Suprotno uvrije\u017eenoj poslovici: “Tko rano rani, dvije sre\u0107e grabi”, postoje znanstveni dokazi kako bi se ipak moglo vi\u0161e posre\u0107iti onome tko spava du\u017ee.<\/p>\n\n\n\n
Naime, bu\u0111enje prije deset sati ozbiljno ugro\u017eava radni u\u010dinak i koncentraciju te raspolo\u017eenje i mentalno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n
Pa ti sada lijepo prilo\u017ei svom \u0161efu dokaz za\u0161to ti mozak ujutro ne radi ba\u0161 najbolje!<\/p>\n\n\n\n
Dr. Paul Kelley, istra\u017eiva\u010d sa Sveu\u010dili\u0161ta Oxford, znanstveno je potkrijepio tvrdnju koju je izrekao gotovo svaki radnik koji je ikad \u017eivio: da je sr*nje raditi prije 10 sati. U intervjuu je Kelley rekao: “Prije 55. godine, cirkadijski ritmovi odraslih potpuno su neuskla\u0111eni s uobi\u010dajenim radnim vremenom od devet do pet, \u0161to predstavlja “ozbiljnu prijetnju u\u010dinku, raspolo\u017eenju i mentalnom zdravlju.”<\/p>\n\n\n\n
Tim je informacijama Kelley utvrdio da u na\u010dinu rada treba do\u0107i do globalne promjene – ne samo da zapo\u010dinjemo s radom kasnije, ve\u0107 da zapo\u010dinjemo i \u0161kolske sate na\u0161e djece kasnije. Studije su pokazale da se prosje\u010dni desetogodi\u0161njak najvi\u0161e bori kako bi se usredoto\u010dio na \u0161kolski program oko 8:30 ujutro, a da se najbolji obrazovni rezultati doga\u0111aju oko 11 sati. Dr. Kelley tvrdi da bi sveukupno obrazovno iskustvo, ako bi se provodilo popodne umjesto ujutro, rezultiralo ukupnim porastom ocjena za 10 posto.<\/p>\n\n\n\n
Ali naravno, raniji jutarnji sati ne \u0161kode samo djeci. “Osoblje je obi\u010dno neispavano”, tvrdi Kelley. “Imamo dru\u0161tveno uskra\u0107eno spavanje. To je ogromna \u0161teta za tjelesni sustav, jer utje\u010de na emocionalni sustav i sustav performansi u tijelu. Na\u0161a jetra i srce imaju razli\u010dite obrasce i tra\u017ee da odgodimo bu\u0111enje dva ili tri sata “.<\/p>\n\n\n\n
Nastavlja, “Ako pogledamo veze izme\u0111u ljudskog tijela, Zemlje i svjetlosti iz sun\u010devih zraka, zapravo nije mogu\u0107e promijeniti njegov 24-satni ciklus. Kasnije vrijeme po\u010detka dana i bu\u0111enja trebala bi utjecati na svaki aspekt dru\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i zatvore i bolnice. U tim se okru\u017eenjima ljudi obi\u010dno bude prema pravilima prerano zbog doru\u010dka.<\/p>\n\n\n\n