 1910. da fronta pravokutnog valnog paketa ne mo\u017ee putovati br\u017ee od brzine svjetlosti u vakuumu, a Brillouin je ukazao na nedostatak koncepta grupne brzine kada disperzija svjetlosti pokazuje anomalna svojstva. No, razvojem laserskih tehnologija postalo je mogu\u0107e stvarati valne pakete svjetlosti raznoraznih kompleksnih oblika. Razvojem novih materijala i realizacijom stanja materije poput hladnih atomskih plinova ili plazme, postalo je mogu\u0107e dizajnirati medije koji &#8216;usporavaju&#8217; ili &#8216;ubrzavaju&#8217; svjetlost, odnosno grupnu brzinu svjetlosnih valnih paketa. Pona\u0161anje valnih paketa svjetlosti i njihove grupne brzine ve\u0107 du\u017ee vrijeme intrigira znanstvenike. Na prvu se \u010dini kao da je Einsteinova teorija sru\u0161ena, a opet, detaljne analize uvijek su pokazale da teorija itekako vrijedi. I kako to sada objasniti?&#8221; pita se Buljan.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-16-9 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"Phase Velocity versus Group Velocity:  Wave Dispersion\" width=\"696\" height=\"392\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/EIqKG5TiSYs?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" referrerpolicy=\"strict-origin-when-cross-origin\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><span class=\"has-inline-color has-luminous-vivid-orange-color\">\u0160to je grupna brzina svjetlosti i kako ona mo\u017ee biti ve\u0107a od c?<\/span><\/strong><br><br>Po \u010demu se grupna brzina svjetlosti razlikuje od brzine svjetlosti? Grupna brzina svjetlosti opisuje ritmi\u010dki uspon i pad svjetlosnih valnih paketa, a ta brzina &#8220;valova u valovima&#8221; mo\u017ee se pove\u0107avati ili smanjivati ovisno o elektromagnetskom okru\u017eenju koje \u0107e utjecati na njih. Ova brzina, mo\u017ee biti ve\u0107a ili manja od c, a ona ovisi o tome kako se oblik svjetlosnog impulsa \u0161iri i izobli\u010duje dok se kre\u0107e kroz materijal.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Poku\u0161ajte zamisliti neki snop svjetlosti koji se prote\u017ee od Zemlje do Mjeseca. Fotoni u tom snopu ne\u0107e se kretati br\u017ee od svjetlosti, no val unutar toga vala mo\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><span class=\"has-inline-color has-luminous-vivid-orange-color\">Valni paket iza\u0161ao iz medija prije nego \u0161to je u\u0161ao<\/span><\/strong><br><br>Fizi\u010dari se ve\u0107 neko vrijeme igraju s ograni\u010denjem brzine kretanja svjetlosnih valnih paketa u razli\u010ditim materijalima kao \u0161to su hladni atomski plinovi, refraktivni kristali i opti\u010dka vlakna. U \u010dasopisu Nature 2002. godine znanstvenici s NEC Research Institute u Princetonu objavili su da su valne pakete svjetlosti u plinu ceziju uspjeli ubrzati na brzinu koja je bila \u010dak 300 puta ve\u0107a od brzine svjetlosti. \u0160tovi\u0161e, pokazalo se da su ti valni paketi virtualno iza\u0161li iz medija prije nego \u0161to su u\u0161li u njega.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U eksperimentu su znanstvenici iz NEC-a mjerili vrijeme potrebno valnom paketu svjetlosti da pro\u0111e kroz 6 cm dugu posebno pripremljenu komoru ispunjenu metalom cezijem u plinovitom stanju. Pulsu svjetlosti od 3 mikrosekunde obi\u010dno bi trebale samo 0.2 nanosekunde da pro\u0111e kroz komoru u vakuumu. No kada je svjetlost pro\u0161la kroz posebno pripremljenu komoru, pojavila se za 62 nanosekunde prije nego \u0161to se pojavila kada je prolazila kroz komoru u vakuumu. Ova neobi\u010dna pojava rezultat je &#8220;anomalne disperzije&#8221;, u\u010dinka koji se vidi samo za neke frekventne pojase ovisno o materijalu, a u ovom ga eksperimentu stvara neprirodno toplinsko stanje plina cezija koji se koristi u komori.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Valni paket svjetlosti sastoji se od mnogih komponenata, od kojih svaka ima druga\u010diju valnu duljinu. To se mo\u017ee vidjeti kada sun\u010deva svjetlost prolazi kroz prizmu i rastavlja se na sastavne boje, kao na naslovnici albuma grupe Pink Floyd &#8216;Dark Side of the Moon&#8217;. Me\u0111utim, kako tuma\u010di stranica Optics.org, anomalna disperzija djeluje na valne duljine komponenata svjetlosti tako da ih modificira na neobi\u010dan na\u010din. Anomalna disperzija uzrokuje da one komponente koje u vakuumu imaju manju valnu duljinu u komori imaju ve\u0107u valnu duljinu i obratno, da komponente s ve\u0107om valnom duljinom u vakuumu imaju manju valnu duljinu u komori. Za razliku od normalne disperzije, anomalna disperzija ima izvanredan u\u010dinak koji valnom paketu omogu\u0107uje da se ponovno pojavi u udaljenoj to\u010dki naprijed uz njegov smjer \u0161irenja i stvori to\u010dan oblik svjetlosnog impulsa koji je u\u0161ao u komoru.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Na\u0161 eksperiment pokazuje da je uvrije\u017eeno tuma\u010denje da se ni\u0161ta ne mo\u017ee kretati br\u017ee od brzine svjetlosti pogre\u0161no. Me\u0111utim, Einsteinova teorija relativnosti i dalje ostaje jer jo\u0161 uvijek je ispravno re\u0107i da se informacije ne mogu prenositi br\u017ee od brzine svjetlosti u vakuumu&#8221;, rekao je dr. Lijun Wang, jedan od autora studije iz 2002.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8220;Nastavit \u0107emo prou\u010davati prirodu svjetlosti i nadamo se da \u0107e nam to dati bolji uvid u prirodni svijet te dodatno potaknuti novo razmi\u0161ljanje prema mirnodopskim primjenama koje \u0107e koristiti \u010ditavom \u010dovje\u010danstvu&#8221;, dodao je.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><span class=\"has-inline-color has-luminous-vivid-orange-color\">Zbunjenost u znanstvenoj zajednici<\/span><\/strong><br><br>Ovi eksperimenti uzrokovali su odre\u0111enu zbunjenost. Naime, prema Einsteinovoj teoriji relativnosti, kada bi ne\u0161to nadma\u0161ilo brzinu c, to bi omogu\u0107ilo da se neki doga\u0111aj dogodi prije doga\u0111aja koji ga je prouzro\u010dio. Primjerice, mogli biste pro\u010ditati ove rije\u010di prije nego \u0161to su napisane.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak, u to vrijeme ve\u0107ina fizi\u010dara nije se previ\u0161e bojala za relativnost ili uzro\u010dnost. Uglavnom su se svi slagali da je u cijeloj pri\u010di jedino stvarno va\u017eno koliko brzo se prenosi energija te koliko se brzo mogu poslati informacije. Pritom se pod informacijama podrazumijeva bilo koji signal koji mo\u017ee utjecati na neki objekt ili sustav, primjerice, svjetlosni impuls koji mo\u017ee pokrenuti neki ure\u0111aj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eiva\u010di su tvrdili da \u010dak i ako je dio valnog paketa na prednjem rubu vala putovao br\u017ee od c, cjeloviti puls ne bi mogao imati nikakav u\u010dinak, on ne bi mogao prenijeti nikakve informacije sve dok ve\u0107i dio valnog paketa ne bi stigao ne\u0161to kasnije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><span class=\"has-inline-color has-luminous-vivid-orange-color\">Brzina impulsa je ve\u0107a od c, ali informacije ipak nije<\/span><\/strong><br><br>No koja je to\u010dno brzina informacija (vi) u takvom impulsu? Fizi\u010dari su poku\u0161ali prona\u0107i odgovor. Neki su tvrdili da se brzina informacija treba poistovjetiti s grupnom brzinom, tako da ona mo\u017ee prema\u0161iti c, \u010dime se kr\u0161i uzro\u010dnost. Ve\u0107ina je pak smatrala da brzina informacija u svim situacijama mora biti manja ili jednaka c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U studiji, koju su 2003. Daniel Gauthier sa Sveu\u010dili\u0161ta Duke u Durhamu u Sjevernoj Karolini i njegovi kolege objavili u \u010dasopisu Nature, istra\u017eiva\u010di su promatrali koliko brzo informacije mogu pro\u0107i kroz medij u kojem grupna brzina valnog paketa znatno prema\u0161uje c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gauthierov tim istaknuo je da prijenos podataka nije samo stvar slanja signala. Signal mora biti kodiran na jednom kraju, a o\u010ditan na drugom. Da bi prenio informacije, signal se mora promijeniti &#8211; na primjer, svjetlost u nekom trenutku mora postati sna\u017enija. Maksimalna brzina prijenosa podataka pritom odgovara najranijem vremenu u kojem se ta to\u010dka promjene mo\u017ee zabilje\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Otkrivanje informacije traje neko kona\u010dno vrijeme, primjerice, ovisno o obliku pulsa i koli\u010dini pozadinskog \u0161uma. Detektor mora razlikovati promjene koje predstavljaju informacije od onih koje su posljedica slu\u010dajnih kolebanja u signalu, poput radiostatike.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Gauthierov tim otkrio je da je potrebno dulje vrijeme da se detektiraju informacije kodirane u impulsu koji putuje kroz plin kalijevih atoma nego informacijama u valnom paketu koji putuju kroz vakuum brzinom c. \u010cak i kada je grupna brzina valnog paketa daleko nadma\u0161ivala brzinu svjetlosti, brzina informacija nikada nije prelazila brzinu c. Moglo bi se re\u0107i da je puls stizao prije, no da je trebalo dulje da objavi svoj dolazak.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><span class=\"has-inline-color has-luminous-vivid-orange-color\">Novo istra\u017eivanje<\/span><\/strong><br><br>U novoj studiji, objavljenoj u \u010dasopisu Physical Review Letters istra\u017eiva\u010di iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji i Sveu\u010dili\u0161ta Rochester u New Yorku uspjeli su posti\u0107i da svjetlosni impulsi putuju razli\u010ditim brzinama koje su se kretale od jedne desetine uobi\u010dajene brzine svjetlosti do 30 posto ve\u0107e od brzine svjetlosti u vakuumu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U svojoj demonstraciji Cl\u00e9ment Goyon i njegovi kolege prvo su stvorili vodik-helijevu plazmu, ioniziraju\u0107i mlaz plina polariziranom laserskom zrakom. Zatim su usmjerili drugu lasersku zraku u plazmu. Tamo gdje su se putovi dvaju zraka kri\u017eali, vodoravna komponenta drugog laserskog impulsa usporila je zbog promjene indeksa loma plazme. Ovo usporavanje proiza\u0161lo je iz interakcija izme\u0111u dva lasera i plazme.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mjere\u0107i vremensko ka\u0161njenje izme\u0111u vodoravne i okomite komponente drugog laserskog impulsa, tim je primijetio da su one imale razli\u010dite brzine. Znanstvenici su otkrili da grupnu brzinu valnih paketa svjetlosti u plazmi mogu usporavati i ubrzavati uga\u0111aju\u0107i razliku u frekvencijama izme\u0111u dvaju snopova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovo je dobra vijest za napredne tehnologije, osobito mo\u0107nih lasera. Koriste\u0107i struje plazme za izmjenu zna\u010dajki svjetlosti, znanstvenici bi mogli sprije\u010diti da se \u010dvrsti opti\u010dki materijali nekih lasera o\u0161tete na vi\u0161im razinama energija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong><span class=\"has-inline-color has-luminous-vivid-amber-color\"><a href=\"https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/fizicari-premasili-brzinu-svjetlosti-kako-je-to-moguce\/2280582.aspx\" data-type=\"URL\" data-id=\"https:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/fizicari-premasili-brzinu-svjetlosti-kako-je-to-moguce\/2280582.aspx\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Index.hr<\/a><\/span><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Brzina svjetlosti (c) u vakuumu je oko 300.000 km u sekundi i prema zakonima prirode kakve poznajemo niti jedno tijelo (materija), energija ili informacija ne mo\u017ee putovati br\u017ee od nje &#8211; ona se smatra \u010dvrstom granicom za prijenos svih podataka u svemiru. Podaci koje sateliti \u0161alju na Zemlju sa svojih misija putuju brzinom svjetlosti, budu\u0107i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4182,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"iawp_total_views":1,"_jetpack_feature_clip_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[163],"tags":[],"class_list":["post-16869","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-revolucijska-znanost"],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO Premium plugin v27.5 (Yoast SEO v28.5) - https:\/\/yoast.com\/product\/yoast-seo-premium-wordpress\/ -->\n<title>Fizi\u010dari prema\u0161ili brzinu svjetlosti. Kako je to mogu\u0107e? - OTPOR.Media<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/otpor.media\/?p=16869\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Fizi\u010dari prema\u0161ili brzinu svjetlosti. Kako je to mogu\u0107e?\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Brzina svjetlosti (c) u vakuumu je oko 300.000 km u sekundi i prema zakonima prirode kakve poznajemo niti jedno tijelo (materija), energija ili informacija ne mo\u017ee putovati br\u017ee od nje &#8211; ona se smatra \u010dvrstom granicom za prijenos svih podataka u svemiru. Podaci koje sateliti \u0161alju na Zemlju sa svojih misija putuju brzinom svjetlosti, budu\u0107i [&hellip;]\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/otpor.media\/?p=16869\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"OTPOR.Media\" \/>\n<meta property=\"article:publisher\" content=\"https:\/\/www.facebook.com\/otpor.media\" \/>\n<meta property=\"article:published_time\" content=\"2021-06-15T09:45:37+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/i0.wp.com\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/brzina-svjetlosti-150621.jpg?fit=800%2C420&ssl=1\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"800\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"420\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"author\" content=\"otpormedia\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Napisao\/la\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"otpormedia\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:label2\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data2\" content=\"10 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\\\/\\\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"Article\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869#article\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869\"},\"author\":{\"name\":\"otpormedia\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab\"},\"headline\":\"Fizi\u010dari prema\u0161ili brzinu svjetlosti. Kako je to mogu\u0107e?\",\"datePublished\":\"2021-06-15T09:45:37+00:00\",\"mainEntityOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869\"},\"wordCount\":1964,\"commentCount\":0,\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/07\\\/brzina-svjetlosti-150621.jpg\",\"articleSection\":[\"(R)EVOLUCIJSKA ZNANOST\"],\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"CommentAction\",\"name\":\"Comment\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869#respond\"]}],\"copyrightYear\":\"2021\",\"copyrightHolder\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\"}},{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869\",\"name\":\"Fizi\u010dari prema\u0161ili brzinu svjetlosti. Kako je to mogu\u0107e? - OTPOR.Media\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/07\\\/brzina-svjetlosti-150621.jpg\",\"datePublished\":\"2021-06-15T09:45:37+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869#primaryimage\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/07\\\/brzina-svjetlosti-150621.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2024\\\/07\\\/brzina-svjetlosti-150621.jpg\",\"width\":800,\"height\":420},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?p=16869#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Po\u010detna stranica\",\"item\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Fizi\u010dari prema\u0161ili brzinu svjetlosti. Kako je to mogu\u0107e?\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#website\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/\",\"name\":\"OTPOR.Media\",\"description\":\"Povratak u realnost\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"hr\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#organization\",\"name\":\"OTPOR.Media\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\",\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/01\\\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/wp-content\\\/uploads\\\/2020\\\/01\\\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png\",\"width\":1024,\"height\":683,\"caption\":\"OTPOR.Media\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/logo\\\/image\\\/\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/www.facebook.com\\\/otpor.media\",\"https:\\\/\\\/www.youtube.com\\\/@milimarusic1\",\"https:\\\/\\\/www.tiktok.com\\\/@otpor.media\"],\"email\":\"otpormedia@gmail.com\"},{\"@type\":\"Person\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/#\\\/schema\\\/person\\\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab\",\"name\":\"otpormedia\",\"image\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"hr\",\"@id\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g\",\"url\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g\",\"contentUrl\":\"https:\\\/\\\/secure.gravatar.com\\\/avatar\\\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g\",\"caption\":\"otpormedia\"},\"sameAs\":[\"https:\\\/\\\/test.otpor.media\"],\"url\":\"https:\\\/\\\/otpor.media\\\/?author=1\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO Premium plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Fizi\u010dari prema\u0161ili brzinu svjetlosti. Kako je to mogu\u0107e? - OTPOR.Media","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Fizi\u010dari prema\u0161ili brzinu svjetlosti. Kako je to mogu\u0107e?","og_description":"Brzina svjetlosti (c) u vakuumu je oko 300.000 km u sekundi i prema zakonima prirode kakve poznajemo niti jedno tijelo (materija), energija ili informacija ne mo\u017ee putovati br\u017ee od nje &#8211; ona se smatra \u010dvrstom granicom za prijenos svih podataka u svemiru. Podaci koje sateliti \u0161alju na Zemlju sa svojih misija putuju brzinom svjetlosti, budu\u0107i [&hellip;]","og_url":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869","og_site_name":"OTPOR.Media","article_publisher":"https:\/\/www.facebook.com\/otpor.media","article_published_time":"2021-06-15T09:45:37+00:00","og_image":[{"width":800,"height":420,"url":"https:\/\/i0.wp.com\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/brzina-svjetlosti-150621.jpg?fit=800%2C420&ssl=1","type":"image\/jpeg"}],"author":"otpormedia","twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Napisao\/la":"otpormedia","Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"10 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"Article","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869#article","isPartOf":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869"},"author":{"name":"otpormedia","@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/person\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab"},"headline":"Fizi\u010dari prema\u0161ili brzinu svjetlosti. Kako je to mogu\u0107e?","datePublished":"2021-06-15T09:45:37+00:00","mainEntityOfPage":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869"},"wordCount":1964,"commentCount":0,"publisher":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization"},"image":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/brzina-svjetlosti-150621.jpg","articleSection":["(R)EVOLUCIJSKA ZNANOST"],"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"CommentAction","name":"Comment","target":["https:\/\/otpor.media\/?p=16869#respond"]}],"copyrightYear":"2021","copyrightHolder":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization"}},{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869","url":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869","name":"Fizi\u010dari prema\u0161ili brzinu svjetlosti. Kako je to mogu\u0107e? - OTPOR.Media","isPartOf":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/brzina-svjetlosti-150621.jpg","datePublished":"2021-06-15T09:45:37+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/otpor.media\/?p=16869"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869#primaryimage","url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/brzina-svjetlosti-150621.jpg","contentUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/brzina-svjetlosti-150621.jpg","width":800,"height":420},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/otpor.media\/?p=16869#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Po\u010detna stranica","item":"https:\/\/otpor.media\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Fizi\u010dari prema\u0161ili brzinu svjetlosti. Kako je to mogu\u0107e?"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/otpor.media\/#website","url":"https:\/\/otpor.media\/","name":"OTPOR.Media","description":"Povratak u realnost","publisher":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/otpor.media\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"hr"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/otpor.media\/#organization","name":"OTPOR.Media","url":"https:\/\/otpor.media\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png","contentUrl":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/logo-OTPOR-2026-1024x683.png","width":1024,"height":683,"caption":"OTPOR.Media"},"image":{"@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/logo\/image\/"},"sameAs":["https:\/\/www.facebook.com\/otpor.media","https:\/\/www.youtube.com\/@milimarusic1","https:\/\/www.tiktok.com\/@otpor.media"],"email":"otpormedia@gmail.com"},{"@type":"Person","@id":"https:\/\/otpor.media\/#\/schema\/person\/a274232a44e6bceb3b5681f0fe2474ab","name":"otpormedia","image":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"hr","@id":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g","url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g","contentUrl":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/45a679ede28b0f3d33af0c73504f366135a2d7b98929bf9c49d873909aaac267?s=96&d=wavatar&r=g","caption":"otpormedia"},"sameAs":["https:\/\/test.otpor.media"],"url":"https:\/\/otpor.media\/?author=1"}]}},"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/otpor.media\/wp-content\/uploads\/2024\/07\/brzina-svjetlosti-150621.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16869","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16869"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16869\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4182"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/otpor.media\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}