Visoke temperature su \u010desto opasne za ljudsko zdravlje. Osobito kriti\u010dno zna biti u kokpitima automobila kad vru\u0107ina optere\u0107uje voza\u010da ili kad voza\u010d pretjera s uporabom klima-ure\u0111aja i radikalno snizi temperaturu.<\/p>\n\n\n\n
Opet su nam do\u0161le ekstremne temperature, a s njima i veliki problemi. Kada je o visokim temperaturama rije\u010d, posebice je te\u0161ko u urbanim sredinama u kojima u odnosu na ruralne ipak nema toliko zelenih povr\u0161ina koje mogu ubla\u017eiti brzo zagrijavanje tla. U odnosu na rijetke ljude kojima vru\u0107ine ne smetaju, ve\u0107ina ih te\u0161ko podnosi, bez obzira na to je li rije\u010d o suhim i vru\u0107im ili (pre)toplim i vla\u017enim danima.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanja pokazuju da zbog vremena pati \u010dak 80 posto ljudi koji se ne mogu prilagoditi njegovim \u0107udima, a posebice kada se ljeti \u017eiva u termometru sve \u010de\u0161\u0107e penje i do 40 stupnjeva, pa i vi\u0161e. Ponajprije su tada osjetljivi(ji) kroni\u010dni bolesnici, trudnice, djeca i starije osobe. Kako bi se izbjegli mogu\u0107i zdravstveni problemi zbog vremenskih uvjeta ljeti, lije\u010dnici isti\u010du da se vremenu treba prilagoditi i nau\u010diti se pona\u0161ati u skladu s njime. Prema rije\u010dima spec. internistice kardiologinje dr. Mirjane Jembrek Gostovi\u0107, ravnateljice zagreba\u010dke poliklinike Sr\u010dana, adaptacijske reakcije \u010dovjekova organizma zdru\u017eene su s vremenskim promjenama pa se shodno tome i manifestiraju. U vrijeme naglih promjena vremena, ka\u017ee, mo\u017ee do\u0107i i do promjena krvnog tlaka, pulsa, kao i acidobaznog statusa u tijelu. To mo\u017ee utjecati na stanje svijesti, pojavu bolova u prsima, a kod sr\u010danih bolesnika i do te\u017eih stanja (infarkt). Takozvani meteorolo\u0161ki stres izazvan visokim vru\u0107inama mo\u017ee ponajprije kod ljudi s koronarnim bolestima biti provokativan faktor postoje\u0107eg oboljenja.<\/p>\n\n\n\n
Visoke temperature zraka i dulja izlo\u017eenost vru\u0107inama uz neodgovaraju\u0107u za\u0161titu (svijetlija odje\u0107a, \u0161e\u0161ir sa \u0161irokim obodom, kapa, rad u sjeni) nerijetko dovode do poreme\u0107aja ravnote\u017ee organizma i kod zdravih osoba. Naj\u010de\u0161\u0107e su to toplotni gr\u010devi, odnosno gr\u010devi voljnih mi\u0161i\u0107a ruku i nogu koji se javljaju zbog fizi\u010dkog optere\u0107enja po vru\u0107ini. Osoba se tada jako znoji dok joj je tjelesna temperatura normalna, a pomo\u0107 zahtijeva nadoknadu vode i soli: litru vode treba malo zasoliti (\u010dajna \u017eli\u010dica soli) i popiti je tijekom sat vremena kako bi se nadoknadio gubitak soli u tijelu. Toplotna iscrpljenost \u010de\u0161\u0107e se javlja kod starijih ljudi, a vi\u0161e kod onih koji uzimaju diuretike. Kao odgovor na visoku vanjsku temperaturu zraka tada dolazi do zatajenja kardiovaskularnog sustava pa se iznenada javljaju slabost, mu\u010dnina, vrtoglavica, povra\u0107anje, nesvjestica i dr. Ko\u017ea je hladna i oro\u0161ena hladnim znojem, krvni je tlak nizak, a tjelesna je temperatura normalna ili sni\u017eena. Pomo\u0107 se u takvim slu\u010dajevima, ka\u017ee dr. Jembrek Gostovi\u0107, mo\u017ee pru\u017eiti tako da se osoba polegne na najprikladnije hladnije mjesto uz nadoknadu teku\u0107ine, a nerijetko je neizbje\u017ena i infuzija.<\/p>\n\n\n\n
Toplotni udar nije rijetka pojava ljeti i doga\u0111a se osobama koje su po vru\u0107ini dulje izlo\u017eene fizi\u010dkim naporima, odnosno onima koji uzimaju diuretike, starijim i kroni\u010dnim bolesnicima (sr\u010dani, dijabeti\u010dari, plu\u0107ni) koji \u0107e na njega biti osjetljiviji. Manifestira se toplom i suhom ko\u017eom, a tada je prisutna i hiperpireksija kada tjelesna temperatura dose\u017ee oko 40 stupnjeva ili je iznad toga. Krvni je tlak nizak, srce radi ubrzano, ali se slabo palpira. Takvoj je osobi potrebna lije\u010dni\u010dka i bolni\u010dka pomo\u0107, a dok je ne dobije, treba je hitno smjestiti na hladno mjesto, ukloniti joj odje\u0107u i hladiti je vodom. Takvo je stanje ozbiljno jer mo\u017ee dovesti do acidobaznog, odnosno poreme\u0107aja sr\u010danog ritma, zgru\u0161avanja krvi, kao i zatajenja bubrega. Ako se ne intervenira na vrijeme, zavr\u0161ava i smr\u0107u. Sun\u010danica je tako\u0111er \u010desta ljetna pojava koja nastaje zbog izravnog izlaganja suncu, a popra\u0107ena je glavoboljom, povra\u0107anjem, proljevom, povi\u0161enom temperaturom i dehidracijom. Osobi koja ju je dobila treba glavu hladiti oblozima, dati joj sredstvo za sni\u017eavanje temperature, dovoljno teku\u0107ine (hladni \u010daj, voda) ili rehidracijske teku\u0107ine u slu\u010daju povra\u0107anja. Treba je smjestiti u hladnu i zamra\u010denu prostoriju po mogu\u0107nosti klimatiziranu.<\/p>\n\n\n\n
Tijekom ljetnih vru\u0107ina upravo su klima\u2013ure\u0111aji zahvalni u vozilima jer se u njima visoke temperature gotovo duplaju. Zbog toga lije\u010dnici upozoravaju voza\u010de da se u takvim situacijama moraju pridr\u017eavati pravila pona\u0161anja kako ne bi ugrozili svoje i zdravlje suputnika. Ako je u automobilu uklju\u010den klima\u2013ure\u0111aj, treba voditi ra\u010duna da razlika izme\u0111u vanjske i temperature u vozilu ne bude vi\u0161a od pet stupnjeva kako se ne bi izazvao temperaturni \u0161ok organizma. Ve\u0107ina je ljudi sklona tijekom pasjih vru\u0107ina prostor vozila, ali i stanovanja rashla\u0111ivati s vi\u0161e od deset stupnjeva razlike, \u0161to nije bezazleno. Ponajprije jer se organizam fiziolo\u0161ki ne mo\u017ee brzo adaptirati na temperaturni stres ako se primjerice s dvadesetak stupnjeva u automobilu iza\u0111e na vru\u0107i asfalt i plus 40. Mogu se tada kao reakcija javiti lupanje srca, slabost, drhtavica, omaglica i drugo. U takvim slu\u010dajevima odmah treba potra\u017eiti sjenovito mjesto, sjesti i popiti vodu laganim gutljajima, a bo\u010dice negazirane vode ili nezasla\u0111enog (hladnog) \u010daja ljeti uvijek treba imati uz sebe. Prije izlaska iz vozila treba malo od\u0161krinuti prozor(e) i pri\u010dekati da se organizam \u201cistemperira\u201c i najbezbolnije prilagodi vremenu. S klima\u2013ure\u0111ajima treba paziti da tijekom vo\u017enje zrak ne ispuhuju direktno prema (su)voza\u010devim o\u010dima jer lako dolazi do njihove, odnosno upale sinusa i uha.<\/p>\n\n\n\n
Voza\u010di tako\u0111er trebaju imati na umu da tijekom visokih temperatura vozilo stvara efekt staklenika jer je izlo\u017eeno sun\u010devim zrakama pa se unutr\u0161njost br\u017ee zagrijava, a to mo\u017ee dovesti do opeklina kroz vjetrobransko, ali i kroz stakla od ostalih vrata vozila. Na prometnicama i vo\u017enji na otvorenoj cesti voza\u010dima je zna\u010dajna pomo\u0107 klimatizacija, ali kada je o parkiranju rije\u010d, koliko god je mogu\u0107e treba (po)tra\u017eiti sjenovito mjesto jer temperatura u vozilu koje je izlo\u017eeno suncu u nekoliko sati mo\u017ee dosegnuti i to\u010dku klju\u010danja. Ni boja vozila ljeti nije bezna\u010dajna pa \u0107e crni i automobili tamnijih nijansi u odnosu na bijele i(li) pastelne varijante prije \u201czakuhati\u201c. Ve\u0107e razlike ipak ne\u0107e biti ako i svijetlija vozila na suncu dulje stoje. Kako bi sprije\u010dili mogu\u0107e opekline od pregrijanog volana i plo\u010de s instrumentima, svrsishodno je koristiti vjetrobranski suncobran i navlaku za volan. Ako ih nemate, nastojte potonje prije nego \u0161to iza\u0111ete iz vozila prekriti bijelom pamu\u010dnom plahtom ili ru\u010dnikom, a svijetlijom tkaninom prekrijte i ostala sjedala jer u slu\u010daju ko\u017enih presvlaka mogu se dobiti opekline. Zato je potrebno u vozilu imati i kremu protiv opeklina, a uvijek vodite ra\u010duna da ljeti u vozilu imate dovoljno pitke teku\u0107ine, kutiju slanih krekera i, ako je mogu\u0107e, prijenosni (ru\u010dni) hladnjak. Nemojte u automobile tijekom visokih temperatura dr\u017eati mlije\u010dne i (suho)mesnate proizvode, \u010dokolade, kekse s nadjevom, ali i boce pod tlakom (dezodoransi), kreme u bocama, ru\u017eeve i sli\u010dnu \u0161minku. Iako je higijena vozila ljeti posebno va\u017ena, kada je i crijevne zaraze lak\u0161e dobiti, \u201climenog ljubimca\u201c treba odr\u017eavati higijenskim sredstvima bez otpu\u0161tanja te\u017eih mirisa, a dobre u\u010dinkovitosti kada je rije\u010d o dezinfekciji. O mogu\u0107nostima inhalacije te\u017eih mirisa zbog ljetnih \u010di\u0161\u0107enja u vozilu posebno moraju voditi ra\u010duna osobe s di\u0161nim tegobama (astma\u0161i, oboljeli od bronhitisa, alergi\u010dari) kojima to, uz vru\u0107i zrak, mo\u017ee biti okida\u010d napada. Sredstva koja ne nadra\u017euju nos, o\u010di i ne zagu\u0161uju prostor svojim mirisom mogu se prona\u0107i na posebnim odjelima u trgovinama zdrave hrane i ve\u0107im trgova\u010dkim centrima. Tako\u0111er u trgovinama autokozmetike treba nabaviti sredstva za za\u0161titu plasti\u010dnih, odnosno gumenih i elektroni\u010dkih dijelova u vozilu koji se pod toplinom sun\u010devih zraka dodatno isu\u0161uju i pucaju. Uvijek u automobilu, uz papirnate ubruse, savjetuju lije\u010dnici, treba imati vla\u017ene dezinfekcijske maramice, kako za ruke, tako i za \u010di\u0161\u0107enje unutra\u0161njosti vozila.<\/p>\n\n\n\n
Pod pretpostavkom da tijekom ljetnih vru\u0107ina sjedate u automobil koji nema klimu, a nije stajao na u\u017earenom suncu, lije\u010dnici savjetuju da prvo otvorite sva vrata i prozra\u010dite vozilo. U drugom slu\u010daju mo\u017ee vam se tijekom vo\u017enje javiti osje\u0107aj iscrpljenosti, glavobolje, mu\u010dnine, omaglice, dvostrukog vida, lupanja srca\u2026 U takvom stanju, koliko je mogu\u0107e prije, potra\u017eite sjenovito mjesto, zaustavite vozilo i prvo lagano rashladite organizam. Pomo\u0107i \u0107e tada vla\u017eni ru\u010dnici (oblozi) kojima nakratko treba rashladiti \u010delo, vrat, ali i podlaktice. O dovoljnoj koli\u010dini teku\u0107ine i drugih priru\u010dnih stvari (mali pamu\u010dni ru\u010dnici) ve\u0107ina voza\u010da ljeti ne razmi\u0161lja, a to je, osim potonjeg, i kutije prve pomo\u0107i, ponajprije obi\u010dna voda, u nekim situacijama i \u017eivotno va\u017ena, upozoravaju lije\u010dnici. Kada je o ljetnim putovanjima rije\u010d, njih treba dobro isplanirati, posebice ako su putnici djeca ili starije osobe. Oni vru\u0107ine te\u017ee podnose, pogotovo djeca koja se vremenskim (ne)prilikama ljeti ne mogu prilagoditi jednako kao odrasli. To vi\u0161e jer djeca apsorbiraju ve\u0107u koli\u010dinu topline, ne znoje se istovjetno, a i po prirodi su \u017eivahnija. Nikako ih tijekom ljetnih vru\u0107ina ne treba ostavljati u vozilu ni na kratko, a ni s otvorenim prozorima u sjeni. To vi\u0161e jer djeca po svojem psihofizi\u010dkom ustroju toplinski udar, toplinsku iscrpljenost, sun\u010danicu i druge sli\u010dne ljetne probleme opasne po zdravlje mogu do\u017eivjeti prije odraslih.<\/p>\n\n\n\n
Pravodobno rashla\u0111ujte stambeni prostor, a sobnu temperaturu mjerite izme\u0111u 8 i 10 sati prije podne, u 13 sati, odnosno nakon 22 sata. Danju bi idealno bilo sobnu temperaturu dr\u017eati ispod 32 stupnja Celzijevih, a no\u0107u ispod 24. Smanjite koli\u010dinu vru\u0107eg zraka unutar stana ili ku\u0107e tako \u0161to \u0107ete isklju\u010diti \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e umjetnog svjetla (lampe), ali i elektri\u010dnih ure\u0111aja (ra\u010dunalo) ako njihov rad nije potreban. Kako bi rashladili zrak u prostoriji na pogodna mjesta (radijatori, uz prozor), postavite vla\u017ene ru\u010dnike. Povedite ra\u010duna da se tako pove\u0107ava vla\u017enost zraka \u0161to ne\u0107e odgovarati astma\u0161ima i oboljelima od respiratornih bolesti (bronhitis). Ako koristite klima\u2013ure\u0111aj, nastojte da prije upotrebe bude pravodobno o\u010di\u0161\u0107en jer u drugom slu\u010daju mo\u017ee ispuhivati \u0161tetne tvari. Ventilatori mogu pru\u017eiti olak\u0161anje tijekom velikih vru\u0107ina, ali ako je temperatura iznad 35 stupnjeva, ne\u0107e puno pomo\u0107i. Koliko je to mogu\u0107e, izbjegavajte izlazak i obavljanje poslova, uklju\u010duju\u0107i i ve\u0107i fizi\u010dki napor od podne do 16 sati. Pravodobno i u intervalima rashla\u0111ujte tijelo po mogu\u0107nosti tu\u0161iranjem, hladnim oblozima, odnosno konzumiranjem dovoljno teku\u0107ine do dvije litre na dan. Nosite laganu i svijetlu odje\u0107u od prirodnih materijala, a za izlazak koristite \u0161e\u0161ire, kape i sun\u010dane nao\u010dale. Va\u017eno je koristiti i pamu\u010dnu posteljinu, a ljeti je najzahvalnije spavati bez jastuka kao bi se izbjegla akumulacija topline. Va\u017ean je i redoviti unos teku\u0107ine (voda, nezasla\u0111en \u010daj, prirodni vo\u0107ni sokovi), ali nikako ne konzumirajte alkohol i gazirana pi\u0107a. Jedite povr\u0107e, vo\u0107e, ribu i laganiju hranu u manjim obrocima.<\/p>\n\n\n\n
Ako imate zdravstvenih problema i pijete lijekove, provjerite s lije\u010dnikom kakav utjecaj oni mogu imati ljeti na termoregulaciju i ravnote\u017eu teku\u0107ine u tijelu. Lijekove dr\u017eite ispod 25 stupnjeva Celzijevih ili u hladnjaku ako to dopusti uputa o njihovoj pohrani. Ako istodobno bolujete od vi\u0161e kroni\u010dnih bolesti (hipertenzija, dijabetes, astma), savjetujte se s lije\u010dnikom o njihovim kontraindikacijama. Ako \u010dlan obitelji ili osoba kojoj mo\u017eebitno poma\u017eete ima vru\u0107u i suhu ko\u017eu, odnosno u deliriju je, \u017eali se na gr\u010deve ili je bez svijesti, odmah zovite lije\u010dnika. U me\u0111uvremenu smjestite je, po mogu\u0107nosti, u hladnu prostoriju u vodoravan polo\u017eaj i hladite je hladnim oblozima po vratu, preponama i pod pazuhom. Ako nema klima\u2013ure\u0111aja, koliko je mogu\u0107e osigurajte ventilator i lagano \u0161pricanje ko\u017ee vodom do 25 stupnjeva. Mjerite joj temperaturu tijela, ali nemojte davati sredstva za sni\u017eavanje temperature. Ako je osoba bez svijesti, polo\u017eite je u bo\u010dni le\u017ee\u0107i polo\u017eaj. Ako imate bolne gr\u010deve u nogama, rukama i trbuhu, a posebice se osjete nakon napornijeg fizi\u010dkog rada na vru\u0107ini, smjestite se u rashla\u0111eni prostor i pijte teku\u0107ine (voda, \u010daj), a nemalo one koje sadr\u017ee elektrolite (mlaka juha). U slu\u010daju da gr\u010devi budu prisutni i nakon sat vremena, treba potra\u017eiti pomo\u0107 lije\u010dnika.<\/p>\n\n\n\n