Znanstvenici su 2018. godine objavili jedno otkri\u0107e koje je zauvijek promijenilo na\u0161e poimanje pra\u0161njavog i crvenog Marsa – radarima su otkrili da se tik ispod njegove povr\u0161ine skriva blistava “mrlja”, \u0161to je ukazivalo na postojanje podzemnog spremnika s teku\u0107om vodom.<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to su proveli naknadne analize, stru\u010dnjaci su prona\u0161li jo\u0161 takvih sjajnih mrlji i ustanovili da se ispod suhe povr\u0161ine crvenog planeta skriva \u010ditava mre\u017ea podzemnih jezera.<\/p>\n\n\n\n
Veliko otkri\u0107e, zar ne? Iako se na Marsu mo\u017ee na\u0107i zale\u0111ene vode, znanstvenici do sada na njemu nisu prona\u0161li ni kap teku\u0107e, tako da je mogu\u0107nost postojanja podzemnih rezervoara veliki preokret u shva\u0107anju geologije crvenog planeta.<\/p>\n\n\n\n
No, nije sve tako jednostavno<\/span><\/strong> “Za sada nismo sigurni prikazuju li ti signali podru\u010dja teku\u0107e vode ili ne, no zasigurno su te svijetle mrlje rasprostranjenije nego \u0161to se prvotno mislilo. Ili je teku\u0107a voda \u010desta pojava ispod ju\u017enog pola Marsa ili ovi signali ukazuju na ne\u0161to sasvim drugo”, rekao je planetarni znanstvenik Jeffrey Plaut iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory.<\/p>\n\n\n\n Prvu takvu mrlju uo\u010dila je na Marsovom ju\u017enom polu letjelica Mars Express pomo\u0107u svog radara Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionosphere Sounding (MARSIS). Nakon daljnje analize arhiviranih podataka otkrivene su jo\u0161 tri ovakve zna\u010dajke koje nalikuju jezeru.<\/p>\n\n\n\n “Neke vrste materijala odra\u017eavaju signale radara bolje od drugih, me\u0111u njih spada i teku\u0107a voda”, rekla je pro\u0161le godine za Science Alert planetarna znanstvenica Graziella Caparelli sa Sveu\u010dili\u0161ta Southern Queensland u Australiji.<\/p>\n\n\n\n “Stoga, ako su signali koji dolaze ispod zemlje ja\u010di od onih koji se odbijaju s povr\u0161ine, onda mo\u017eemo pretpostaviti da se radi o teku\u0107oj vodi”, dodala je.<\/p>\n\n\n\n Plaut i planetarna znanstvenica Aditya Khuller sa Sveu\u010dili\u0161ta Arizona pro\u0161irili su prija\u0161nju potragu za svijetlim mrljama. Mapirali su 44.000 mjerenja iz 15 godina MARSIS-ovih podataka kako bi pokrili cijeli ju\u017eni pol Marsa.<\/p>\n\n\n\n Prona\u0161li su desetke visoko reflektiraju\u0107ih podru\u010dja. No, neka od njih nalazila su se na kilometar ispod povr\u0161ine, gdje su oko -63 stupnja Celzijeva.<\/p>\n\n\n\n Prethodna istra\u017eivanja pokazala su da voda puna kalcija i magnezija mo\u017ee ostati dugo u teku\u0107em stanju i na -123 stupnja Celzijeva. Tako\u0111er znamo da je Mars bogat takvim solima, kao i natrijem. No, studija iz 2019. je pokazala kako nema te koli\u010dine soli koja je dovoljna za otapanje leda u podno\u017eju slojeva naslaga na ju\u017enom polu Marsa.<\/p>\n\n\n\n
Postoji samo jedan problem. Prema novom istra\u017eivanju, koje je tako\u0111er prona\u0161lo jo\u0161 desetke takvih sjajnih mrlja, neke od njih nalaze se u regijama koje su prehladne za teku\u0107u vodu, \u010dak i za slanicu (salamuru) koja ima ni\u017eu temperaturu zamrzavanja od slatke vode.<\/p>\n\n\n\n