Prirodna hrana \u2013 vo\u0107e i povr\u0107e, sadr\u017ei vitamine i sastojke koji se razvijaju prirodnim putem zbog \u010dega su vi\u0161estruko korisni za organizam i zdravlje, ka\u017eu istra\u017eivanja.<\/p>\n\n\n\n
Vo\u0107e i povr\u0107e igra vrlo va\u017enu ulogu u prevenciji mnogih bolesti. Konzumiranje mo\u017ee smanjiti rizik od mo\u017edanog udara, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, te \u010dak i nekih oblika raka. Nutrijenti tj. korisne tvari za na\u0161 organizam i zdravlje u vo\u0107u i povr\u0107u zajedno djeluju, i pokazano je da vitaminski suplementi jednostavno nisu jednako korisni za nas i na\u0161 organizam kao vo\u0107e i povr\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
No postavlja se pitanje koliko je zdravo vo\u0107e i povr\u0107e koje kupujemo na pijacama, u trgovinama ili tr\u017enim centrima. Znamo li odakle dolaze te namirnice, koliko je potro\u0161eno kemije da bi bile proizvedene i koliko sve to zajedno doprinosi na\u0161em zdravlju, ako dodamo i \u010dinjenicu da su cijene pojedinih proizvoda iznimno visoke. Primjera radi, kilogram tre\u0161anja ko\u0161ta 10 KM, jagode su na po\u010detku sezone bile 7 ili 8 KM, kilogram lubenice kre\u0107e se od 1 do 3 KM\u2026<\/p>\n\n\n\n
-Osnovni rizici i ono \u0161to postoji kao strah kod potro\u0161a\u010da kada konzumiraju vo\u0107e i povr\u0107e je da ne unesu toksi\u010dne materije u formi ostataka pesticida, kemikalija, ali i ekolo\u0161kih kontaminata. To je opravdan strah i bojaznost svih konzumenata kada je u pitanju vo\u0107e i povr\u0107e. Zato kada je u pitanju konzumacija ovih vrsta namirnica, mi uvijek preporu\u010dujemo organsku hranu koju ako su u mogu\u0107nosti uzgajaju u svojoj ba\u0161ti. Druga preporuka je da se kupuje organska hrana koja u sebi ne sadr\u017ei kemikalije.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim ako ipak kupujemo, a kupujemo svi i na pijaci i u trgovini, od proizvo\u0111a\u010da koji su nepoznati, onda trebamo imati na umu da moramo konzumirati sezonsko vo\u0107e i povr\u0107e koje je lokalno proizvedeno, nikako uvozno. Poreporuka je biti oprezan, provjeravati porijeklo, birati ako je mogu\u0107e vlastitu proizvodnju, ali ako ve\u0107 konzumiramo od nepoznatih proizvo\u0111a\u010da, dobro isprati jer sve te aktivne supstance koje unosimo u organizam uni\u0161tavaju probavu i nanose nam vi\u0161e \u0161tete nego koristi \u2013 ka\u017ee prof. dr. Midhat Ja\u0161i\u0107, profesor nutricionizma na Tehnolo\u0161kom i farmaceutskom fakultetu u Tuzli.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de da, na\u017ealost, konzumiramo dosta uvoznog vo\u0107a tokom cijele godine, kao \u0161to su narand\u017ee, banane, jabuke, kru\u0161ke\u2026<\/p>\n\n\n\n
-Zato inzistiramo na sezonskom vo\u0107u i povr\u0107u i ako je mogu\u0107e od lokalnih proizvo\u0111a\u010da. Ne sje\u0107am se kada sam pojeo lubenicu da nije uvela. Izgubila je svoju svje\u017einu jer im se dodaju biljni hormoni kako bi br\u017ee sazrijevale. A kako ti biljni hormoni utje\u010du na \u010dovjeka, nije ba\u0161 provjereno. Treba biti oprezan u konzumiranju lubenice.<\/p>\n\n\n\n
Dalje, paradajz koji konzumiramo, na njemu je jako mnogo ra\u0111eno eksperimenata, ura\u0111ena je genetska modifikacija paradajza. Takav paradajz ima manje benefita za zdravlje nego onaj doma\u0107i. Treba biti oprezan. Ne mogu re\u0107i da ga ne treba konzumirati, puno je benifita iz tog paradajza, pogotovo flavonoidi. Ali ako je mogu\u0107e kupiti kod lokalnog proizvo\u0111a\u010da paradajz, neka to uvijek bude prva opcija. Zbog promjene na\u010dina \u017eivota, mijenja se i na\u010din proizvodnje. Preporu\u010dujem konzumiranje jagoda, malina kupina, naro\u010dito divljeg vo\u0107a. Mnogo zdravstvene koristi je od toga, posebno za osobe koje imaju pove\u0107anu tjelesnu masu ili kardivaskularnih problema \u2013 poja\u0161njava Ja\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Gordana Buli\u0107 iz udru\u017eenja potro\u0161a\u010da “Klub potro\u0161a\u010da” TK Tuzla tvrdi da smo na\u017ealost zemlja koja je zavisna o uvoznoj hrani, zbog \u010dega vrlo \u010desto ono \u0161to se nudi na prodajnim mjestima nije sjajnog kvaliteta.<\/p>\n\n\n\n
-Na\u017ealost, nas ne zabrinjava mnogo \u0161to je cijena lubenice toliko visoka, nas zabrinjava \u0161to je cijena jestivog ulja dosta visoka, \u0161to su porasle cijene bra\u0161na i \u0161e\u0107era\u2026 Do\u0161lo je do odre\u0111enih poreme\u0107aja na tr\u017ei\u0161tu, zapravo, vjerojatno su, kao monopolisti na tr\u017ei\u0161tu, iskoristili priliku da nama, malim zemljama uvoznicama odre\u0111uju cijene, gdje nisu dali puno uvjeta za pregovaranje u uvjetima korone.<\/p>\n\n\n\n
Mi smo proizvo\u0111a\u010di jagoda, cijene su bile dosta visoke, ali bilo je i dosta neobi\u010dno ki\u0161no i vla\u017eno prolje\u0107e, tako da svi smo vidjeli da su jagode kasnile i normalno da su te cijene u po\u010detnim fazama dosta visoke \u2013 7, 8 KM, a ne trebam spominjati jagode koje su dolazile iz Italije ili \u0160panjolske. To su uvijek te cijene, jedna mala zdjelica od 200-300 grama ko\u0161ta 4 do 5 KM.<\/p>\n\n\n\n
Ali kada su jagode prispjele, onda je bila neka normalna cijena – 2 KM kilogram.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0161nje su uvijek bile skupe jer tre\u0161nja je prili\u010dno nezahvalna za proizvo\u0111a\u010da. Neko se mora popeti na drvo da bi ubrao tre\u0161nju. Tre\u0161nje su svugdje skupe, kako kod nas, tako i bilo gdje u svijetu. Lubenice prispijevaju u srpnju i kolovozu, a odakle su ove koje su sada u ponudi do\u0161le, to je veliko pitanje. Mogu\u0107e iz Gr\u010dke ili Turske. Nije normalno da lubenica pristi\u017ee sa jagodom. Kad lubenica pristi\u017ee, to je ve\u0107 kraj ljeta, srpanj-kolovoz, i cijene na po\u010detku su enormno visoke.<\/p>\n\n\n\n
Dosta vo\u0107a i povr\u0107a dolazi iz Turske, \u0160panjolske, Gr\u010dke, imamo informaciju da je mladi krompir iz Egipta, proizvo\u0111a\u010di na\u0111u svoje kanale za prodaju. Sve doma\u0107e kasni. Tek sad mi imamo na\u0161 doma\u0107i krompir. Nije mogao rasti u o\u017eujku i travnju jer je bilo enormno hladno. Da li neko koristi situaciju korone, sigurno da koristi. Svi koji proizvode u vrijeme korone poku\u0161avaju dodatne tro\u0161kove naplatiti kroz cijenu svojih proizvoda. Imamo dobru ponudu paprika, nikada nisu bile tako jeftine, kao ni paradajz. Dakle cijena zavisi od toga odakle je roba do\u0161la, da li joj je prava sezona ili je to roba isforsirana u staklenicima da do\u0111e \u0161to prije, kako bi se skinuo kajmak, \u0161to se ka\u017ee – poja\u0161njava Buli\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Upozorava da je masovna proizvodnja na planta\u017eama nezamisliva bez kemije, zbog \u010dega je nemogu\u0107e o\u010dekivati vo\u0107e i povr\u0107e bez u\u010de\u0161\u0107a insekticida.<\/p>\n\n\n\n
-Zato treba obavezno povr\u0107e i vo\u0107e dobro oprati jer nezamislivo je imati industrijsku proizvodnju bez kemije. Organska hrana zato ima ve\u0107u cijenu jer se ta proizvodnja organizira bez upotrebe kemije u posebnim uvjetima. Mi imamo dosta prednosti da bismo mogli proizvoditi “organic food”, me\u0111utim imamo vrlo su\u017eeno tr\u017ei\u0161te, na\u0161i potro\u0161a\u010di uglavnom nemaju novca da bi mogli to kupovati, nego kupuju hranu sa sela koja je vrlo bliska certificiranoj organskoj hrani – isti\u010de Buli\u0107.<\/p>\n\n\n\n