Na\u0161e o\u010di su jedan od nevjerojatnijih i kompleksnijih dijelova tijela. Koliko zapravo zaista znamo o njima i na\u010dinu na koji funkcioniraju? Oslanjamo se na njih svakoga dana, ali ipak ne razmi\u0161ljamo previ\u0161e o njima, dok ne primijetimo probleme s vidom. Donosimo vam 101 nevjerojatnu \u010dinjenicu o na\u0161im o\u010dima!<\/p>\n\n\n\n
1. U vrlo primitivnoj formi, smatra se da su se o\u010di razvile kod \u017eivotinja prije 550 milijuna godina!
2. Mi zapravo gledamo mozgom, a ne o\u010dima. Na\u0161e o\u010di funkcioniraju kao kamera, upijaju svjetlost i \u0161alju podatke mozgu.
3. Vidimo stvari naopako, mozak je taj koji okrene sliku!
4. U samo jednoj sekundi, mogu\u0107e je trepnuti \u010dak 5 puta.
5. Trep\u0107ete \u010de\u0161\u0107e dok pri\u010date.
6. Oko je najbr\u017ei mi\u0161i\u0107 u tijelu \u2013 zato imamo izreku \u2013 U trenu oka!
7. Treptaj obi\u010dno traje 100-150 milisekundi.
8. Ljudsko oko ne treba odmor, neprestano je u potpunosti funkcionalno!
9. Crvene o\u010di na fotografijama uzrokovane su svjetlom od \u201cblica\u201d, koje se odbija od kapilara u na\u0161im o\u010dima!
10. Da je ljudsko oko digitalna kamera, imalo bi 576 megapiksela.
11. U prosjeku, trepnemo oko 4,200,000 puta godi\u0161nje.
12. Dvije o\u010dne jabu\u010dice daju nam percepciju dubine \u2013 uspore\u0111uju\u0107i dvije slike o\u010di nam omogu\u0107uju da procijenimo koliko je neki objekt udaljen.
13. O\u010di brzo zacijeljuju. Uz potrebnu njegu, dovoljno je oko 48 sati kako bi se oporavili od manje ogrebotine na ro\u017enici.
14. Naj\u010de\u0161\u0107a boja o\u010diju je sme\u0111a.
15. Prva plavooka osoba \u017eivjela je prije kojih 6,000 do 10,000 godina.
16. Iako mo\u017eda u zadnjih nekoliko generacija nemate nikoga s plavim o\u010dima, taj nasljedni gen ipak se mo\u017ee pojaviti u kasnijim generacijama.
17. Plavooki ljudi dijele zajedni\u010dkog predaka sa svim ostalim plavookim ljudima na svijetu. (WOOOOW!!!)
18. Prilikom pregleda o\u010diju mogu se otkriti dijabetes i visoki krvni tlak.
19. Dijabetes je jedan od naj\u010de\u0161\u0107ih uzro\u010dnika sljepo\u0107e.
20. Istra\u017eivanja su pokazala da prejako stisnuta kravata kod mu\u0161karaca mo\u017ee pove\u0107ati rizik od glaukoma.
21. U idealnim uvjetima, s idealnim osvijetljenjem, ljudsko oko mo\u017ee vidjeti plamen svije\u0107e na udaljenosti od 22 kilometra.
22. Heterokromija je naziv koji koristimo kada netko ima razli\u010ditu boju o\u010diju.
23. Suprotno nekim mitovima, kontaktna le\u0107a se ne mo\u017ee izgubiti iza oka, zbog strukture o\u010dne jabu\u010dice.
24. Razvoj o\u010diju po\u010dinje 2 tjedna nakon za\u010de\u0107a.
25. Iako nam nos i u\u0161i rastu tijekom cijeloga \u017eivota, o\u010di su uvijek iste veli\u010dine \u2013 od ro\u0111enja.
26. Prilikom ro\u0111enja, nijedna beba ne vidi boje.
27. Daltonisti su \u010de\u0161\u0107e mu\u0161karci.
28. Novoro\u0111en\u010de ne proizvodi suze prilikom plakanja. Proizvodnja suza po\u010dinje tek negdje oko \u0161estog tjedna \u017eivota.
29. Novoro\u0111en\u010dad najbolje vidi objekte na udaljenosti od 20 do 40 cm.
30. \u0160to smo stariji, proizvodimo sve manje suza.
31. Slijepi ljudi mogu vidjeti svoje snove, ukoliko nisu ro\u0111eni slijepi.
32. 80% na\u0161ih sje\u0107anja odre\u0111eno je onim \u0161to vidimo.
33. Jedine stanice koje \u017eive od va\u0161eg ro\u0111enja pa do smrti su one u o\u010dima.
34. Trepavice imaju \u017eivotni vijek od 5 mjeseci.
35. Kada biste poredali sve trepavice koje su vam otpale tijekom \u017eivota, linija bi bila duga\u010dka 30 metara.
36. Trepavice sprje\u010davaju ulazak prljav\u0161tine u o\u010di.
37. Svi imamo bezopasna mikroskopska bi\u0107a, koja \u017eive u na\u0161im trepavicama.
38. Obrve su tu kako bi sprije\u010dile kapanje znoja u o\u010di.
39. Razmak izme\u0111u na\u0161ih obrva naziva se glabela.
40. Nemogu\u0107e je kihnuti s otvorenim o\u010dima.
41. Jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih \u201ckozmeti\u010dkih\u201d ozljeda oka je \u2013 ubod maskarom.
42. Na\u0161e o\u010di se automatski zatvaraju kada uo\u010de opasnost.
43. Oko pola ljudskog mozga posve\u0107eno je na\u0161em vidu i gledanju.
44. Ljudi obi\u010dno \u010ditaju 25% sporije s ekrana nego s papira.
45. Kada gledamo u ra\u010dunalo, sporije trep\u0107emo, \u0161to \u0107e rezultirati umornim o\u010dima.<\/p>\n\n\n\n
46. 94% preranih znakova starenja oko o\u010diju uzrokovano je UV o\u0161te\u0107enjima.
47. \u010citanje pri lo\u0161em o\u0161te\u0107enju ne\u0107e vam pokvariti vid, ali mo\u017ee dovesti do zamora o\u010diju.
48. Psi ne razlikuju crvenu i zelenu boju.
49. Nojevo oko ve\u0107e je od njegova mozga.
50. Ro\u017enica morskog psa koristi se prilikom ljudske operacije o\u010diju, obzirom da je nasli\u010dnija ljudskoj ro\u017enici.
51. \u0160korpion mo\u017ee imati 12 o\u010diju.
52. Devine trepavice mogu biti duga\u010dke i do 10 centimetara, kako bi sprije\u010dile ulazak pijeska i ne\u010disto\u0107a u devine o\u010di.
53. Deve imaju i tri kapka iz istog razloga, kako im pijesak ne bi u\u0161ao u o\u010di.
54. P\u010dele imaju 5 o\u010diju.
55. Kameleonon mo\u017ee gledati u dva razli\u010dita smjera istovremeno, jedno oko nije ovisno o drugome.
56. Tropski gu\u0161ter vidi boje oko 350 puta bolje od \u010dovjeka, \u010dak i pri lo\u0161em osvijetljenju.
57. Ro\u017enica je jedino tkivo u ljudskom tijelu koje nema \u017eila.
58. Dupini spavaju s jednim okom otvorenim.
59. Najve\u0107e oko na planeti pripada kolosalnoj lignji, veli\u010dine 27 cm.
60. Zmije imaju dva seta o\u010diju, jedan set za gledanje, a drugi za detektiranje topline i pokreta.
61. Vilin konjic ima 30,000 le\u0107a u o\u010dima, koje im poma\u017eu detektirati pokrete te ote\u017eava predatorima hvatanje vilin konjica.
62. \u010cetverooka riba mo\u017ee istovremeno gledati i iznad i ispod vode.
63. Zmije nemaju kapaka, samo tanku membranu koja im prekriva o\u010di.
64. Koze imaju pravokutnu zjenicu koja im daje \u0161iroko vidno polje.
65. Sove su jedine ptice koje mogu vidjeti plavu boju.
66. Ve\u0107ina hr\u010daka trep\u0107e prvo jednim, pa drugim okom.<\/p>\n\n\n\n
67. Zamorci se ra\u0111aju s otvorenim o\u010dima.
68. Crv nema o\u010diju.
69. Sova mo\u017ee s 45 metara spaziti mi\u0161a koji se kre\u0107e.
70. \u0160koljka, u prosjeku, ima oko 100 o\u010diju oko ljuske, kako bi lak\u0161e uo\u010dila predatore.
71. Sove ne mogu pomicati o\u010dnu jabu\u010dice, \u0161to je dovelo do toga da gotovo potpuno mogu okrenuti glavu.
72. Neki ljudi imaju fobije od o\u010diju, to stanje naziva se omatofobija.
73. O\u010dni mi\u0161i\u0107i sna\u017eniji su 100 puta nego \u0161to bi trebali biti, kako bi vr\u0161ili svoju zada\u0107u.
74. O\u010di su drugi najkompleksniji organ u tijelu, prvi je mozak.
75. Samo je \u0161estina o\u010dne jabu\u010dice vidljiva.
76. O\u010di mogu procesirati 36,000 informacija u jednome satu.
77. Tijekom prosje\u010dnog \u017eivota, o\u010di \u0107e vidjeti 24 milijuna druga\u010dijih slika.
78. Ljudsko oko vidi samo tri boje: crvenu, plavu i zelenu. Sve ostale boje su kombinacije te tri.
79. Ljudsko oko raspoznaje 500 nijansi sive.
80. Ro\u017enica je prozirna i prekriva \u0161arenicu i zjenicu.
81. Na\u0161e o\u010di imaju slijepe to\u010dke, a na\u0161 mozak koristi informacije drugog oka, kako bi popunio te praznine.
82. Pu\u0161enje o\u0161te\u0107uje no\u0107ni vid.
83. Na\u0161e o\u010di smje\u0161tene u o\u010dnu udubinu, kako bi bile za\u0161ti\u0107ene.
84. 80% o\u0161te\u0107enja vida na svijetu se mo\u017ee izlije\u010diti.
85. Na\u0161e o\u010di sastavljene su od 2 milijuna funkcionalnih dijelova.
86. O\u010dna jabu\u010dica te\u0161ka je oko 28 grama.
87. O\u010dni mi\u0161i\u0107i najaktivnija su grupa mi\u0161i\u0107a u cijelome tijelu.<\/p>\n\n\n\n
88. Transplatacija o\u010diju zasad je nemogu\u0107a zbog osjetljivosti opti\u010dkog \u017eivca.
89. Svima je jedno oko \u201cja\u010de\u201d od drugoga.
90. Iza na\u0161e zjenice je le\u0107a \u2013 koja je okrugla, ravna i deblja prema sredini.
91. Otisak prsta ima 40 jedinstvenih karakteristika, \u0161arenica ih ima 256. Zbog toga se sve \u010de\u0161\u0107e u sigurnosne svrhe koristi skeniranje mre\u017enice.
92. Kada radite na ra\u010dunalu, dr\u017eite se 20-20-20 pravila: svakih 20 minuta, na 20 sekundi, gledajte u ne\u0161to udaljeno 20 feeta (6 metara).
93. Astigmatizam se odnosi na zakrivljenost ro\u017enice ili le\u0107e.
94. Kada vam o\u010di suze, mogu\u0107e je da vam daju do znanja da su suhe, pa proizvode vi\u0161e suza kako bi to kompenzirale.
95. Riblje ulje, vitamin A i vitamin C mogu vam pomo\u0107i pri o\u010duvanju vida.
96. Iako je funkcija suza odr\u017eavanje \u010disto\u0107e o\u010diju, znanstvenici i dalje nisu otkrili zbog \u010dega pla\u010demo.
97. Albinizam utje\u010de na proizvodnju melanina \u2013 mo\u017ee rezultirati osjetljivo\u0161\u0107u na svjetlost ili crvenim o\u010dima.
98. Nos nam \u201cprocuri\u201d kada pla\u010demo, jer se suze slijevaju u nosne kanale.
99. Maje su razrokost smatrale privla\u010dnom karakteristikom, pa su se trudili da im djeca budu razroka.
100. Pirati su vjerovali kako no\u0161enje zlatne nau\u0161nice pobolj\u0161ava njihov vid.
101. Fraza \u201cIt\u2019s all fun and games until someone loses an eye\u201d dolazi iz anti\u010dkog Rima, jer je jedino pravilo natjecanja u hrvanju bilo da nema \u201ckopanja\u201d o\u010diju.<\/p>\n\n\n\n